Monsoons: elemene poʻo le alofa tunoa o le natura?

O timuga e masani ona fesootaʻi ma timuga mamafa, afā, poʻo se afa. E le'o atoatoa lenei mea: o le timuga e le na'o se afā, ae o se va'aiga o le matagi i luga o se eria. O se taunuuga, atonu e mamafa timuga o le taumafanafana ma lamala i isi taimi o le tausaga.

O le timuga (mai le Arapi mawsim, o lona uiga o le "vaitaimi") e mafua ona o le eseesega o le vevela i le va o le eleele ma le vasa, o le tala lea a le National Weather Service. E ese le faamafanafanaina e le la o le laueleele ma le vai, ma amata ai ona “toso taua” le ea ma manumalo ai i le ea malulu ma susu mai le sami. A uma le vaitau o timuga, e toe fo'i le matagi.

O timuga susu e masani ona sau i masina o le taumafanafana (Aperila ia Setema) e aumaia ai timuga mamafa. I le averesi, e tusa ma le 75% o timuga faaletausaga i Initia ma e tusa ma le 50% i le itu i Matu Amerika (e tusa ai ma se suʻesuʻega a le NOAA) e pa'ū i le vaitau o le tau mafanafana. E pei ona ta'ua i luga, o timuga susu e aumaia ai matagi o le sami i uta.

O timuga mago e tupu ia Oketopa-Aperila. E o'o mai le ea mago i Initia mai Monokolia ma matu i sisifo o Saina. E sili atu lo latou mamana nai lo a latou tau mafanafana. Ua taʻua e Edward Guinan, polofesa o suʻesuʻega i fetu ma le tau, e amata le timuga o le tau mālūlū pe a “sili atu le mālūlū o le laueleele nai lo le vai ma faatupulaia ai omiga i luga o le laueleele, ma faamalosia ai le ea o le sami.” Ua oo mai le lamala.

O tausaga uma lava e ese le amio a timuga, e aumai ai timuga mama pe mamafa, faapea ma matagi eseese o saosaoa. Ua tuufaatasia e le Inisetiute a Initia o le Vaaitau Teropika faamaumauga o loo faaalia ai timuga faaletausaga a Initia i le 145 tausaga talu ai. O le malosi o timuga, e foliga mai, e fesuisuiaʻi ile 30-40 tausaga. O suʻesuʻega umi o loʻo faʻaalia ai e iai taimi e vaivai ai timuga, o se tasi o nei timuga na amata i le 1970, ma e iai foi timuga mamafa. Faʻamaumauga o loʻo iai nei mo le 2016 na faʻaalia mai ia Iuni 1 ia Setema 30, o timuga e oʻo atu i le 97,3% o le masani masani.

O timuga sili ona mamafa na matauina i Cherrapunji, Meghalaya state i Initia, i le va o le 1860 ma le 1861, ina ua pa'ū le 26 mm o timuga i le itulagi. O le vaega e sili ona maualuga le aofaʻi o tausaga taʻitasi (na faia suʻesuʻega i luga o le 470 tausaga) o loʻo iai foi i le setete o Meghalaya, lea na pa'ū ai le averesi o le 10 mm o timuga.

O nofoaga e tutupu ai timuga o le teropika (mai le 0 i le 23,5 tikeri i matu ma le itu i saute o latitude) ma le subtropics (i le va o le 23,5 ma le 35 tikeri i matu ma saute latitude). O timuga sili ona malosi e matauina, e pei o se tulafono, i Initia ma Asia i Saute, Ausetalia ma Malaysia. E maua timuga i le itu i saute o Amerika i Matu, i Amerika Tutotonu, itu i matu o Amerika i Saute, faapea foi i Aferika i Sisifo.

E iai sona sao taua i le tele o vaega o le kelope. Fa'ato'aga i atunu'u e pei o Initia e fa'alagolago tele i le vaitau timuga. E tusa ai ma le National Geographic, o fale eletise eletise o loʻo faʻatulagaina foi a latou galuega e fuafua i le vaitau o timuga.

A fa'atapula'a timuga o le lalolagi i timuga mama, e le lava le susū o fua o fa'ato'aga ma fa'aitiitia tupe maua a fa'ato'aga. Ua faaitiitia le gaosiga o le eletise, ua na o le lava mo manaoga o pisinisi tetele, ua taugata le eletise ma ua le mafai ai ona maua e aiga matitiva. Ona o le le lava o a latou oloa taumafa, ua faateleina ai oloa mai fafo mai isi atunuu.

I taimi o timuga mamafa, e mafai ona lolovaia, e faʻaleagaina ai e le gata i mea toto, ae faʻapea foʻi ma tagata ma manu. O le tele o timuga e fesoasoani i le salalau o faʻamaʻi pipisi: kolera, malaria, faʻapea foʻi ma faʻamaʻi manava ma mata. O le tele o nei fa'ama'i e sosolo i le vai, ma o nofoaga o lo'o mamafa i vai e le o mafai ona fa'aogaina le vai mo vai inu ma mana'oga o aiga.

O le North American monsoon system o loʻo mafua ai foi le amataga o le vaitau o le afi i le itu i sautesisifo o le Iunaite Setete ma Mekisiko i matu, o le lipoti a le NOAA, o le tala lea a le NOAA, ona o le faateleina o uila e mafua mai i suiga o le mamafa ma le vevela. I nisi o itulagi, o le fiasefulu afe o uila o loʻo matauina i le po, e mafua ai afi, faʻaletonu le malosi ma manuʻa tuga i tagata.

Ua lapatai mai se vaega o saienitisi mai Meleisia e faapea ona o le vevela o le lalolagi, o le faateleina o timuga i taimi o timuga o le taumafanafana e tatau ona faamoemoeina i le isi 50-100 tausaga. O kasa o le fale lanumeamata, e pei o le carbon dioxide, e fesoasoani e maileia atili ai le susu i le ea, lea e timu i luga o nofoaga ua uma ona lolovaia. I le vaitau o timuga matutu, o le a sili atu ona mago le eleele ona o le siʻitia o le vevela o le ea.

I sina taimi itiiti, e mafai ona suia timuga i le taimi o le tau mafanafana ona o le filogia o le ea. O le El Niño (fetuuna'iga o le vevela i luga o le vasa Pasefika) e a'afia ai foi timuga Initia i se taimi pu'upu'u ma umi, fai mai tagata su'esu'e mai le Iunivesite o Colorado i Boulder.

E tele mea e mafai ona a'afia ai timuga. O loʻo faia e saienitisi le mea sili latou te mafaia e vaʻai ai timuga ma matagi i le lumanaʻi - o le tele o lo tatou iloa e uiga i amioga a timuga, o le vave foi lea ona amata galuega sauniuni.

Pe a ma le afa o le faitau aofaʻi o Initia o loʻo faigaluega i faʻatoʻaga ma agronomy e tusa ma le 18% o le GDP a Initia, o le taimi o timuga ma timuga e mafai ona faigata tele. Ae, o suʻesuʻega na faia e saienitisi e mafai ona faʻaliliuina lenei faʻafitauli i lona fofo.

 

Tuua se tali