Mutinus canine (Mutinus caninus)
- Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
- Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
- Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
- Vasega laiti: Phallomycetidae (Velkovye)
- Poloaiga: Phallales (Fiafia)
- Aiga: Phallaceae (Veselkovye)
- Genus: Mutinus (Mutinus)
- ituaiga: Mutinus caninus (Mutinus canine)
- Cynophallus caninus
- Ithyphallus e leai se manogi
- Canine phallus
Mutinus caninus (lat. Mutinus caninus) o se ituaiga saprobiotic o sigi basidiomycete (Basidiomycota) o le aiga fungus (Phallaceae). Ituaiga ituaiga o le ituaiga Mutinus.
tino fua: i le laasaga muamua, canine mutinus e ovoid, oval, 2-3 cm le lautele, malamalama pe samasama ma se aʻa. A matua, o le paʻu fuamoa e malepe i 2-3 petals, lea e tumau pea le vaʻa i le pito i lalo o le "vae". I le laʻasaga lona lua, o se "vae" omomi gaogao omomi e 5-10 (15) cm le maualuga ma e tusa ma le 1 cm le lautele ma se pito manifinifi mataʻi, e tupu aʻe mai le fuamoa matala. O le 'au e iai le lanu samasama, ma o le pito e valiina i se lanu mumu-lanu moli. A matua, o le pito e ufiufi i le lanu enaena-olive mumu (spore-bearing). O le manogi le lelei o le manu e fa'aosoina e le ga'o e tosina mai ai iniseti (tele lava lago) o lo'o feavea'i spores io latou tino ma vae.
spore pauta i canine mutinus e le lanu.
pulupa: porous, matua malu.
nofoaga:
Canine mutinus e tupu mai le sefulu tausaga mulimuli o Iuni ia Oketopa i vaomatua vao i luga o eleele mauoa humus, i totonu o vao, latalata i laau pala, i nofoaga susu, pe a uma timuga mafanafana, i se vaega, e le masani i le nofoaga e tasi, e le masani ai.
mushroom e le mafai ona 'aina, e ui ina finau mai nisi a iai pea le pulou i totonu o le atigi fuamoa, e mafai ona ʻai.
Le tutusa: fa'atasi ai ma le Ravenelli mutinus e sili atu ona seasea