E afaina le suka ile tino o le tagata?
 

Manatua le tala a lou tinamatua ia te oe aʻo e tamaititi, i le taimi na e nofo ai mo se taimi umi i au meaaoga. Na ofo ane le tina matua agalelei na te 'aina se mea suamalie ina ia galue le faiʻai. O le faiā “suka - galue le faiʻai” ua matuaʻi malosi lava i mafaufau o tagata ma i le faʻaiuga o se fonotaga faigata na faʻafuaseʻi ai ona e maitauina na e 'aina uma fualaʻau sa i totonu o le ipu lole i le isi itu o oe ...

E mafai e le suka ona fai ma vaisu, e taufaʻafefe, ua faʻamaonia le suka i le tino o le tagata?

Seʻi oʻo i le taimi mulimuli o le a e puipuia le custard eclair mo le aia tatau e lesitala ai i lou olaga i se tulaga masani ma faʻamautinoa atu ia te oe e mafai ona faʻafiafiaina ai oe ma faʻatuina oe mo galuega ... tusia i le uliuli ma papaʻe "suka fua", "Low suka", "fructose / vine sua", ma isi. E te fai mai o lenei o se atamai togafiti togafiti ma se isi taumafaiga e faʻamalosia ai oe e faʻaalu atili tupe?

O le afaina o le suka ua leva na faʻamaonia e saienitisi. Ina ia talitonu i lenei, ua lava le iloa o le tau o togafitiga ma togafitiga mo tagata mamaʻi mafatia mai faʻamaʻi mafua mai i le soona taumafaina o le suka ua fuafuaina i se aofaʻi astronomical - 470 piliona piliona!

 

O le a le suka

Afai tatou te mafaufau i le suka mai le manatu o le saienisi, o lona uiga o se suamalie vailaʻau vailaʻau - sukarosa, lea ei ai le meatotino o le faʻamamaina i totonu o le vai. O le sukaturo e 'aʻai uma i le mama foliga ma o se tasi o mea aoga.

O le suka e faigofie ona faʻatutuina i le gaʻo oona ma le taua taua (380-400 kcal ile 100g).

Sugar (i ona eseesega eseese) e moni lava i soo se mea - i cherries, i le sua vine mai se ato, i le ketchup ma e oʻo lava i le kalaka!

Tupu tupu:

  • natura, faalenatura (e maua i fualaʻau ma fualaʻau);
  • faaopoopo (e faʻaopopo i meaʻai a o kuka);
  • natia (atonu tatou te le mateina e uiga i lona i ai i se oloa faʻatau i se supamaketi - nei o faʻatau sauces, afifi suavai).

Eseese o suka

Afai tatou te talanoa e uiga i ona sili ona masani foliga, ona tolu vasega o suka i luga o fata faleoloa: granulated, suavai, enaena.

Maʻa suka

O le puna o lea ituaiga suka o le suka poʻo le suka suka. Faʻalagolago i le tele o tioata ma vaega o faʻaoga, e mafai ona tele ituaiga.

  • Granulated suka poʻo suka masani (e "ola" i aiga uma ma toetoe lava o soʻo se fua).
  • Maʻa suka (o le tele o ona tioata e lapoʻa nai lo le suka suka). E faʻatauaina o ia e tagata popoto ona o lona malosiaga, pe a oʻo i le vevela o le tau, aua le solia i le fructose ma le kulukose.
  • Bakery suka (o ona tioata e toetoe lava a tutusa lelei). Faʻaaogaina i le confectionery alamanuia.
  • Fua suka (i le faʻatusatusaga ma masani granulated suka, o loʻo i ai se sili tisaini tioata fausaga). Fualaʻau suka e masani ona faʻaaogaina mo le faia o meainu, meaai suamalie ma le malamalama ma ea vaʻaia (pudding, panna cotta, jelly).
  • Su'a pa'u (le suka fa'atosina masani, na'o le fa'a'u pe fa'amama lelei). Ole tele o taimi, ole pefu suka e faʻaaogaina mo le teuteuina o mea faʻamalieina maeʻa.
  • Ultrafine suka (o ona tioata o le sili ona laʻititi tele). E faʻaaogaina e tuʻuina atu ai se tofo suamalie i vai inu malulu pe a faʻamamaina i vai i soʻo se vevela.
  • Faʻamamaina suka (o le suka masani lava lea, naʻo le faʻaopopoa faʻapipiʻiina ma lolomiina i ni fasi foliga tutusa ma le lapoʻa). Ona o le galue mamafa o le gaosiga o gaioiga, o loʻo faʻamamaina le suka e sili atu le taugata nai lo le maa masani. E masani ona faʻaaogaina e faʻamalieina ai meainu vevela.

Suka suka

O le mafuaʻaga o lenei ituaiga suka o suka. O sui o lenei kulupu e eseʻese mai le tasi i le isi i le lanu (molases, o le vaega lea o le suka enaena, e nafa ma le faʻatumuina o le lanu: o sina tamaʻi molase - o se moli lanu, tele - o se lanu uliuli).

  • Demerara (o ana tioata e tetele ma faigata, o le lanu o le buckwheat auro). O lea ituaiga suka e manogi molasses, o lea e masani ona faʻaaogaina e faʻaopopo ai le suamalie i le kofe. O loʻo i ai se faʻamatalaga mama o Demerara: o lona manogi e sili atu le maaleale (faʻaaogaina faʻatasi ma lauti poʻo meaʻai suamalie).
  • Sulu vaivai (malamalama pe pogisa i le lanu). Laiti tioata ma le leai o se manogi faʻatagaina lenei suka e faʻaaogaina i le taoina ma faia fualaʻau pai.
  • Muscovado (o ana tioata e fai si laiti, o loʻo i ai le malamalama ma le pogisa). O se uiga iloga o lenei ituaiga suka enaena o lona tofo vanilla-caramel. O le muscovado mama e faʻaaogaina mo le gaosiga o kulimi suamalie suamalie, ma le pogisa - mo le taoina o lanu sili atu le malosi, faʻapea foʻi ma sosi.
  • Black Barbados, poʻo "molasesa malulu" (molases o se syrupy molases o le pogisa poʻo le uliuli lanu; o loʻo i ai vaega eseese o elemeni). E i ai lona sili ona mauʻoa manogi ma a susū tumau. Masani lava, gourmets faʻaaogaina ia i malulu suavai suamalie, pogisa lanu tao tao, poʻo sosi.

suka suka

  • Suka suavaia (suavaia ogatasi o le suka suka).
  • Amber suavai sukalati (atonu o se agavaa sui mo nisi ituaiga o enaena suka).
  • Fuafua suka (kulukose ma fructose i tutusa tutusa - le tuufaatasiga o lenei ituaiga suka). O se vaega o inu lauiloa carbonated.

Aisea e te manaʻo ai i se mea suamalie

O le suka ua taʻua o le "fualaau faasaina o le XNUMXst seneturi." E te le talitonu o le suka e mafai ona mafua ai vaisu e le itiiti ifo nai lo nakoti? Mafaufau pe aisea, i le faaiuga o le taumafataga o le afiafi, i le taimi o le inu lauti, e aapa atu le lima i se fagu meringue? O le tele o tagata latou te ioe latou te manatu o le faagasologa o le 'ai e le atoatoa pe afai e le o le mea'ai suamalie e le o le mea mulimuli ... Aisea, pe a, i se taimi o le atuatuvale po o le vevesi, e te le fiafia i le susu moa ma le broccoli, ae o le kozinak i le caramel?

E le naʻo se amio le taua. O le mausa o le pito o le aisa. O le mea sili ona manaia o loʻo nana i totonu.

O mea suamalie, e pei o le suasusu suamalie, e vave faʻatupuina ai le suka ile toto. Ina ia mafai ona faʻaititia lenei oso ma tuʻu mea uma i le nofoaga, o le pancreas amata ona gaosia inisalini ma uila uila (o lenei proteinoneone feaveaʻi kulukose i sela o le a faʻaaogaina e gaosia ai le malosiaga).

Ae o le osooso o le inisalini e le naʻo le pau le lapataiga. O le suka e faʻaosofia ai suiga i le faiʻai. Ioe, na e faʻalogo saʻo, suka, i le avea ai o le taumua, liliuina nofoaga autu e nafa ma vaisu. Saienitisi mai le Iunivesite o Harvard talu ai nei iloa e uiga i lenei i le ala o suesuega.

O lona uiga, suka meaʻai i le suka o se le-lagona lagona le atoatoa. E leai se faiā ma le mausa. Lenei o se faʻaletonu o le tino, tulia e homone ma neurotransmitters (o vailaʻau ia o meaola o meaola o loʻo gafa ma le fesiitaʻiina o faʻamatalaga mai le tasi neuron i le isi). O le mafuaaga lena e le faigofie ai, ma o nisi taimi e sili atu ai ona faigata, le tuʻuina o suamalie nai lo sikaleti.

Fua faatatau taumafa suka

Afai ua faʻamaonia le suka e leaga, oe ono fesili, i le faʻavae, ia tuʻuina suamalie i soʻo se ituaiga. Ae paga lea, o lenei o le a faigata ona fai. Aisea? Aua e le mafai ona e mafaufauina pe fia le suka na e 'aina.

E tusa ai ma fautuaga a le American Heart Association, e le tatau i tamaitai ona sili atu i le 6 sipuniti o suka i le aso, ma e le tatau i alii ona sili atu i le 9. O nei fuainumera e foliga mai e ofoofogia ia te oe, aua e te inu kofe e aunoa ma le suka, ma e te 'ai " natura” marshmallow. Ae o le suka o loʻo i ai i le toetoe o oloa uma e faʻatau atu i supamaketi. E te le matauina, ae i le averesi e te taumafaina 17 sipuniti suka i le aso! Ae i le taumafataga a lou tina i le tolusefulu tausaga talu ai, sa i ai le afa o le suka.

Suka afaina: 10 mea le lelei aʻafia ai le tino

Ole suka ose mea taua tele lea ile atinaʻeina ole lapoʻa ma le maʻi suka. I se faʻaopopoga i nei faʻamaʻi ogaoga, o le suka e afaina ai ona e tele ai le malosi e alu ai. O faʻailoga a le tino o le onā na tupu ma amata ona toʻaga e faʻaumatia lenei vailaʻau oona e ala i le afu o le afu.

E sili atu le leaga o mea inu suamalie, aua e vave tele ona latou momoliina le suka ile tino. O le mea sili matautia o loʻo taʻoto i le mea moni o le suka mafua ai suiga i le faiʻai. E faʻagaoioia nofoaga autu e nafa ma vaisu. I se faʻaopopoga, suka faʻapogisaina le lagona o le faʻamalieina, ma le faʻamamaina suka e mataʻutia aua e faʻamagoina sela o le paʻu.

O le lisi ua taʻua o le "afaina o le suka i le tino" e le uma. O le a matou faʻailoaina le 10 sili ona taatele i le lalolagi atoa, e faʻaopoopo i le aʻafiaga o le puta tele ma le maʻisuka.

  1. Sugar afaina le fatu leaga

    I le tausaga talu ai, o se vaega o saienitisi taʻitaʻia e le polofesa i le Iunivesite o Kalefonia (San Francisco) Stanton Glantz lomia faʻamatalaga o a latou lava suʻesuʻega faʻavae i luga o se tusitusiga na lolomiina afa seneturi talu ai i le British journal New England Journal of Medicine.

    I le 1967, fai suka (o latou o vaega o le Sugar Research Foundation) fautua mai saienitisi Harvard Iunivesite, o loo suesueina le sootaga i le va o le taumafaina o gaʻo, suka ma le atiaʻe o fatu fatu faʻamaʻi, taulaʻi i le galueina i gaʻo, ae le taulaʻi i suka, o le soʻona faʻaoga o ia mea, faʻatasi ai ma gaʻoa, e mafai ona faʻaosoina ai faʻamaʻi fatu. Na leai se pisa a le au atamamai o meaʻai maualalalo gaʻo na latou fautuaina na maualuga i le suka (e oʻo atu ai i pauna faʻaopoopo ma faʻapea ai ma faʻafitauli tau fatu).

    O saienitisi o onapo nei ma le WHO o loʻo tuʻuina mai pea ni fautuaga e manaʻomia mo le faʻaititia o le aofaʻi o suka faʻaopoopo i meaʻai, ma faʻaigoaina o se tasi o meaʻai taua e afaina ai le fatu.

  2. Ole suka e le afaina ai le tulaga ole musculoskeletal system

    O le suka e mafai ona aʻafia ai le fua o le calcium i le phosphorus i totonu o le toto: e faʻateleina ai le maualuga o le calcium ma i le taimi lava e tasi e faʻaitiitia ai le maualuga o le phosphorus. O le mea moni o le phosphorus e nafa ma le absorption o le calcium, ma pe a itiiti le phosphorus, e le maua e le tino le calcium i le aofaʻi manaʻomia. O le i'uga, o le osteoporosis (se fa'ama'i e ma'ale'ale ai ponaivi ma fa'amanu'a i manu'a eseese).

    I se faʻaopopoga, o suʻesuʻega a saienitisi Amerika (lolomiina i le The American Journal of Clinical Nutrition) ua faʻaalia ai o le maualuga o le suka i meaʻai gaosi e faʻateleina ai le le fiafia o foliga o le gugu.

  3. Ole suka e afaina ai gaioiga ole fatugaʻo

    Filtration o le toto o se tasi o le autu galuega o le fatugaʻo. I tulaga masani o le suka i le toto, latou te faia lelei la latou galuega, ae o le taimi lava e tele ai le suka, o fatugaʻo ua faigata ona - latou amata ona galue, lea e mafua ai le faʻaititia o la latou gaioiga. Fai mai saienitisi o le mafuaʻaga lea ua feagai ai tagata ma faʻamaʻi fatu.

    Ua iloa e tagata atamamai Amerika ma Iapani o le taumafaina i taimi uma o le suka suka i taimi uma e faʻateleina ai le polotini i le miaga. Ma o lenei e mafai ona taitai atu ai i matua ogaoga taunuuga.

  4. O le suka e afaina ai le soifua maloloina o le ate

    O le suka ma le gaʻo e fai mai e sili atu le lamatiaga mo le ate nai lo le ava malosi. E tusa i faʻamaumauga, e toʻatele tagata e mafatia i faʻamaʻi ole gaʻo e leai se 'ava malosi, na i lo le inu' ava malosi. O gaʻo o meaola e o gatasi ma suka e mafai ona faʻaleagaina e galue i luga o le tino o le tagata e pei o le ava malosi - e faasolosolo lava ina taitai atu i le cirrhosis o le ate, ma o isi taimi e maua ai i le kanesa.

  5. Ole suka e afaina ai le vaʻai leaga

    A faʻapea i le ao e te maitauina le lelei o le vaʻai ua suia (e faʻasolosolo ona lelei pe leaga foi), e tatau ona e vaai se fomaʻi. O lenei faʻailoga e ono faʻailoa mai ai le paʻu soʻo i le suka ile maualuga ole suka.

    Mo se faʻataʻitaʻiga, ma le maualuga o le suka tulaga, e ono maua e se tagata le malamalama vaʻai. E mafua ona o le fulafula o tioata. Ae o nisi taimi le malamalama vaʻai e mafai ona faʻaalia ai sili atu matuia faʻafitauli, e pei o le atiaʻe faʻafitauli, glaucoma, ma retinopathy.

  6. O le suka e i ai lona le lelei aafiaga i luga o le tulaga o nifo ma gutu pu

    Manatua le fautuaga autu a fomai nifo? Fufulu fa'alua ou nifo i le aso, fufulu lou gutu pe a uma 'aiga uma, aemaise lava pe a e tofoina se mea suamalie. O le mea moni e faʻapea mo le gaogao ma le faʻaogaina o le suka, vitamini B ma le calcium e manaʻomia. E fa'aaogaina e le suka a tatou aano nifo e fai ma puna o nei "mea aoga". O lea e fa'agesegese ae mautinoa, o le fa'ameamea o nifo e amata ona manifinifi, ma e le mafai ona puipuia mai le osofa'iga a le malulu ma le vevela. Ma o le suka foi o se nofoaga e sili ona fiafia i ai o microbes, lea latou te faʻateleina i le saoasaoa o le vanimonimo. Aua e te ofo pe a vave ona taʻu atu e se fomaʻi nifo ia te oe, o se tagata fiafia i suamalie, o le suʻesuʻega - caries.

  7. Ole suka e aʻafia ai ile paʻu

    Masalo e iloa e tagata uma le afaina o le suka i le paʻu. Masalo ua e maitauina pe a maeʻa se taumafataga fiafia ma le tele o meaʻai carbohydrate ma suka (mai le tipolo i le keke meli mo le suamalie), e aliali mai le mumū i luga o le paʻu. E le gata i lea, e mafai ona aliali mai pimples e le gata i luga o foliga, ae faapena foi i le tino atoa (i luga o le fatafata, tua). Ma o le a lelei mea uma pe a uma le faʻafitauli i le paʻu. O le faʻalavelave faʻalavelave, lea e mafua ai le paʻu, faʻaumatia le paʻu mai totonu - e faʻaumatia ai le elastin ma le collagen i totonu o le paʻu. Ma o nei polotini, o loʻo i totonu o le paʻu o le paʻu, e nafa ma le faatumauina o lona elasticity, hydration ma le leo.

  8. Sugar leaga le afaina ai feusuaiga soifua maloloina

    Tausaga, faʻateleina mafatiaga, faʻaleagaina i le tulaga lelei o meaai aafia ai fausaga. Ma afai i se tamaloa meaʻai meaʻai o loʻo i ai le tele o kulukose ma fructose faia se taua vaega, o le aʻafiaga o le faʻafetaui erectile faʻaleagaina atili faʻateleina.

    E oʻo atu i le 12 tausaga talu ai, na faʻamaonia e tagata suʻesuʻe Amerika, o le tele o le kulukose ma le fructose e mafai ona faʻalavelaveina ai le galuega a le kenera e faʻatulafonoina le maualuga o le estrogen ma le testosterone i le tino. O lo latou paleni fealofani o le faʻamalosia o le soifua maloloina o tamaloloa.

  9. E leaga le afaina o le sapalai o le suka i le suka

    Masalo na e maitauina a maeʻa se taumafataga manaia, o le maliega mulimuli lava o se suamalie suamalie, oe lagona moni ma faʻatusa foliga vaivai. E ui lava, e foliga mai, o le suka o se malosiaga punaoa. O le mea moni e aunoa ma le lava o le aofaʻi o le homone thiamine (suka tuʻuina i lalo), e le mafai e le tino faʻamaeʻaina le gaioiga o le faʻamaloloina o gaʻo. I se faʻaopopoga, lole suamalie 'aina i le taimi pe a paʻu le maualuga o le suka i le tino, matua faʻateleina le maualuga o le inisalini i le toto (e tupu lenei pe a uma le faʻateleina o suka i le tino). Ona o oso faafuaseʻi, o se osofaʻiga o le hypolycemia e mafai ona tupu. Ua iloa ona faʻailoga - niniva, niniva, atamia i mea uma e tutupu.

  10. O le suka e afaina ai le tulaga o le puipuiga

    O le aitema mulimuli i le tatou tulaga e ala i teuga tupe, ae le o le taua. Manatua o le tele o suka e te 'aina, o le sili atu pupuga tupu i lou tino. Ma o gasegase uma o se osofaʻiga i le puipuiga o le tino. E atili ona faigata le tulaga pe a fai e maua se tasi i le maʻi suka. I lenei tulaga, suka e le mitiia e le tino ma faaputuputu i totonu. O sea "oa" e le faʻaopopoina i penefiti - e matua faʻavaivaia le malosi o le malosi puipuia.

Faʻafefea ma o a mea e sui ai suka

Sugar, o penefiti ma mea leaga na ua maeʻa suʻesuʻeina e saienitisi, e le aofia ai le toʻatele o tagata mai a latou meaʻai. Ae, o lona iʻuga, e leʻo atoa - o loʻo suʻesuʻe e tagata se mea e sui ai ma latou mauaina i suka sui ...

Ioe, o le afaina o le suka suia, e foliga mai, e le o iloagofie, ae o loʻo i ai lava se nofoaga e i ai. E tali atu le tino ia te ia e ala i le faamatuu mai o inisalini, lea e matua matautia lava. Na ia faia lea mea aua na te manatua le tali atu pe a e foliga mai na e 'aina se mea suamalie, ae le maua e le manava.

O le afaina o le suka o le toʻaga o lona tau aoga e maualuga atu nai lo le masani papaʻe suka, lea e tumu i pauna faaopoopo. O le suka meaʻai i totonu e tutusa, o lea e leai ai se uiga faʻapitoa i le suia o le tasi suka faʻasili i le isi.

O le a le mea e fai pe a fai e le mafai ona tuʻu le suka? E i ai le auala i fafo atu, ma sili atu tagata. O le atiaʻe lea o lau suka suka.

Ua e iloaina o le averesi, o meaai a se tagata e aofia ai le 17 sipuniti o suka i aso uma. E tupu lenei mea e le gata i mea inu suamalie i le lauti ma le kofe, a leai e mafai ona faʻatonutonu.

Ole tele ole suka e ulufale ile tino e ala ile tele o meaʻai, pei ole muffins, meaai suamalie, yoghurts, supo vave, ma isi meaʻai e leʻo soifua maloloina. E le faigofie ona ave ma tipi lau faʻaalu suka i lenei auala, ae e tatau pe a fai e te popole mo lou soifua maloloina. Ina ia faia lenei mea, oe o le a manaʻomia le maumaututu lafoaʻi suamalie atoa mo 10 aso. O lenei aoga detox polokalama mo le tino o le a fesoasoani ia te oe ia sili atu lagona, aumaia sina mamafa toe i le masani ai, ma sili ona taua, fesoasoani aveese o suka suka. Ma i le lumanaʻi, o le a sili atu ona faigofie mo oe e lafoai le tatau ai meaai suamalie, puleaina ou manaʻoga.

Faʻafefea ona puipuia oe mai le leaga faʻamaʻi o suka

E faigata ona fai lenei mea, ae mafai. I le mulimuli ai i nei faʻatonuga, o le a vave ona e lagona ai ua faʻaitiitia lou maʻi i le suka.

  • Oti ese le suka faʻaopopo (pe a fai na e inu muamua i le lauti ma le tolu kupita o le suka faʻamaluluina, faifai malie ona faʻaititia lenei seʻia foliga mai o le tofo o lau vai inu e te fiafia iai e aunoa ma se suamalie faʻaopoopo)
  • Aua le fa'asuamalie mea'ai i le taimi e kuka ai (susu susu), ma afai e mana'omia, fa'aopopo le suka i le ipu ua uma. O le auala lea e te fa'aogaina ai le fa'aitiitia o le suka.
  • Sauni oe lava sosi (na o le pau lenei o le auala e te mautinoa ai o le ofu o Kaisara e le o aofia ai le afa ipu ipu suka).
  • Aloʻese mai sugary carbonated meainu ma vaiinu mai le afifi (manatua, suka i meainu faʻona oona lou tino vave nai lo meaai mautu).
  • Fai suka faʻasolosolo taimi. Faatasi ai ma le latou fesoasoani, oe le a le gata faʻaititia le aofaʻi o suka i le tino, ae faʻapena foi faʻaititia le manaʻoga mo ia, lea i le lumanaʻi o le a faʻatagaina oe e faʻatonutonuina le taumafaina o suamalie ma meaai suamalie.
  • Sui suamalie i fualaau aina suamalie ma suamalie maloloina. Ae ia manatua o fualaau aina e tele le suka masani. Aua ne'i sili atu i le lua i le tolu ipu (80 g) o fualaau 'aina i le aso. I le avea ai o se meaʻai suamalie, e mafai ona e 'ai fualaau mamago ma vine (mo se faʻataʻitaʻiga, apu, cranberries - e aunoa ma se suka).
  • Vaʻaia le tausia o le maualuga o le chromium i le tino. Aveese e le Chromium le tele o kulukose. E tamaoaiga le Chromium i iʻa o le sami, figota o le sami, nati, pulouaitu. Afai e te manaʻo e faʻaalu le chromium i foliga o meaʻai faʻaopopo, faʻafesoʻotai lau fomaʻi.

Vitio e uiga i le matautia o le suka mo le tino o le tagata

https://www.youtube.com/watch?v=GZe-ZJ0PyFE

Tuua se tali