macronutrients

Macronutrients o mea aoga ia mo le tino, o le fua faatatau i aso taitasi mo tagata e 200 mg.

O le le lava o le macronutrients e mafua ai le faaletonu o le metabolic, faaletonu o le tele o totoga ma faiga.

E iai le upu: o tatou o mea tatou te aai ai. Ae, ioe, afai e te fesili i au uo pe a latou 'ai mulimuli, mo se faʻataʻitaʻiga, sulfur poʻo le chlorine, e le mafai ona aloese mai le teʻi i le tali. I le taimi nei, i totonu o le tino o le tagata e toetoe lava 60 elemene vailaʻau, o mea faʻaagaaga tatou, o nisi taimi e aunoa ma le iloaina, toe faʻatumu mai meaʻai. Ma e tusa ma le 96% o tatou taʻitoʻatasi e aofia ai naʻo le 4 igoa faʻamaʻi e fai ma sui o se vaega o macronutrients. Ma o lenei:

  • okesene (e 65% i tino uma o le tagata);
  • kaponi (18%);
  • hydrogen (10%);
  • nitrogen (3%).

O le 4 pasene o totoe o isi mea mai le laulau fa'avaitaimi. E moni, e laʻititi tele ma e fai ma sui o se isi vaega o meaʻai aoga - microelements.

Mo elemene vailaʻau sili ona taatele-macronutrients, e masani ona faʻaaoga le upu-igoa CHON, e aofia ai mataitusi tetele o faaupuga: carbon, hydrogen, oxygen ma nitrogen i le Latina (Carbon, Hydrogen, Oxygen, Nitrogen).

Macroelements i le tino o le tagata, natura ua ave'esea malosi lautele. E faalagolago ia i latou:

  • fausia o auivi ma sela;
  • pH tino;
  • felauaiga lelei o lagona o neura;
  • le talafeagai o gaioiga fa'ama'i.

O se taunuuga o le tele o suʻesuʻega, na maua ai i aso uma e manaʻomia ai e le tagata le 12 minerale (calcium, iron, phosphorus, iodine, magnesium, zinc, seleni, copper, manganese, chromium, molybdenum, chlorine). Ae e oo lava i nei 12 o le a le mafai ona suia galuega a meaʻai.

Elemene o mea taumafa

Toeitiiti lava o elemene kemisi uma e iai sona sao taua i le i ai o ola uma i luga o le fogaeleele, ae na o le 20 oi latou o mea autu.

O elemene nei ua vaevaeina i:

  • 6 o meaʻai autu (faʻatusalia i le toetoe lava o mea ola uma i luga o le fogaeleele ma e masani lava i mea tetele);
  • 5 mea'ai laiti (maua i le tele o mea ola i ni vaega laiti);
  • elemene fa'asolo (mea taua e mana'omia i ni vaega laiti e fa'atumauina ai gaioiga fa'aolaola e fa'alagolago i ai le ola).

Faatasi ai ma meaʻai ua iloga:

  • macronutrients;
  • fa'ailoga elemene.

O elemene autu o le biogenic, poʻo organogens, o se vaega o carbon, hydrogen, oxygen, nitrogen, sulfur, ma phosphorus. O meaʻai laiti e faʻatusalia e le sodium, potassium, magnesium, calcium, chlorine.

Okesene (O)

O le lona lua lea i le lisi o mea sili ona taatele i le lalolagi. O se vaega o le vai, ma, e pei ona e iloa, e tusa ma le 60 pasene o le tino o le tagata. I le kasa, ua avea le okesene ma vaega o le ea. I lenei fomu, e iai sona sao taua i le lagolagoina o le ola i luga o le fogaeleele, faʻalauiloaina o le photosynthesis (i laʻau) ma le manava (i manu ma tagata).

Kaponi (C)

O le kaponi e mafai foi ona manatu e tutusa ma le ola: o aano o meaola uma i luga o le paneta o loʻo i ai se kaponi. E le gata i lea, o le faʻavaeina o fusi kaponi e fesoasoani i le atinaʻeina o se aofaiga o le malosi, lea e iai se sao taua mo le tafe atu o gaioiga faʻasolosolo taua i le tulaga o le cell. O le tele o mea faʻapipiʻi o loʻo i ai le carbon e faigofie ona faʻamumuina, faʻasaʻolotoina le vevela ma le malamalama.

hydrogen (H)

O le elemene sili ona mama ma sili ona taatele i le Atulaulau (aemaise lava, i le tulaga o le lua-atomic gas H2). O le hydrogen o se mea e fa'agaoioi ma mu. Faatasi ai ma le okesene e fai ai paluga papa. E 3 isotope.

Nitrogen (N)

O le elemene e iai le numera atomika 7 o le kesi autu lea i le siosiomaga o le Lalolagi. O le Nitrogen o se vaega o le tele o molelaula oona, e aofia ai amino acids, o se vaega o polotini ma nucleic acids e fausia ai le DNA. Toeitiiti lava o le nitrogen uma e gaosia i le vanimonimo - o le mea e taʻua o paneta nebulae na faia e fetu matutua e faʻatamaoaigaina ai le atulaulau i lenei elemene macro.

Isi macronutrients

Potasiuma (K)

Potassium (0,25%) o se mea taua e nafa ma gaioiga eletise i totonu o le tino. I upu faigofie: felauaiga se tau e ala i vai. E fesoasoani lea i le fa'atonutonuina o le tātā o le fatu ma fa'asalalau atu lagona o le neura. E aʻafia foi i le homeostasis. O le le lava o le elemene e mafua ai faʻafitauli i le fatu, e oʻo lava i lona taofi.

Kalisiu (Ca)

Calcium (1,5%) o le meaʻai sili ona taatele i le tino o le tagata - toetoe lava o faʻaagaga uma o lenei vailaʻau o loʻo faʻapipiʻi i totonu o aano o nifo ma ponaivi. O le calcium e nafa ma le fa'a'oto'oto o maso ma le fa'atonutonuina o polotini. Ae o le tino o le a "'ai" lenei elemene mai ponaivi (lea e matautia i le atinaʻeina o le osteoporosis), pe afai e lagona lona le atoatoa i meaʻai i aso taitasi.

E manaʻomia e laʻau mo le fausiaina o sela sela. E manaʻomia e manu ma tagata le macronutrient lenei e tausia lelei ai ponaivi ma nifo. E le gata i lea, o le calcium e fai le matafaioi o le "moderator" o gaioiga i le cytoplasm o sela. I le natura, o loʻo faʻatusalia i le tuʻufaʻatasia o le tele o maʻa (sina, maʻa limestone).

Calcium i tagata:

  • a'afia ai le neuromuscular excitability - auai i le fa'aitiitia o maso (hypocalcemia e o'o atu ai i fa'alavelave);
  • faʻatonutonu le glycogenolysis (le malepelepe o le glycogen i le tulaga o le kulukose) i maso ma le gluconeogenesis (le faʻavaeina o le kulukose mai mea e le o le carbohydrate) i fatugaʻo ma le ate;
  • faʻaitiitia le faʻaogaina o puipui capillary ma le membrane cell, ma faʻaleleia ai aʻafiaga o le anti-inflammatory ma anti-allergic;
  • fa'aola toto.

O ion calcium o ni avefe'au taua i totonu o le sela e a'afia ai le inisalini ma enzymes digestive i totonu o le tootoo laiti.

O le fa'aaogāina o le Ca e fa'alagolago i mea o lo'o i totonu o le phosphorus i totonu o le tino. O le fesuiaiga o le calcium ma le phosphate e faʻatulafonoina i le hormonal. O le hormone parathyroid (hormone parathyroid) e faʻasaʻo le Ca mai ivi i totonu o le toto, ma le calcitonin (thyroid hormone) e faʻamalosia ai le tuʻuina o se elemene i ponaivi, lea e faʻaitiitia ai lona faʻaogaina i totonu o le toto.

Manesium (Mg)

Magnesium (0,05%) e taua tele i le fausaga o le auivi ma maso.

O se pati i le sili atu i le 300 metabolic reactions. cation intracellular masani, o se vaega taua o le chlorophyll. O lo'o iai ile auivi (70% o le aofa'i) ma maso. O se vaega taua o a'ano ma sua o le tino.

I totonu o le tino o le tagata, o le magnesium e nafa ma le malolo maso, faʻamalo o toxins, ma faʻaleleia atili le tafe toto i le fatu. O le le lava o le vailaʻau e faʻalavelave i le gaogao ma faʻagesegese le tuputupu aʻe, e mafua ai le vaivai vave, tachycardia, le mautonu, faʻateleina le PMS i fafine. Ae o le sili atu o le macro e toetoe lava o taimi uma e tupu ai le urolithiasis.

Sodium (Na)

Sodium (0,15%) o se elemene e faʻaleleia le paleni eletise. E fesoasoani i le felauaiga o lagona o neura i totonu o le tino, ma e nafa foi ma le faatonutonuina o le maualuga o le vai i totonu o le tino, puipuia ai le faʻamaʻaina.

Sulphur (S)

Sulfur (0,25%) o loʻo maua i le 2 amino acids e fai ai polotini.

Phosphorus (P)

Phosphorus (1%) e fa'atumauina i ponaivi, e sili. Ae e le gata i lea, o loʻo i ai se mole mole ATP e maua ai sela ma le malosi. E maua i nucleic acids, sela sela, ponaivi. E pei o le calcium, e manaʻomia mo le atinaʻeina lelei ma le faʻaogaina o le musculoskeletal system. I totonu o le tino o le tagata e faia se galuega faʻavae.

Klorine (Cl)

Chlorine (0,15%) e masani ona maua i totonu o le tino i foliga o se ion leaga (chloride). O ana galuega e aofia ai le faatumauina o le paleni o le vai i totonu o le tino. I le vevela o le potu, o le chlorine o se kasa lanumeamata oona. Malosi o le oxidizing agent, faigofie ona ulu atu i vailaau faʻamaʻi, fai chlorides.

Ole matafaioi ole macronutrients mo tagata

Elemene macroFa'amanuiaga mo le tinoTaunuuga o le faaletonuPunavai o
palukaO se vaega o le vai intracellular, faʻasaʻo le paleni o alkali ma acids, faʻaleleia le faʻaogaina o le glycogen ma polotini, e aʻafia ai le gaioiga o maso.Ma'i ga'o, fa'ama'i maso, pipili, fa'aletonu le tu'uina atu o lagona o neura, arrhythmia.Faafefete, fualaau mamago, pateta, pi.
kalisiuFaʻamalosia ponaivi, nifo, faʻaleleia maso elasticity, faʻatonutonu le toto.Osteoporosis, tete'e, leaga o lauulu ma fao, maligi toto.Bran, nati, ituaiga eseese o kapisi.
MagnesiumE aʻafia ai le metabolism o le carbohydrate, faʻaititia le maualuga o le cholesterol, tuʻuina atu le leo i le tino.Fa'apopoleina, fa'aletonu o vae, fa'aoso fa'aoso, tiga i tua, ua, ulu.Cerales, pi, fuala'au lanu meamata uliuli, nati, pa'u, fa'i.
SodiumPuleaina le tuufaatasiga o le acid-base, siitia le leo.Le fetaui lelei o acids ma alkalis i le tino.Olive, sana, lanu meamata.
SulifoaFaʻateleina le gaosiga o le malosi ma le collagen, faʻatonutonu le faʻapipiʻiina o le toto.Tachycardia, toto maualuga, constipation, tiga i sooga, leaga o le lauulu.aniani, kapisi, pi, apu, kusi.
VaʻaleleAuai i le fausiaina o sela, hormones, faʻatonutonu gaioiga metabolic ma sela faiʻai.Lelavā, fa'alavelave, osteoporosis, rickets, ga'o maso.Mea'ai sami, pi, kapisi, pinati.
ChlorineE aʻafia ai le gaosiga o le hydrochloric acid i le manava, e aʻafia i le fesuiaiga o vai.Fa'aitiitiga o le gastric acidity, gastritis.falaoa rye, kapisi, lanu meamata, fa'i.

O mea uma o lo'o ola i luga o le fogaeleele, mai le tele o mamame i le iniseti la'ititi, o lo'o i ai niches eseese i le fa'anatura o le paneta. Ae, e ui i lea, toetoe lava o meaola uma e gaosia mai le "mea" tutusa: carbon, hydrogen, nitrogen, oxygen, phosphorus, sulfur ma isi elemene mai le laulau faʻavaitaimi. Ma o lenei mea moni o loʻo faʻamatalaina ai le mafuaʻaga e taua ai le tausia lelei o le toe faʻatumuina o macrocells talafeagai, aua a aunoa ma i latou e leai se ola.

Tuua se tali