Meaʻai lelei mo herpes

Faʻamatalaga lautele o le faʻamaʻi

 

Herpes o se faʻamaʻi e mafua mai i siama o le herpes simplex o le muamua, lona lua, ono ma le valu ituaiga, varicella zoster, Epstein-Barr, cytomegalovirus.

O le siama pipisi le optic tract, ENT totoga, gutu totoga, mucous membrane ma le paʻu, mama, fatu Cardistem, totonugalemu sisitema, totoga ma lymphatic faiga. Herpes fesoasoani i le atinaʻeina o ia faʻamaʻi: keratitis, optic neuritis, iridocyclitis, phlebothrombosis, chorioretinitis, herpetic tiga faʻaʻi, pharyngitis, laryngitis, vestibular faʻafitauli, faʻafuaseʻi tutuli, gingivitis, stomatitis, genital herpes, broncho-pneumonia, myocardiosis hepatitis, proctitis, ileo-colitis, colpitis, amnionitis, endometritis, metroendometritis, chorionitis, faaletonu le fanautama, prostatitis, sperm faaleagaina, urethritis, mycephalitis, neura plexus faaleagaina, sympathoganglioneuritis, faanoanoa.

Mafuaʻaga faʻaoso ai le toe tupu o herpes:

hypothermia, colds, siama poʻo siama siama, soona galue, popolevale, tiga, maʻi masina, hypovitaminosis, "faigata" taumafa, lelava lautele, susulu o le la, kanesa.

Eseese o herpes:

herpes o laugutu, mucosa gutu, genes herpes, shingles, siama o le tanesusu, Epstein Barr siama.

 

Faatasi ai ma le herpes, oe tatau ona tausisi i se taumafataga e tatau ona aofia ai meaai ma le maualuga lysine mea ma se maualalo arginine faʻasusu, ipu e faʻateleina puipuiga, ma faʻaititia foi le acidity o le tino.

Meaʻai aoga mo herpes

  • sami (e pei o le ula);
  • meaʻai susu (yogutu masani, susu susu, sisi);
  • fualaʻau, fualaʻau ma fualaʻau e mauʻoa i le pitonuʻu (aniani, tipolo, kaliki, suka);
  • oloa fa'avae saito;
  • pateta ma supo pateta;
  • kesi;
  • aano o manu (puaa, mamoe, pipi ma moa);
  • iʻa (seʻi vagana le fola);
  • oloa soya;
  • Fefete a Brewer;
  • fuamoa (aemaise fuamoa paʻepaʻe);
  • soya;
  • fatu fatu;
  • avea kale.

Vaifofo lautele mo herpes

  • Kalanchoe sua;
  • kaliki (tuʻu le afu o le kaliki i totonu o le ipu karika, afifi i le kasa ma solo le mageso i luga o laugutu);
  • vineka cider apple ma le meli (palu tasi i le tasi ma salalau i luga o laugutu faalua i le aso);
  • ave le sua o tumutumu beet, kāloti ma apu i le aso atoa;
  • o le decoction o paʻepaʻe anufe ae le o le ti;
  • o se ata i totonu o le fuamoa moa fou (faʻapipiʻi le itu pipii i le mageso);
  • suauʻu fualaʻau, suauʻu camphor, suauʻu lauti laʻau poʻo le tipolo pasama suauʻu (faʻapipiʻi se cotton swab faʻasusu i le suauʻu i le mageso tolu taimi i le aso);
  • o se faʻamalosi puipuia (faʻafefiloi vaega e lua o le aʻa o zamanihi, o le vao o St. John's wort ma le aʻa o Rhodiola rosea, tolu vaega taʻitasi o nettle ma hawthorn fualaʻau, fa vaega o rosa suilapalapa; liligi le faʻafefiloi ma pupuna vai ma finau mo le afa itula, ave le tasi vaetolu o le ipu malamalama ua faʻatolu ile aso ae le i ai meaai);
  • totoina o laʻau afu (liligi lua sipuni o fuga birch ma le ipu e tasi o le 70% ava malosi, tuʻu mo le lua vaiaso i se nofoaga pogisa).

Meaʻai matautia ma leaga mo le herpes

I meaʻai, oe tatau ona faʻatapulaʻaina le faʻaaogaina o meaai mauoa i le arginine. E aofia ai:

  • nati, pinati, sukalati, gelatin, sunflower fatu, legume (pi, pi, lentil), fatu atoa, masima;
  • meainu 'ava mālosi (ei ai sona aafiaga oʻona i le malosi faʻafitauli puipuia);
  • aano o povi;
  • suka (faʻaititia le fua faatatau o le faʻaaogaina o vitamini B ma C, faʻaititia le puipuiga).

Atu!

O le pulega e le tali atu mo soʻo se taumafaiga e faʻaoga le faʻamatalaga saunia, ma e le faʻamautinoaina o le a le afaina ai oe lava ia. O mea e le mafai ona faʻaaogaina e faʻatonu ai togafitiga ma faia se faʻamaoniga. Faʻatalanoa i taimi uma lau fomaʻi faʻapitoa!

Meaʻai lelei mo isi faʻamaʻi:

Tuua se tali