Fa'amatalaga taua e uiga i le kanesa o le susu. Vaega 2

27. O tama'ita'i e maualuga le susu o lo'o maua e fa i le ono taimi e sili atu ai le fa'atupuina o le kanesa o le susu nai lo fafine e maualalo le susu.

28. I le taimi nei, e 12,1% le avanoa e maua ai se fafine i le kanesa o le susu. O lona uiga, 1 mai le 8 fafine ua maua i le kanesa. I le 1970s, 1 mai le 11 fafine na maua i le maʻi. O le sosolo o le kanesa e tele lava ina mafua ona o le si'itia o le umi o le ola, fa'apea fo'i suiga i faiga fa'atama'i, fa'aumi fa'ato'a, ma fa'ateleina le puta.

29. O le ituaiga sili ona taatele o le kanesa o le susu (70% o faʻamaʻi uma) e tupu ile ala o le thoracic ma e taʻua o le ductal carcinoma. O se ituaiga e le masani ai o le kanesa o le susu (15%) e ta'ua o lobular carcinoma. E oo lava i kanesa e seasea maua e aofia ai le kanesa o le medullary, ma'i Paget, tubular carcinoma, kanesa o le susu inflammatory, ma tuma phyllode.

30. O tagata faigaluega vaalele ma tausi soifua e faigaluega i sifi po e maualuga atu le lamatiaga o le maua i le kanesa o le susu. O le International Agency for Research on Cancer talu ai nei na fa'ai'u ai o galuega sifi, aemaise lava i le po, e afaina ai tagata. 

31. I le 1882, o le tama o le taotoga Amerika, William Steward Halsted (1852-1922), na faʻalauiloaina le mastectomy radical muamua, lea e aveese ai le susu o loʻo i lalo o le maso o le fatafata ma le lymph nodes. Seia oo i le ogatotonu o le 70s, 90% o fafine e maua i le kanesa o le susu na togafitia i lenei faiga.

32. E tusa ma le 1,7 miliona mataupu o le kanesa o le susu e maua i tausaga taʻitasi i le lalolagi atoa. E tusa ma le 75% e tupu i fafine ua silia ma le 50 tausaga le matutua.

33. E mafai e rimoni ona puipuia le kanesa o le susu. O vailaʻau e taʻua o le ellagitans e poloka ai le gaosiga o le estrogen, lea e mafai ona faʻamalosia ai nisi o ituaiga o kanesa o le susu.

34. O su'esu'ega ua fa'aalia ai o i latou e maua i le kanesa o le susu ma le ma'i suka e toetoe lava 50% e sili atu ona feoti nai lo i latou e leai ni ma'i suka.

35. O i latou na sao mai i le susu na maua togafitiga a o lei oo i le 1984 e sili atu le maualuga o le numera o tagata maliliu ona o maʻi fatu.

36. E iai se sootaga malosi i le va o le mamafa o le mamafa ma le kanesa o le susu, aemaise lava i latou na maua le mamafa i le taimi o le talavou poʻo le maeʻa o le menopause. O le tuʻufaʻatasia o gaʻo o le tino e faʻateleina ai foi le lamatiaga.

37. I le averesi, e 100 aso pe sili atu e fa'aluaina ai se sela o le kanesa. E tusa ma le 10 tausaga e oo atu ai sela i se lapoʻa e mafai ona lagonaina.

38. O le kanesa o le susu o se tasi lea o ituaiga muamua o kanesa na faamatalaina e fomai anamua. Mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻamatalaina e fomaʻi i Aikupito anamua le kanesa o le susu i le silia ma le 3500 tausaga talu ai. Na faamatalaina e se tasi fomai tipitipi ni tuma "fapopo".

39. I le 400 TLM. O lo'o faamatalaina e Hippocrates le kanesa o le susu o se fa'ama'i malie e mafua mai i le ga'o uliuli po'o le fa'anoanoa. Na ia faaigoaina le kanesa o le karkino, o lona uiga o le “pa’a” po o le “kanesa” ona o le tuma e foliga mai e pei o ni matiu’u pei o paa.

40. Ina ia faafitia le manatu faapea o le kanesa o le susu e mafua ona o le le paleni o vai o le tino e fa, e taʻua o le sili atu o le gaʻo, na kuka ai e le fomaʻi Farani o Jean Astruc (1684-1766) se fasi pepa o le kanesa o le susu ma se fasi povi, ona sosoo ai lea ma ana uo. ‘ona ‘ai ai lea o ia e lua. Na ia fa'amaonia o le tuma o le kanesa o le susu e leai se ga'o po'o se ga'o.

41. Ua lipotia mai e le American Journal of Clinical Nutrition le maualuga o le lamatiaga o le kanesa o le susu i fafine o loʻo inu multivitamins.

42. O nisi o foma'i i le tala fa'asolopito o le kanesa ua latou fa'apea e mafua mai i le tele o mea, e aofia ai le leai o se feusua'iga, lea e mafua ai ona fa'atupu totoga e pei o le susu i le pala ma le pala. Ua fautua mai isi fomaʻi e faapea o le “feusuaʻiga matagā” e poloka ai le lymphatic system, o le atuatuvale e taofiofia ai ala toto ma pupuni ai le toto ua faaputuputu, ma o se olaga nofonofo e faagesegese ai le feʻaveaʻi o sua o le tino.

43. Jeremy Urban (1914-1991), o le na faia se superradical mastectomy i le 1949, na aveese e le gata o le fatafata ma le axillary nodes, ae faapea foi maso pectoral ma pona o le susu i totonu i se tasi faiga. Na ia taofia le faia i le 1963 ina ua ia talitonu e le sili atu le aoga o le faiga nai lo le mastectomy radical itiiti ifo. 

44. O Oketopa o le masina lea e fa'ailoa ai le Kanesa o le Susu. O le uluai gaioiga faapea na faia ia Oketopa 1985.

45. O su'esu'ega e fa'aalia ai o le fa'amamao fa'aagafesootai ma le fa'apopoleina e mafai ona fa'ateleina ai le fua o le tupu a'e o le kanesa o le susu.

46. ​​E le o tu'i uma e maua i le fatafata e leaga, ae atonu o se ma'i fibrocystic, lea e mama.

47. Fai mai tagata su'esu'e, o fafine lima agavale e sili atu ona maua i le kanesa o le susu ona o lo'o latou fa'aalia i tulaga maualuga o nisi hormones steroid i le manava.

48. Na fa'aaoga muamua le mammography i le 1969 ina ua fa'atūina muamua masini fa'asusu fa'asusu fa'asusu.

49. Ina ua uma ona faailoa mai e Angelina Jolie na ia faamaonia lona lelei mo le kanesa o le susu (BRCA1), na faaluaina le numera o tamaitai na suesueina mo le kanesa o le susu.

50. E tasi i le valu fafine i le US ua maua i le kanesa o le susu.

51. E silia ma le 2,8 miliona tagata o totoe o le kanesa o le susu i le Iunaite Setete.

52. Pe tusa o le 2 minute uma, e maua ai le kanesa o le susu, ma e tasi le fafine e maliu i lenei maʻi i le 13 minute. 

Tuua se tali