Le tele o faʻamaʻi e mafai ona aloese mai le filifilia o meaʻai saʻo.

Alaisa papa'e po'o araisa enaena, almonds po'o walnuts, pata po'o sesame suauu, e tele mea'ai fa'afitauli. O le filifiliga saʻo, faʻavae i luga o faʻamatalaga, malamalama i le tuʻufaʻatasia o ipu ma suauʻu tatou te faʻaaogaina, o le a fesoasoani ia i tatou e le gata ina mataʻituina le mamafa, ae aloese mai le tele o faʻamaʻi. O lo'o fa'amalamalamaina e foma'i taumafa ma foma'i nisi o fesili e masani ona fesiligia.  

Almond po o walnuts?

Na tusia e le tagata suʻesuʻe o Joe Vinson, PhD, University of Scranton, Pennsylvania, i se pepa mo le American Chemical Society, Kalefonia, e faapea: “E sili atu nati nai lo almonds, pecans, pistachios ma isi nati. O le luutaga o walnuts e fa'aluaina le tele o antioxidants nai lo so'o se isi nati e masani ona 'ai."

Mo tagata o lo'o popole i le 'ai tele o ga'o ma kalori o le a latou ga'o ai, o lo'o fa'amatala mai e Vinson o nati o lo'o i ai ga'o polyunsaturated ma monounsaturated maloloina, ae le o ga'o tu'atasi vascular-clogging. I le tulaga o kalori, nati e faʻatumu vave oe, e taofia ai oe mai le 'ai tele.

Ua maua e tagata su'esu'e o nati e le'i fa'asalaina, mata'utia, po'o nati fa'afefeteina e aoga i le puleaina o le kulukose o le toto ma le maualuga o le lipid ma e mafai ona fa'aoga mo le ma'i suka e aunoa ma le fa'ateleina o le mamafa.

Ae e oo lava i fomaʻi i nisi taimi e le ioe po o le fea nati e sili. Faavasega almonds o le nati sili ona maloloina pe a faatusatusa i isi ona o loo i ai MUFAs (monounsaturated fatty acids), Dr. Bhuvaneshwari Shankar, pule sili o meaʻai ma sui peresitene (Dietetics) o le Apollo Hospitals Group, fai mai: “Almonds e lelei mo le fatu ma lelei mo tagata matamata mamafa ma le ma’i suka.” E naʻo le tasi le faʻaaliga: e le tatau ona e 'ai i le sili atu ma le fa pe lima almonds i le aso, aua e maualuga tele i kalori.

Pa'u po'o le suāu'u olive?  

O le mea taua o mea tatou te kuka ai. E ui lava e mafai ona kuka e aunoa ma le suauu, e faʻaauau pea ona faʻaogaina e tagata le suauʻu ina ia aua neʻi leiloa le tofo. O le a la le suauu e sili?

Na taʻua e Dr. Namita Nadar, Pule Sili o Mea Taumafa, Fortis Hospital, Noida: “E manaʻomia ona lava gaʻo maloloina, o lea e tatau ai ona tatou faaeteete i gaʻo tatou te ʻai. O suau'u (sei vagana ai le popo ma le pama) e sili atu le soifua maloloina nai lo le ga'o manu (pata po'o le ghee) i le tulaga o le soifua maloloina o le fatu ma le fai'ai.

O le ga'o o manu e sili atu le maualuga i le ga'o tumu, lea e feso'ota'i ma le maualuga o le lipoprotein maualuga, cholesterol, ma'isuka ituaiga 2, ma ma'i fatu.

O suau'u uma e iai le tele o ga'o tumu, ga'o monounsaturated, ga'o polyunsaturated. O le to'atele oi tatou e maua le tele o ga'o omega-6 ae le lava fatty acids omega-3. E tatau ona faʻateleina lo tatou faʻaaogaina o gaʻo e tasi e le faʻamaʻaina e faʻaaoga ai le suauu olive ma le suauu canola, ae faʻaitiitia le faʻaaogaina o suauʻu sana, soya ma safflower, lea e maualuga i omega-6 fatty acids.

Fai mai Dr. Bhuvaneshwari: “O le paluga o suāuu e lua, e pei o le suāuu o le sunflower ma le suāuu araisa, e iai se tuufaatasiga lelei o gaʻo. E lelei fo’i le faiga tuai o le fa’aaogaina o le suau’u sesame, ae e le tatau i le tagata matua ona fa’aaoga le sili atu i le fa pe lima sipuniti i le aso.”

Siaki po o le siamu citrus?  

Fa'asao ma siamu e sili ona lauiloa mo le taeao ma o nisi taimi e 'ai tele tamaiti. O le a le fa'aiuga o nei oloa?

Fai mai Dr. Namita: “O le siamu ma le siamu e fai mai fualaau ‘aina atoa (o nisi taimi o le siamu e fai mai fualaau faisua), suka ma vai, ae o le siamu o le citrus e iai pa’u o le citrus. E itiiti le suka ma sili atu meaʻai, o lona uiga e sili atu le soifua maloloina o le siamu nai lo le siamu. E tele atu le vaitamini C ma le u'amea, o lona uiga e itiiti le leaga mo au mea'ai nai lo le siamu."

Fai mai Dr. Bhuvaneshwari, o le siamu ma le siamu e lava le suka e le tatau ona 'aina e le maʻisuka. "O i latou o loʻo vaʻavaʻai i lo latou mamafa e tatau ona 'ai ma le faʻaeteete, ma mataʻituina le kalori," o lana faʻaopoopo mai lea.

Soya po o aano o manufasi?

A o lenei, o le a le mea e aoga mo tagata 'ai aano o manu e iloa. E fa'apefea ona fa'atusatusa le polotini soya i aano o manu mumu? E ui o vegans, tagata e 'ai aano o manu, ma tagata fai meaʻai e finau i taimi uma, fai mai le Harvard Public Health Institute o soya ma aano o manufasi e iai mea lelei ma le le lelei, ma o manu ma laau toto e foliga mai e tutusa le aafiaga i le tino.

E fiafia i le soya o lo'o i ai amino acids taua, e mafai ai ona e suitulaga i aano o manu ma fa'aitiitia le lamatiaga o le fatu fatu ma le cholesterol maualuga. A o aano o manufasi, ona o le hemoglobin o loʻo i ai, o le uʻamea e sili atu ona faigofie ona faʻafefe, o lenei mea e fesoasoani i le faʻavaeina o aano o le tino.

Ae ui i lea, o loʻo i ai le itu i lalo: o le soya e mafai ona afaina ai le thyroid gland, poloka le faʻaogaina o minerale ma faʻalavelave i le faʻaogaina o le polotini. O aano o manu mūmū, i le isi itu, e mafai ona oʻo atu ai i maʻi fatu, maualalo le maualuga o le calcium, ma mafua ai le faaletonu o fatugaʻo. Ina ia maua le amino acids e te manaʻomia, o aano o manufasi e sili ona lelei o iʻa ma moa. E le gata i lea, o le faʻaitiitia o le taumafaina o aano o manufasi o le a fesoasoani e aloese mai le faʻaaogaina tele o gaʻo tumu. O le mea autu lava o le fa'atauva'a.

papa'e pe enaena araisa?  

Ae mo le oloa autu: o le a le ituaiga araisa o loʻo iai - paʻepaʻe pe enaena? A'o malo le araisa papa'e i fafo, i le tulaga o le soifua maloloina, o le araisa enaena e manino le manumalo. “O tagata ma’i suka e tatau ona ‘alo’ese mai araisa pa’epa’e. O le araisa enaena e tele atu alava aua e na'o le pa'u e aveese ae tumau ai le pa'u, a'o le araisa pa'epa'e e fa'aiila ma aveese le pala,” o le tala lea a Dr. Namita. O le fiber e te lagona ai le maoona ma fesoasoani ia te oe e aloese mai le 'ai tele.

Sua: fou pe i totonu o pusa?

I le taumafanafana tatou te faalagolago uma i sua. O fea sua e sili atu: fou oomi pe fafo mai le pusa? Na taʻua e Dr. Namita: “O le sua fou, oomiina mai fualaau ʻaina ma fualaau faisua ma taumafa vave, e mauʻoa i enzymes ola, chlorophyll ma vai oona, lea e vave ona faatumuina sela ma toto i vai ma le okesene.

I se isi itu, o sua fagu e leiloa le tele o enzymes, o le taua o fualaʻau e paʻu tele, ma o lanu faʻaopoopo ma suka faʻamamaina e le maloloina. O sua o fualaau faisua mai fualaau faisua ma laulaau lanumeamata e sili atu ona saogalemu aua e leai ni suka o fualaau aina.”

E ui lava o nisi sua fa'atau i faleoloa e leai ni suka fa'aopoopo, ae ua fautua mai Dr. Bhuvaneshwari, “E sili le sua fou nai lo le sua fa'apusa ona o le sua mulimuli e leai se alava. Afai e te manaʻo i le sua, filifili le sua o loʻo i ai le pulupulu, ae le o le faamamaina."  

 

Tuua se tali