Hemofilia

Faʻamatalaga lautele o le faʻamaʻi

 

O se faʻalavelave e seasea tupuʻaga toto o loʻo vaʻaia ai faʻafitauli o le tete o le toto.

Ituaiga o hemophilia

Hemophilia o se faʻamaʻi pipisi lea e suia ai le tasi ituaiga i luga o le X chromosome. Faʻamoemoeina pe o le a le gen ua suia, o se tuʻu eseʻese o faʻamaʻi ua iloga. Hemophilia e tolu ituaiga: A, B, C.

  • ituaiga A - e leai se polotini faʻapitoa i le toto: antihemophilic globulin, vaega VIII o le faʻaputuputu o le toto. Lenei puta faaletonu tupu i 85% o tagata mamaʻi ma ua manatu masani.
  • ituaiga B - Ole mea IX e le lava le faʻagaoioiga, e mafua ai ona faʻalavelave le gaioiga ole faʻavaeina ole faaputuga lona lua.
  • iTUAIGA C - hemophilia o lenei ituaiga e tupu ona o le le lava aofaʻiga o XI coagulation mea. Ituaiga C o se ituaiga seasea lava, lea e tele na afaina ai Ashkenazi Iutaia. O fafine ma aliʻi e mafai ona mamaʻi ai. I le taimi nei, o lenei ituaiga ua aveʻesea mai le faʻavasegaina ona o le mea moni o ona faʻailoga e matua ese mai le muamua lua ituaiga.

Mafuaʻaga o le faʻamaʻi

O le mafuaʻaga autu mo le atinaʻeina o le hemophilia ua manatu o se tupuʻaga tofi.

O mataupu e seasea lava maua "hemophilia tupu fua“. Na faʻafuaseʻi ona aliaʻe mai, e ui lava e leʻi maua muamua le aiga i lenei maʻi. Mulimuli ane, o lenei ituaiga o hemophilia e masani ona feaveaʻi faʻaleaganuʻu - i le gafa tulaga. Fomaʻi fomaʻi e leʻi faʻailoaina tonu mafuaʻaga mo le atinaʻeina o le faʻamaʻi. Latou te talitonu o le fou lea o suiga o gafa.

 

Le ono mafai ona fai ma tofi ole hemophilia

Tele o aliʻi e afaina ile faʻamaʻi lea. O le faʻamaʻi e faʻasalalauina atu i le itupa o aliʻi i se auala malolo (fesoʻotaʻi ma le X chromosome). Afai o le ataliʻi na mauaina le tina tina X - chromosome, na te le maua hemophilia. Tamaʻitaʻi e tuʻuina atu i ai le matafaioi o le "taʻitaʻi" poʻo le feaveaʻiga, ae ono i ai ni tuʻusaʻoga. Afai o le tama ua maʻi i le hemophilia, ma o le tina o se ave, lea o ia matua ono i ai se teine ​​o loʻo mafatia i lenei maʻi. I le aotelega, e tusa ma le 60 mataupu ua maeʻa ona lesitalaina i le lalolagi na aʻafia ai teineiti i le hemophilia, ma e leʻo avea ai i latou na feaveaʻi.

E i ai 3 ituaiga o faʻasalalauina o le hemophilia

  1. 1 O le tina na te aveina le gafa, ae o le tama o se maloloina soifua. I lenei tulaga, e 4 faʻaiuga e mafai, ma le ono 25%. Se tama soifua maloloina poʻo se afafine maloloina, se tama maʻi po o se feaveaʻi afafine ono fanau mai.
  2. 2 Tina e maloloina, o le tama e maʻi i le hemophilia. I lenei tulaga, o tamaiti uma o le a maloloina, ma o teine ​​uma o le a avea ma feaveaʻiga.
  3. 3 O le tina na te aveina le gafa, ma ua maʻi le tama. I lenei suiga, e mafai ona i ai 4 iʻuga: o se tama soifua maloloina, o se afafine maʻi, o se atalii maʻi, po o se feaveaʻi afafine. O taunuʻuga taʻitasi e tutusa malosiʻaga.

Faʻailoga o le hemophilia

I le hemophilia, o le tele o le palapala toto ua maitauina, lea e tupu i lea taimi ma lea taimi i le tele o nofoaga i le taimi o manuʻa eseese, togafitiga faʻafomaʻi (aemaise lava intramuscular tui ma taʻotoga togafiti), ma pe a aveʻesea nifo.

Pulu poʻo nifo nifo e faigata tele ona taofi. E le gata i lea, e amata loa le puna toto.

Faatasi ai ma ni manuaga laiti ma totolia, o le tele hematoma ua fausiaina.

O le vaega autu o hemophilia o intra-articular toto - hemarthrosis. A aliaʻe i le soʻoga, e faʻaletonu le fealuaʻi, e tupu le fulafula. O nei mea uma e o mai ma tiga matuitui. A maeʻa le muamua faʻamaligi toto, o le toto i le soʻoga faʻaleaʻoga na o ia ma le faʻatinoga o le soʻoga ua toe faʻaleleia. Ae o le toe faia, o faʻaputuga gaʻo o loʻo tupu i luga o le kapisi soʻosoʻo ma atigilima, e ufiufiina i mea fesoʻotaʻi. Ankylosis atiina ae ona o ia faiga.

O le isi faʻailoga taua i le hemophilia o le tuai, tuai o le natura o le toto. Ole toto e le tatalaina i le taimi lava pe a maeʻa manuʻa, ae ina ua tuanaʻi se vaitaimi patino. E mafua ona o le mea moni o le muamua o le toto na taofi e platelet, o le tuʻufaʻatasiga e le suia. E mafai ona amata mai le 6 i le 12 itula aʻo leʻi tatalaina le toto - e faʻamoemoe uma lava ile ogaoga ole faʻamaʻi.

Atonu o loʻo i ai lava le toto i le miaga poʻo faʻafefe. O le faʻamaoniga sili ona faigata ma oti o le hemophilia o le paʻu toto i le tuasivi poʻo le faiʻai.

Mo tamaiti, hemophilia atonu e umi se taimi e atiaʻe. E faʻatatau lenei i pepe ua faʻasusu e le tina. O le mea moni, i le susu susu o loʻo iai ni mea faʻapitoa e lagolagoina ai le mafai o le toto e faʻaputuputu masani. O le mea lea, o le umi ona faʻasusu e le tina le pepe, o le mulimuli ane o le a aliaʻe faʻailoga muamua.

Ituaiga o hemophilia

Faʻamoemoeina i le ogaoga o le faʻamaʻi, 3 ituaiga o hemophilia e iloga.

  • RџSЂRё malū hemophilia toto e tupu naʻo taimi o taotoga pe a maeʻa tuga manuʻaga. I le toto, o le coagulation vaega o loʻo i ai i le aofaiga o 5-25%.
  • RџSЂRё feololo ala hemophilia clotting factor i le toto o loʻo i ai i le tulaga o le 1 i le 5%. O faʻailoga muamua lava ole falemaʻi e mafai ona maua a o laiti. Mo lenei foma i, o le toto e afua mai i manuaga feololo, ma e laʻitiiti ia unooa, ogaoga hematomas tupu.
  • RџSЂRё foliga matuia faʻamaʻi, o le toto aofia ai le coagulation vaega o lalo ifo o le 1%. I lenei tulaga, hemophilia faʻaalia ia lava i le muamua masina o le olaga - i le taimi o le nifo, faʻamaligiina le palapala, ma i le taimi muamua taumafaiga e savali, ogaoga ma tele hematomas foliga mai (i taimi o le tolotolo, ona o le goto o soʻo se mea pe paʻu).

O gasegase lauiloa ma ave o le hemophilia

O le Tupu Tamaitai Victoria e taʻua o se tagata taʻutaʻua lauiloa o le hemophilia i le tala faasolopito. E le gata i lea, e le talitonuina iloa mo mafuaʻaga na avea ai o ia. A uma mea uma, i luma atu o lena, e leai se tasi o le aiga na pagatia i lenei maʻi. E i ai 2 faʻaliliuga.

O le muamua na malie o lona tama atonu o se isi tamaloa na maua i le hemophilia, ae le o le Duke o Kent Edward Augustus. Ae leai se faʻamaoniga molimau.

O le mea lea, o le lona lua faʻamatalaga ua tuʻuina mai i luma - Victoria ei ai se suiga i ona genes. O lona uiga, sa i ai sona "tuʻusaʻo" ituaiga o hemophilia. Ma e tusa ai ma le masani masani, hemophilia na maua e lona ataliʻi - le Duke o Albany, Leopold ma nisi o fanau a fanau ma a latou fanau a fanau.

Hemophilia ua manatu o le faʻamaʻi o tupu. Lenei mea moni ua faʻamatalaina e le mea moni e faapea muamua, mo le manuia o le faasaoina o le ulutala, faʻaipoipoga ma aiga vavalalata sa faʻatagaina. O le mea lea, o le ono maua o tamaiti mamaʻi i le faʻamasinoga na matua tupu tele.

O le talafatu o le hemophilia

E iai le talafatu e mafai e le tagata e maua i le hemophilia ona tafetotoi i le oti i sina paʻu laʻitiiti o le paʻu. O lenei faʻamatalaga e matua mamao lava mai le mea moni, ma mo tagata faʻapenei, o maosiosi maosiosia ma le tipi e le avea ai se lamatiaga mataʻutia.

O mea matautia o ni taotoga, o le tosoina i fafo o nifo, tui ma le alu vave o le toto i maso ma alātoto, lea e tupu ona o le vaivai o le alatoto i tagata mamaʻi.

Meaʻai maloloina mo le hemophilia

Faʻatasi ai ma le hemophilia, e leai ni faʻatonuga lelei o meaʻai e tatau ona tausisi i ai.

Ina ia toe faʻaleleia le toto ma faʻamalosia le faʻaputuputuga, e manaʻomia le 'ai o meaʻai o loʻo iai ni masima o le phosphore, calcium, vitamini A, B, C, D. O le mea e sili ona taua o le tuʻuina atu lea ile tino ole aofaʻi ole vailaʻau K. E taʻua o le coagulation (coagulation) vitamini.

Vitamini K e mafai ona maua i le 'ai o le spinach, lettuce, aniani, kāloti, faʻi, kaliki, kukama, tamato, pears, apu, kapisi (faʻapitoa broccoli, kapisi papaʻe, cauliflower), vevela pepa, soybeans, fuamoa moa, sisi, pata suauʻu , oats, turnip top, seleri.

Ina ia faʻaleleia le tulaga o le toto, faʻatupu le hemoglobin, faʻamalosia le pa o toto toto ma faʻasolo i lalo tulaga o le kolesterol, e tatau ona faʻaofia i le taumafataga ate, gaʻo iʻa, fualaʻau mata, nati, rimoni, avoka, beets, cranberry juice, meli , buckwheat porridge, kāloti, apu ma beet sua…

O le vai o le betet e tatau ona inuina palu i le karoti poʻo le sua o le apu. Muamua, e tatau ona faʻavaivaia 1 i le 1, ona faʻasolosolo malie ai lea ona faʻavaivaia ma faʻateleina le faʻatotoina o le vai pia.

Faʻapea foi, oe mafai ona inu vai faʻamamaina, ti lanumeamata, ti ma fualaʻau, viburnum poʻo raspberries, rosehip decoction.

Vaʻaia masani mo le hemophilia

Ina ia mafai ona puipuia le palapala, tagata gasegase mafai ona aveina vine fua upu, decoctions o dioecious nettle, yarrow, astragalus, Japanese Sophora, leoleo mamoe tupe, arnica, coriander, failaitu faataulaitu, dandelion aʻa. O nei vailaʻau vailaʻau o le a fesoasoani faʻamalosia le puipui o toto toto, faʻateleina le toto faʻaputuputuga ma faʻaleleia le lelei o le toto.

Oe tatau ona inu tapulaʻa aspirin ma isi toto-manifinifi vailaʻau, lea e mafai ona mafua ai le toto.

Meaʻai mataʻutia ma leaga mo le hemophilia

  • gaʻo meaʻai (o loʻo iai le tele o kolesterol, faʻaopopo, gaʻo poloka poloka le omomi o kalisiu, ma e taua mo paleni sela);
  • falai, masima, ulaula ipu (o lenei meaai aofia ai vailaʻau e suia le tuʻufaʻatasiga o le toto le mo le sili atu, o le mafuaʻaga e ala ai le le lelei suiga i le tino atoa i le lumanaʻi);
  • 'ava malosi, sua suamalie, mea inu malosi (latou te faʻatamaʻia ma faʻamagoina sela toto, o le mea lea e le mafai ai e le toto ona faʻataʻitaʻia ana gaioiga);
  • mea'ai vave, ga'o suamalie, oloa e le'i mae'a, mea'ai vave, teu mea'ai apa, sosisi, sosi ma mea'ai, fa'apea fo'i ma mea'ai o lo'o i ai mea'ai eseese (o nei "oloa" e fausia ai mea mamafa e le mafai ona fa'aogaina e sela toto e fafaga ai le tino o le tagata. , ae o i latou lava e fa'afefiloi e fa'a'ona ai le tino i nei vaila'au fa'aleagaina).

Atu!

O le pulega e le tali atu mo soʻo se taumafaiga e faʻaoga le faʻamatalaga saunia, ma e le faʻamautinoaina o le a le afaina ai oe lava ia. O mea e le mafai ona faʻaaogaina e faʻatonu ai togafitiga ma faia se faʻamaoniga. Faʻatalanoa i taimi uma lau fomaʻi faʻapitoa!

Meaʻai lelei mo isi faʻamaʻi:

Tuua se tali