Le maualalo o le vevela i se tamaititi: 7 mafuaʻaga talafeagai

TAITAI!

O faʻamatalaga o loʻo i lenei vaega e le tatau ona faʻaogaina mo le suʻesuʻeina o le tagata lava ia poʻo le togafitiga a le tagata lava ia. I le tulaga o le tiga poʻo isi faʻalavelave o le faʻamaʻi, naʻo le fomaʻi e tatau ona faʻatonuina suʻega faʻamaʻi. Mo suʻesuʻega ma togafitiga talafeagai, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi lau fomaʻi.
Mo se iloiloga saʻo o taunuʻuga o au suʻesuʻega i dynamics, e sili atu le faia o suʻesuʻega i le fale suʻesuʻe lava e tasi, talu ai e mafai e fale suʻesuʻe eseese ona faʻaogaina metotia suʻesuʻe eseese ma iunite o fua e faʻatino ai suʻesuʻega tutusa. o faʻamaʻi e tupu ai, faʻamaʻi ma metotia o togafitiga.

Faamatalaina

O le faʻaitiitia o le vevela o le tino, poʻo le maalili, o se soliga o le vevela vevela, faʻaalia i le faʻaitiitia o le vevela o le tino e faasaga i le talaaga o le faʻaalia i le maualalo o le vevela ma / poʻo le faʻaitiitia o le gaosiga o le vevela ma le faʻatupulaia o lona toe foʻi mai.

E tele auala mo le gaosiga o le vevela malosi.

Fa'atulafonoina vevela gaosiga - vevela na gaosia ona o se taunuuga o faiga masani physiological ma metabolic. Ua lava le faatumauina o le vevela masani o le tino i se mafanafana mafanafana.

Faaopoopo le gaosiga o le vevela e fa'agaoioia pe a pa'ū le vevela o le siosiomaga ma e aofia ai:

  • thermogenesis le tetete , lea e faia e ala i le vaevaeina o ga'o enaena. O le ga'o enaena e maua i le tele o pepe fou ma puipuia i latou mai le maalili. I tagata matutua, e laʻititi, o loʻo i totonu o le ua, i le va o tauau, latalata i fatugaʻo;
  • contractile thermogenesis , lea e faʻavae i luga o maso faʻamalosi.

A oʻo i le tino o le hypothermic, o le leo (teteʻe) o maso e faʻateleina ma faʻaalia ai le teteʻe maso.

O le fua faatatau o metabolic process ma fetuutuunaʻi tali e aʻafia e adrenal ma thyroid hormones, ma o le thermoregulation centre o loʻo i totonu o le hypothalamus. C, i lalo o le i ai o laʻei mama ma gaioiga masani faʻaletino. Faʻaeseesega i le va o le vevela o le tino (tausia i totonu o totoga totonu ma vaʻa tutotonu i le maualuga o le 18-22 ° C) ma le vevela o gaʻo lautele (lala, vae o le tino. ) - e masani lava e maualalo ifo nai lo le vevela tutotonu i le tasi vaesefulu o le tikeri.O le vevela o le tino tutotonu e fuaina i le rectum, alavai suʻega fafo, i le gutu. I tulaga o se falemaʻi, e mafai ona fuaina le vevela i le lumen o le esophagus, i le nasopharynx, i le vevela. E mafai ona fuaina le vevela pito i luga o le muaulu poʻo totonu o le lima. E suia le vevela o le tino i le aso atoa. Tamaiti laiti, ona o le malosi o gaioiga metabolic, e maualuga le maualuga o le vevela masani. O le metabolism o tagata matutua e faʻagesegese, o le vevela o le siosiomaga i totonu e masani ona i ai i le maualuga o le 36.1-38.2 ° C.

Eseesega o le maualalo o le vevela A fa'aitiitia i

vevela e mafai ona endogenous (faatasi ai ma pathology o totoga i totonu ma le atoatoa thermogenesis) ma exogenous (faʻalagolago i tulaga siosiomaga).

O le maalili i fafo e ta'ua o le maalili o fafo. O lana galuega o le faʻaitiitia o le gaioiga galue ma le metabolism i totoga ma aʻu ina ia faʻateleina ai lo latou teteʻe atu i le le lava o le okesene. E faʻaaogaina i le tulaga o le maalili faʻatonutonu lautele, pe a manaʻomia se faʻagesegese le tumau i le toto; ma le maalili fa'apitonu'u fa'atonutonuina o totoga ta'itasi ma a'ano.

E faʻaaogaina le maalili faafomaʻi i le taimi o taotoga tatala i luga o le fatu ma vaʻa tetele, faʻatasi ai ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi, manuʻa o le fatugalemu o le tino (faiʻai ma le vaʻa), ma le matelaina o le okesene ogaoga o pepe faatoa fananau mai. faʻaitiitia i le vevela tutotonu ma faʻaaliga faʻapitoa. I le maualalo o le vevela (36.5-35 ° C), e mafai e se tagata ona lagona lelei. Mai lenei mea e mulimuli mai ai o ia o se fesuiaiga o le masani mo ia. Afai e lagona e se tagata le le lelei, e tatau ona suʻe le mafuaʻaga o le faʻaitiitia o le vevela.

O le vevela o le tino i lalo ole 35°C ua manatu maualalo.

Fa'asoa le vevela maualalo:

  • ma'ale'ale (35.0–32.2 ° C) , lea e matauina ai le momoe, faateleina le manava, fatu fatu, malulu;
  • fa'aleaogaina (32.1–27°C) - e ono fa'a'ole'ole se tagata, fa'agesegese le manava, fa'agesegese le tata o le fatu, fa'aitiitia fa'afoliga (fa'agaoioiga i se fa'aosofiaga mai fafo);
  • ogaoga ogaoga (i lalo ifo o le 27 ° C) - o se tagata o loʻo i ai i se tulaga ogaoga o le atuatuvale o le mafaufau (i le koma), faʻaitiitia le toto toto, leai ni faʻafouga, faʻalavelave manava loloto, faʻalogo le fatu, le paleni o le siosiomaga i totonu o le tino ma gaioiga uma. ua fa'alavelave.

13 E ono mafua ai le maualalo o le vevela i tagata matutua

O mafuaʻaga o le maalili e aofia ai:

  1. fa'aleagaina le fatugalemu o le tino;
  2. paʻu i maso maso;
  3. vaivai faaletino;
  4. faʻaitiitia le saoasaoa o gaioiga metabolic;
  5. maitaga;
  6. le vaitaimi o le toe malosi pe a mavae se gasegase faaumiumi;
  7. faaletonu o le leo vascular;
  8. 'ona eseese, e aofia ai le 'ava malosi;
  9. fa'aalia i vaila'au, e aofia ai le soona inu o vaila'au fa'ama'i;
  10. fa'asusu fa'a-ivi o le tele o vaifofo e le'i fa'avevela;
  11. maalili i tulaga o le maualalo o le vevela o le ea;
  12. faaumiumi ona aafia i lavalava susu pe susu;
  13. nofo umi i le vai malulu, i luga o mea malulu, ma isi.

O mea uma o loʻo i luga e mafai ona taʻitaʻia ai le solia o le thermoregulation, faʻaitiitia le gaosiga o le vevela, ma le faʻateleina o le vevela.

O a fa'ama'i e mafua ai le maualalo o le vevela?

O le vevela o le tino e mafai ona faʻaitiitia i le paresis ma le pipili o maso ma / poʻo le faʻaitiitia o latou mamafa e tupu mai i faʻamaʻi (syringomyelia) ma manuʻa o le vaʻa, faʻatasi ai ma le faʻaleagaina o alava neura e faʻafefe ai maso, le lava o le calcium, faʻamaʻi faʻamaʻi (Erb). -Roth myodystrophy, Duchenne).

O le faʻagesegese o le metabolism e tupu i le le lava o le gaioiga masani o le tino (mo se faʻataʻitaʻiga, i le autoimmune process) ma le thyroid gland (hypothyroidism), faʻamaʻi faʻasalalau o le ate, fatugaʻo, faʻatasi ai ma se faʻaititia tele o le kulukose (hypoglycemia), faʻaitiitia le hemoglobin ma / poʻo le faʻaitiitia o le aofaʻi o sela mumu (anemia), faʻatasi ai ma le le lelei o meaʻai, faʻaletonu ogaoga (cachexia) ma le manifinifi o aano gaʻo i lalo.

O le soliga o le thermoregulation e maitauina i faʻalavelave, vailaʻau poʻo aʻafiaga oona i luga o le hypothalamus.

E mafai ona tupu le maalili i le tele o manu'a po'o le taimi o se fa'ama'i pipisi (sepsis).

O ai foma'i e tatau ona ou fa'afeso'ota'i ile maualalo ole vevela ole tino?

Ina ia faʻasaoina se tagata e maua i le maalili ogaoga, e manaʻomia se telefoni a le falemaʻi. Afai na faʻamauina e se tagata le faʻaitiitia o le vevela o le tino i le 1-2 ° C e faʻatatau i la latou masani masani, o lenei tulaga e tumau mo se taimi umi ma e le o fesoʻotaʻi ma le maalili, e tatau ona e feutagai ma se fomaʻi, ma afai e tatau ai, ma se neurologist, endocrinologist.

Su'esu'ega ma su'ega ile maualalo ole vevela ole tino

Su'esu'ega ile maualalo ole vevela ole tino e aofia ai le su'esu'eina ma le fesiligia o le tagata ma'i, fuaina o le vevela o le tino ma le toto, su'esu'eina o le toto o le okesene (pulse oximetry, su'ega kasa toto).

Ina ia iloa soliga i le galuega o totoga ma faiga, e mafai ona faatonuina le falesuesue ma meafaigaluega suesuega.

O le a le mea e fai i le maualalo o le vevela?

Faatasi ai ma le malulu malulu, e tatau ona faʻamafanafana i se taimi vave e mafai ai - mo lenei mea e tatau ona e alu i se potu mafanafana, faʻaumatia lavalava susu ma malulu, faʻaofu i ofu mago ma mafanafana ma inu se vai mafanafana e le o se ava malosi.

O isi tulaga uma o le maalili o le maalili e mana'omia le tausiga fa'afoma'i.

Togafitiga mo le maualalo o le vevela o le tino

Afai e faʻamautuina o le faʻaitiitia o le vevela o le tino o se fesuiaiga o le masani ma e le faʻalavelave ai le tagata maʻi, e leai se togafitiga e manaʻomia. o le maalili, ua faia faiga e taofi ai le aafiaga o le mea e faamalūlūina ai ma faasolo atu ai i le mafanafana. O le fa'amafanafana fa'afuase'i e aofia ai le fa'anofoina o se tagata i se potu mafanafana, afifi i lavalava mafanafana, inu vai mafanafana, lea e fautuaina mo le ma'alili vaivai ma le iloa lelei.

O le mafanafana o fafo e faʻaaogaina mo le ogaoga o le maalili, o loʻo faia i totonu o se falemaʻi faʻapitoa e fomaʻi ma e aofia ai le inhalation o le okesene mafanafana e ala i se ufimata poʻo le endotracheal tube, faʻafefeteina o vaifofo mafanafana, sologa o le manava, inumaga, vevela ma vai mafanafana.

O le fa'amafanafanaga malosi i totonu e fa'atinoina e fa'aoga ai se mea fa'aoga toto i fafo ma le fa'atonutonuina o galuega taua o le tino ma fa'asa'o le paleni o le vai ma le kulukose. E le gata i lea, o vailaʻau e faʻaaogaina e faʻateleina ai le mamafa ma faʻaumatia arrhythmias.

7 mafua'aga o le maualalo o le vevela ile tamaititi

I le tulaga o se tamaititi maualuga, o loʻo i ai i taimi uma se antipyretic i totonu o le kapoti vailaʻau i le fale: o le algorithm o gaioiga e sili atu nai lo le taulotoina e matua taʻitoʻatasi mai le aso muamua na fanau ai le pepe. Ae afai o le pepe, i se isi itu, e malulu tele, e faigata ona le fenumiai. O se faailoga e le mafai ona malamalama i ai e mafua ai le fefe mataʻutia ma mafaufauga mataʻutia. O le a le mafuaʻaga o lenei tulaga ma, sili ona taua, pe faʻapefea ona fesoasoani i le tamaititi i lenei tulaga? Matou te taʻu atu i lalo.

Muamua lava, e tatau ona tatou malamalama i le mea tatou te taʻua o le maualalo o le vevela. Afai tatou te talanoa e uiga i se tamaititi e oʻo atu i le tausaga, ma e sili atu, o le tolu masina muamua o le olaga, o le vevela masani mo se meaʻai e mafai ona maua mai le 35.5 i le 37.5. Ma o loʻo i ai tamaiti mo i latou, i le mataupu faavae, o le vevela i lenei tulaga e manatu masani, o foliga ia o le tino.

Ina ia iloa le maualuga o le vevela masani o lau tama, e lava le fuaina i ni nai taimi i aso eseese, ae e taua tele le lagona lelei o le tamaititi ma leai se gaioiga faaletino i ni nai itula aʻo leʻi fuaina - tamoʻe, savali, faʻamalositino. , ma isi. O le vevela o le 36.6 o se faʻailoga faʻapitoa ma e le tatau ona e taulaʻi tele i ai. O tamaiti taitoatasi e taitoatasi. Ma afai na e ave le vevela o lau tama pe a maʻi, ona oʻo lea i le taimi e fuafua ai lona tulaga masani.

Le vevela o se tamaititi moe: e aoga le fafagu

Afai o le maualuga o le vevela masani o le tamaititi o loʻo i totonu o le 36-37, ma o le vevela o lau pepe e 35-35.5, e le tatau foi ona e popole: o le hypothermia lava ia (o le mea lea e taʻua ai le maualalo o le tino o le tagata i vailaʻau faʻasaienisi) e le o se faʻalavelave. lamatiaga mo le tino, e ui lava e ono faʻaalia ai ni faʻafitauli. Afai e tumau le tulaga mo ni nai aso, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi! Mafaufau i mafuaʻaga o le maualalo o le vevela.

Mafua'aga 1: Fa'aaogaina o vaila'au fa'ama'i

E tupu e maua se tamaititi i faʻamaʻi viral poʻo siama faʻamaʻi faʻatasi ma le maualuga o le vevela. E manino lava i se tulaga faapena, e faʻaititia e matua le vevela o le tamaititi i vailaʻau. Afai e te faʻaititia le vevela mo le tolu aso i se laina (ma e faʻasalaina mo le umi: o loʻo tusia i le faʻatonuga mo antipyretics), o le a le umi e masani ona tumau ai le vevela ma le ata masani o le malulu, ona oʻo lea i le aso lona tolu. atonu e iai se fa'aitiitia o le vevela, lea e masani ona fa'atasi ma le manava manava. O lenei tulaga e le manaʻomia ai le fesoasoani a le isi vaega, aua e le o toe umi ae toe foʻi le vevela ile masani.

A maʻi se tamaititi ma o loʻo faʻatasi ma le maualuga o le vevela, e masani ona i ai se faʻalavelave pe a maeʻa ma pa'ū le vevela. Ae e le faʻaitiitia i le masani, ae laʻititi laʻititi. E le gata i lea, o lenei tulafono e moni mo i latou na ave antipyretic, ma mo i latou e leʻi faia lenei mea. Ae aua le popole – faasolosolo malie le vevela o le a toe foi i le masani. E taʻua e tagata lenei "toʻilalo", ae e le o se mea taufaafefe ma e le lamatia ai le soifua maloloina i soo se auala. Ole physiology masani lea. E te iloa afai o se tagata sa galue malosi i se taumafataga mamafa, leiloa le mamafa, ona toe foʻi lea i se taumafataga masani, o lona uiga e masani ona sili atu nai lo le leiloa. O le mataupu faavae lava lea e tasi e galue iinei.

Mafuaaga 2: Le lava vitamini

O le tele o taimi, o le maualalo o le vevela e matauina i tamaiti e maua i le anemia o le iron deficiency, o lea o le a le faʻalavelave ai se suʻega toto lautele faigofie ma faʻatalanoaga a le fomaʻi. Faʻalagolago i le maualuga o le anemia, o nisi taimi o le le lava o le uʻamea i totonu o le toto e mafai ona totogi mo se meaʻai faʻapitoa, o nisi taimi faʻatasi ai ma le fesoasoani o faʻaopoopoga uʻamea.

Ae i isi tulaga, e le tatau i matua ona popole e uiga i le faaletonu o le vaitamini i se pepe. Afai e le 'ai lau tama i meaʻai vave, o lana meaʻai e aofia ai cereals, ma fualaau faisua, ma fualaau 'aina, ma aano o manufasi, ona ia mautinoa ai lea o mea uma i le faasologa ma vitamini.

5 fa'amāgalo, fa'afefea ona tu'uina atu i tina, pe a maua le vevela o se tamaititi

Ae o matua o talavou (aemaise lava teine) e manaʻomia foi ona mataala: afai e taumafai se tamaititi e faʻaitiitia le mamafa ia te ia lava ma le fesoasoani o meaʻai fou, ona mafai lea ona oʻo i le vaivai (e sili atu le leaga - bulimia), i ia tulaga, maualalo. e sili atu le vevela nai lo le mea na fa'amoemoeina.

Mafuaaga 3: Faʻaitiitia le gaioiga o lauroid

O se tasi lea o mafuaʻaga sili ona taatele o le faʻaitiitia o le vevela o le tino, ma e le gata i tamaiti. I se isi faaupuga, o se faʻamaʻi lea e le maua ai e le thyroid gland ni hormones. O le tele o taimi, o lenei faʻamaʻi e mafua ona o le le lava o iodine. Afai, i le faaopoopo atu i le faʻaitiitia o le vevela, o loʻo i ai foi i le tamaititi le paʻu, liʻo pogisa i lalo o mata, fulafula o vae, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi vave se fomaʻi.

Mafua'aga 4: Fa'afitauli tau puipuiga

O se fa'aitiitiga puupuu o le vevela e ono tupu pe a mae'a se ma'i tuga talu ai nei. O a'afiaga i le puipuiga o le tino, e pei o le tui po'o le mitiia o lima palapala (lea e sili ona malosi le a'afiaga i le puipuiga) e mafai fo'i ona avea ma mafua'aga. Afai o lo'o i ai ni fa'ama'i o le puipuiga a le tamaititi (immunodeficiency states), o le maualalo o le vevela e le mafai ona tula'i mo se taimi umi, i so'o se tulaga, afai o le tulaga lea, e mana'omia le fa'atalanoaga a le foma'i.

Mafua'aga 5: Fa'agata

O se tulaga mata'utia tele lea e mafai ona oo atu ai i ni taunuuga mata'utia. O le tele o taimi e mafai ona mafua mai i se fa'ama'i fa'ama'i tuga o le intestinal. Ma afai, faʻatasi ai ma sina paʻu, o le vevela o le tino, e pei o se tulafono, e tulaʻi mai, ona faʻatasi ai lea ma se malosi, e paʻu tele.

O le mea e leaga ai, o matua e masani ona gauai atu i faʻailoga sese ma e mafai ona fuaina le vevela ile itula pe a maualuga, ae latou te toʻa i le mea moni e faʻaititia. Ae o faʻamaʻi o loʻo faʻaalia e lenei faʻailoga, mo se faʻataʻitaʻiga, e pei o le faʻamalo, e sili atu le leaga nai lo le malulu poʻo le SARS.

Mafuaaga 6: Oona

E ui o le tele o taimi e oso aʻe ai le vevela mai le oona, e tupu ma vice versa. O le tetete o lima, fiva (malili) o fa'ailoga ia o le 'ona. E lē gata i lea, o le toxin lea na mafua ai sea tali e leʻi 'aina, atonu na manavaina e le tamaititi se mea matautia.

Mafuaaga 7: Faʻanoanoa ma le vaivai

O le tele lava o taimi o tamaiti aoga, aemaise lava tupulaga talavou. O le mamafa tele o le mafaufau ma lagona, atuatuvalega ma le vaivai e mafai ona faaosofia ai le pa'ū o le vevela. O nei mafuaʻaga e le tatau ona manatu faatauvaa, aua e mafai ona faʻaosoina faʻafitauli sili atu ona ogaoga i le tino nai lo le maalili.

I le atuatuvale ma le vaivai, ou te faaopoopo i ai se mafuaaga e pei o le leai o se moe. Pe a faatusatusa i mafuaaga muamua e lua, o se tasi lea o mafuaaga taatele i tamaiti, aemaise lava tamaiti aoga, e galulue i meaaoga seia oo i le vaeluapo. E tatau ona manatua e sili atu le fetuutuunai o tamaiti nai lo tagata matutua i tulaga eseese, e aofia ai ma faʻalavelave. Ma afai e oʻo moni lava le tamaititi i se faʻalavelave ogaoga e faʻaalia i suiga o le physiological, ona tatau loa lea ona fuafua se malaga i se fomaʻi.

Auala e fesoasoani ai i se tamaititi e maualalo le vevela

Afai o le tulaga e puupuu, e tatau ona fesoasoani i le mafanafana. O mea inu mafanafana, lavalava mafanafana, o se mea faʻavevela o le a faia mo lenei faʻamoemoe. Afai o le vevela o loʻo i lalo ifo o le masani mo se taimi umi, o lona uiga, e le aoga le faʻamafanafanaina, ae e tatau ona suʻe le mafuaʻaga.

Afai e leai se mea e faʻalavelave ai le tamaititi, pe a na o le pau lava le faʻamaoniga o le pa'ū o le vevela, lea e sili ona popole ai le tina ma le tinamatua, ona le manaʻomia lea ona togafitia le tamaititi. Afai e malosi le tamaititi, fiafia ma fiafia, ona sili atu lea i le tina ona inu se faʻamaʻi ma aua le popole tele i lenei mea. Ae o le tele o taimi, o le maualalo o le vevela o se faʻailoga o se ituaiga o faʻamaʻi, ma i lenei tulaga, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi. E taua le malamalama o le mafuaʻaga lea e manaʻomia ona togafitia, aua o le maualalo o le vevela e masani lava o se taunuuga.

Tuua se tali