Mayumi Nishimura ma lana “tamaʻi macrobiotic”

O Mayumi Nishimura o se tasi o tagata sili ona taʻutaʻua o le macrobiotics* tagata tomai faapitoa, o se tusitala o tusi kuka, ma le tagata kuka patino a Madonna mo le fitu tausaga. I le folasaga i lana tusi kuka Mayumi's Kitchen, na ia faamatalaina ai le tala na avea ai macrobiotics ma vaega taua o lona olaga.

"I laʻu 20+ tausaga o kuka macrobiotic, ua ou vaʻai i le faitau selau o tagata - e aofia ai Madonna, lea na ou kukaina mo le fitu tausaga - ua oʻo i aʻafiaga aoga o macrobiotics. Na latou iloa e ala i le mulimulitaia o meaʻai macrobiotic, o se meaʻai anamua, masani o meaʻai lea o fatu atoa ma fualaau faisua o le puna autu o le malosi ma meaʻai, e mafai ona e fiafia i se tino maloloina, paʻu matagofie ma se mafaufau manino.

Ou te mautinoa o le taimi lava e te faia ai se laasaga i le faʻaaogaina o lenei auala o le 'ai, o le a e vaʻai i le fiafia ma le matagofie o macrobiotics. E faasolosolo malie, o le ae mauaina se malamalama i le taua o meaʻai atoa, ma o le ae le toe manaʻo e toe foʻi i lau meaʻai tuai. O le ae toe lagona le talavou, saoloto, fiafia ma tasi ma le natura.

Na faapefea ona ou pau i lalo o le sipela o macrobiotics

Na ou feiloai muamua i le manatu o le taumafa maloloina ina ua 19 ou tausaga. Na tuuina mai e la'u uo o Jeanne (lea na avea mulimuli ane ma o'u toalua) le lomiga faaIapani o Our Bodies, Ourselves e le Women's Health Books a Boston. O lenei tusi na tusia i le taimi o le toatele o a tatou fomai o ni alii; sa ia fa'amalosia tamaitai e ave le matafaioi mo lo latou lava soifua maloloina. Na taia a’u i se parakalafa e faatusaina ai le tino o se fafine i le sami, e faamatala ai a ma’itaga le fafine, e pei o vai o le sami lona sua o le amniotic. Sa ou vaai faalemafaufau i se pepe fiafia o aau i se tamai vasa mafanafana i totonu ia te au, ona faafuasei ai lea ona ou iloaina a oo mai lena taimi, ou te manao ia mama ma manino nei vai i le mea e mafai ai.

O le ogatotonu o le 70s, ona talanoa ai lea o tagata uma e uiga i le ola faʻatasi ma le natura, o lona uiga o le 'ai o meaʻai masani, e leʻi saunia. Na oo mai lenei manatu ia te aʻu, o lea na ou le toe ai i meaʻai manu ae amata ona ou 'ai le tele o fualaau faisua.

I le taufaaiuiuga o le 1980, sa aoga lo’u toalua o Jeanne i Boston, Massachusetts, ma sa ou faigaluega i le faletalimalo a o’u matua i Shinojima, Iapani. Sa ma faaaogaina avanoa uma e feiloai ai, o lona uiga e masani ona feiloai i Kalefonia. I se tasi o ana malaga, na ia tuuina mai ai ia te au se isi tusi e suia ai le olaga, The New Method of Saturating Eating saunia e George Osada, o lē na muamua taʻua macrobiotics o se auala o le olaga. I totonu o lenei tusi, na ia taʻua ai e mafai ona togafitia faʻamaʻi uma e ala i le 'ai o araisa enaena ma fualaau faisua. Na ia talitonu e mafai ona avea le lalolagi ma se nofoaga sologa lelei pe afai e soifua maloloina tagata uma.

O le mea na fai mai ai Osawa sa matua aoga ia te au. O le vaega aupito itiiti o le sosaiete o se tagata e toʻatasi, ona fausia ai lea o se aiga, se pitonuʻu, se atunuʻu ma se lalolagi atoa. Ma afai o lenei vaega itiiti e fiafia ma maloloina, o le a faapena foi le atoaga. Na aumaia e Osawa lenei manatu ia te au i le faigofie ma le manino. Talu mai loʻu laʻitiiti, sa ou mafaufau: aisea na ou fanau mai ai i lenei lalolagi? Aisea e tatau ai ona tau le tasi atunuu ma le isi? Sa i ai isi fesili faigata sa foliga mai e le mafai ona taliina. Ae o lenei ua iu ina ou mauaina se olaga e mafai ona tali atu ai.

Na amata ona ou mulimuli i se meaai macrobiotic ma i le na o le sefulu aso na faia ai e loʻu tino se suiga atoatoa. Na amata ona ou moe gofie ma oso ese mai le moega i le taeao. O le tulaga o loʻu paʻu na faʻaleleia lelei, ma ina ua mavae ni nai masina na mou atu oʻu tiga. Ma ua mou atu foi le fufusi o o'u tauau.

Ona amata loa lea ona ou matua fa'atauaina macrobiotics. Na ou faʻaaluina loʻu taimi e faitau ai tusi macrobiotic uma e mafai ona ou maua, e aofia ai le Macrobiotic Book na saunia e Michio Kushi. O Kushi o se tamaititi aoga a Osawa ma i lana tusi na mafai ai ona ia faʻalauteleina manatu o Osawa ma tuʻuina atu i se auala e faigofie ona malamalama i ai. O ia ma o loʻo avea pea ma tagata sili ona lauiloa macrobiotic i le lalolagi. Na mafai ona ia tatalaina se aʻoga - le Kushi Institute - i Brooklyn, e le mamao mai Boston. E lei umi ae ou faatauina se pepa vaalele, teu la'u atopa'u ma alu i Amerika. “Ia nonofo ma lo’u toalua ma aoao le Igilisi,” sa ou fai atu ai i o’u matua, e ui o le mea moni sa ou alu e aoao mea uma mai lenei tagata musuia. Na tupu i le 1982, ina ua 25 oʻu tausaga.

Kushi Institute

Ina ua ou sau i Amerika, sa itiiti lava a’u tupe sa ia te au, ma sa matua vaivai lava la’u Igilisi, ma sa le mafai ona ou auai i kosi sa aoaoina i le gagana Peretania. Sa ou lesitala i se aoga gagana i Boston e faaleleia ai ou tomai i le gagana; ae o pili o kosi ma tupe faaalu i aso taitasi na faasolosolo malie lava ona faaitiitia la'u sefe i le toetoe lava leai se mea, ma ua le mafai ona ou toe gafatia aoaoga i macrobiotics. I le taimi nei, o Jinn, o le sa loloto foi lona loloto i le manatu o macrobiotics, na alu ese mai le aoga na ia auai ma ulufale atu i le Kushi Institute i oʻu luma.

Ona ataata mai lea o le laki ia i matou. Na faailoa mai e le uo a Genie ia i matou le ulugalii Kushi, o Michio ma Evelyn. I le taimi o se talanoaga ma Evelyn, sa ou faia ai le saolotoga e taʻua ai le tulaga pagatia na ma oo i ai. Masalo na ou faalumaina o ia, aua mulimuli ane na ia valaau mai ia te au i lona nofoaga ma fesili mai pe mafai ona ou kuka. Sa ou tali atu ou te mafaia, ona ia ofo mai lea ia te au se galuega o se kuka i lo latou fale – ma se mea e nofo ai. O meaai ma lisi sa toese mai lo’u totogi, ae sa ou maua le avanoa e aoga ai i le latou inisitituti e aunoa ma se totogi. Sa matou nonofo foʻi ma loʻu toʻalua i lo la fale ma faigaluega mo i laʻua.

E leʻi faigofie le galuega a Kushi. Sa ou iloa lelei le kuka, ae sa ou le masani i le kuka mo isi. E le gata i lea, o le fale o se tafega faifaipea o tagata asiasi. O laʻu Igilisi e leʻi atoatoa, ma sa tau le malamalama i mea o fai mai ai tagata o loʻo siomia aʻu. I taeao, ina ua uma ona saunia le taeao mo tagata e toʻa 10, sa ou alu i vasega Igilisi, ona ou suʻesuʻe lea na o aʻu mo ni nai itula - e masani ona toe taʻua igoa o oloa ma mea eseese. I afiafi - ua uma ona kukaina le 'aiga o le afiafi mo le 20 tagata - na ou alu i vasega i le aoga macrobiotics. O lenei pulega sa vaivai, ae o le tietiega ma la'u meaai na ou maua ai le malosi talafeagai.

I le 1983, ina ua toeitiiti atoa le tausaga, na ou siitia atu ai. Na faatauina e le au Kusi se fale tuai tele i Becket, Massachusetts, lea na latou fuafua ai e tatalaina se lala fou o le latou inisitituti (mulimuli ane na avea ma laumua o le inisitituti ma isi matagaluega). E oo atu i lena taimi, ua ou maua le lototele e avea o se kuka ma aʻoaʻoina le faavae o macrobiotics, ma sa i ai foi lou manao e fai se mea fou. Sa ou fai atu ia Evelyn ina ia la mafaufau ma lona toalua e auina atu ma’ua ma Genie i se nofoaga fou e fesoasoani e faamautu ai. Sa ia talanoa ia Michio, ma sa malie o ia ma ofo mai ia te a’u se galuega o se kuka – e kuka ai tagata mama’i o le kanesa. Ou te manatu na ia faamautinoa e mafai ona ou maua vave se tupe, na ou ioe ma le fiafia i lana ofo.

Sa pisi aso i Beckett e pei o Brooklyn. Na ou maʻitaga i laʻu tama muamua, o Lisa, lea na ou fanauina i le fale, e aunoa ma le fesoasoani a se fomaʻi. Na tatala le aʻoga, ma i luga o laʻu galuega o se kuka, na ou maua ai le tulaga o le pule sili o faiaoga kuka kuka. Sa ou malaga foi, auai i se konafesi faavaomalo i macrobiotics i Suitiselani, asiasi i le tele o nofoaga autu o le macrobiotic i le lalolagi atoa. O se taimi taua tele i le gaioiga macrobiotic.

I le va o le 1983 ma le 1999, e masani ona ou tuu i lalo aʻa muamua ona ou toe siitia lea. Sa ou nofo i Kalefonia mo sina taimi, ona maua ai lea o laʻu galuega muamua o se kuka tumaʻoti i le fale o David Barry, Oscar manumalo mo ata sili ona lelei. Na ou fanauina laʻu tama lona lua, o Norihiko, i le fale foʻi. Ina ua ma teteʻa ma loʻu toʻalua, sa ma toe foʻi atu i Iapani ma laʻu fanau e mālōlō. Ae e leʻi umi ae ou siitia atu i Alaska—e ala atu i Massachusetts—ma taumafai e tausia aʻe Lisa ma Norihiko i se vaega o le macrobiotic. Ma o le tele o taimi i le va o sifi, na ou toe foi i sisifo o Massachusetts. Sa i ai au uo iina ma sa i ai lava se mea e fai.

Feiloaiga ma Madonna

Ia Me 2001, sa ou nofo ai i Great Barrington, Massachusetts e faiaoga i le Kushi Institute, kuka mo tagata mamaʻi kanesa, ma galue i se faleaiga Iapani i le lotoifale. Ona ou faalogo lea o loo sailia e Madonna se tagata kuka macrobiota patino. O le galuega sa na o le tasi le vaiaso, ae na ou filifili e faataitai a o ou sailia se suiga. Na ou manatu foʻi afai e mafai ona ou faia Madonna ma tagata o lona aiga ia sili atu le soifua maloloina e ala i aʻu meaʻai, e ono tosina atu ai tagata i le aoga o macrobiotics.

Seia oo mai i lena taimi, sa na o le faatasi lava ona ou kuka mo se tagata lauiloa, mo John Denver, ma sa na o le tasi le taumafataga i le 1982. Sa na o ni nai masina sa ou galue ai mo David Barry o se tagata kuka, o lea e le mafai ai ona ou fai atu o aʻu. sa lava le poto masani e maua ai lenei galuega, ae sa ou mautinoa i le lelei o laʻu kuka.

Sa i ai isi tagata talosaga, ae na ou maua le galuega. Nai lo le vaiaso, e 10 aso. Masalo na lelei la’u galuega, aua o le masina lava na sosoo ai, na valaau mai ai le pule o Madonna ia te a’u ma ofo mai e avea ma tagata kuka tumau a Madonna i le taimi o lana Taamilosaga a le Lalolagi malelemo. O se ofo ofoofogia, ae sa tatau ona ou tausia lau fanau. Ua 17 nei tausaga o Lisa, ma sa mafai ona ia tausia o ia lava, ae na o le 13 tausaga o Norihiko. Ina ua uma ona talanoaina le mataupu ma Genie, o lē sa nofo i Niu Ioka i lena taimi, na ma filifili ai e nofo Lisa i Great Barrington ma tausia lo matou fale, ae o Genie e tausia Norihiko. Na ou taliaina le ofo a Madonna.

I le tautoulu, ina ua uma le taamilosaga, na toe talosagaina aʻu e galue mo Madonna, o le sa tatau ona malaga i le tele o nofoaga i Europa e puʻeina se ata. Ma sa toe musuia foi au i lenei avanoa, ma sa toe tulai mai foi le fesili i tamaiti. I le isi aufono faaleaiga na sosoo ai, na tonu ai o le a nofo Lisa i Massachusetts, ae alu atu Norihiko i lo’u tuafafine i Iapani. Sa ou le fiafia i le mea moni e faapea ua “tuua” le aiga ona o loʻu sese, ae e foliga mai e leʻi manatu faapitoa i ai tamaiti. E lē gata i lea, sa latou lagolagoina ma faalaeiau aʻu i lenei filifiliga. Sa ou mitamita lava ia i latou! Ou te mafaufau pe o lo latou tatala ma le matua o le taunuuga lea o le tausiaina o le macrobiotic?

Ina ua uma le pueina o ata, sa ou nofo e kuka mo Madonna ma lona aiga i lo latou fale i Lonetona.

Fa'asaga i se sitaili fou ile macrobiotics

O le a le mea e ese ai le kuka kuka macrobiote mai soʻo se isi kuka a le tagata lava ia, e tatau ona ia kukaina e le gata i le mea e manaʻo ai lona tagata faʻatau, ae o le a le mea e fesoasoani e tausia ai le tagata o tausia ia maloloina - le tino ma le agaga. O le kuka macrobiota e tatau ona matua nofouta i sina suiga itiiti i le tulaga o le kalani ma saunia meaʻai e faʻafeiloaʻi ai mea uma ua le paleni. E tatau ona ia fa'aliliu mea'ai e kuka i le fale ma mea'ai fafo i vaila'au.

I le fitu tausaga na ou galue ai mo Madonna, na ou iloa ai le tele o meaʻai faapena. O le kuka mo ia na avea ai aʻu ma mea e sili atu ona suʻesuʻe, sili atu ona atamai. Sa ma malaga faatasi ma ia i ni malaga taamilo se fa i le lalolagi ma vaavaai mo mea fou i soo se mea. Sa masani ona ou faaaogaina mea sa maua i soo se umukuka sa matou i ai—e masani lava o umukuka faletalimalo—e saunia ai meaai e suamalie, malosi, ma eseese i le taimi e tasi. O le poto masani na mafai ai ona ou taumafai i meaai fou ma mea manogi eseese ma mea manogi e faʻavasega ai mea e foliga mai e le masani ai. I le aotelega, o se mea ofoofogia ma se avanoa e fatu ai ma faʻalelei loʻu manatu o se "petit macro", o se ituaiga o macrobiotic e fetaui ma le tele o tagata.

Laiti Macro

O le faaupuga lea ou te taʻua o macrobiotics mo tagata uma - o se auala fou i macrobiotics e fetaui ma tofo eseese ma i se tulaga maualalo e pipii i tu ma aga a Iapani i le kuka. Ou te aumaia laʻu musumusuga mai Italia, Farani, Californian ma Mekisiko meaʻai toetoe lava pei o le tele ou te faia mai Iapani masani ma Saina. O le 'ai e tatau ona fiafia ma susulu. Petit macro o se auala e leai se popole e fiafia ai i faʻamanuiaga o macrobiotics e aunoa ma le tuʻuina atu o meaʻai e te fiafia i ai ma le faiga kuka.

Ioe, o loʻo i ai ni taʻiala faʻavae, ae leai se tasi oi latou e manaʻomia le faʻatinoina atoatoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, ou te fautuaina le aloese mai meaʻai susu ma meaola manu aua latou te oʻo atu i faʻamaʻi faʻamaʻi, ae mafai ona faʻaalia i luga o lau lisi mai lea taimi i lea taimi, aemaise lava pe afai e te soifua maloloina. E le gata i lea, ou te fautua atu e 'ai na'o mea'ai saunia faanatura, leai ni mea e fa'amamaina, ma fa'aaofia ai fuala'au fa'apitonu'u, fuala'au 'aina i au mea'ai pe a mafai. Lamu mae'ae'a, 'ai i le afiafi e le sili atu i le tolu itula a'o le'i moe, fa'auma 'ai ae e te le'i lagona le maoona. Ae o le fautuaga sili ona taua - aua le faʻavalevalea i fautuaga!

E leai se mea i le petit macro e matua fa'asaina. E taua mea'ai, ae o le lagona lelei ma le le popole e taua tele foi. Tumau lelei ma fai naʻo mea e te manaʻo ai!”

Tuua se tali