afaina

afaina

 
Angelo Tremblay - Pulea lou mamafa

E tusa ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO), o leafaina o lo'o fa'aalia i le "se fa'aputuga fa'aleaga po'o le fa'aputu tele o ga'o o le tino e ono afaina ai le soifua maloloina".

O le mea moni, o le puta tele o le taunuuga o le taumafaina tele calories fa'atatau ile fa'aalu ole malosi, mo ni nai tausaga.

O le tino puta e tatau ona fa'ailoga mai le mamafa tele, lea e ova foi le mamafa, ae itiiti le taua. Mo lana vaega, o leputa lapoʻa ose ituaiga matua'i tele o le tino puta. O le a matua afaina ai le soifua maloloina ma o le a maʻimau ai le 8 i le 10 tausaga o le ola54.

Su'esu'e le puta puta

E le mafai ona tatou faalagolago na'o le mamafa se tagata e fuafua pe o lapopoa pe ova le mamafa. E 'ese'ese faiga e fa'aogaina e tu'uina atu ai fa'amatalaga fa'aopoopo ma va'ai ai le a'afiaga o le tino puta ile soifua maloloina.

  • Fa'ailoga o le tino (BMI). E tusa ai ma le WHO, o le mea sili lea ona aoga, e tusa lava pe faʻatatau, meafaigaluega mo le fuaina o le mamafa ma le oona i tagata matutua. Ole fa'asinomaga lea e fa'atatau ile vaevaeina ole mamafa (kg) ile lapo'a fa'atafafa (m2). Matou te talanoa e uiga i le mamafa poʻo le mamafa pe a oʻo i le va o le 25 ma le 29,9; puta pe a tutusa pe sili atu 30; ma le tino puta pe afai e tutusa pe sili atu i le 40. O le soifua maloloina e fetaui ma le BMI i le va o le 18,5 ma le 25. Kiliki iinei e fa'atatau ai lou tino (BMI).

    saunoaga

    - O le faʻaletonu autu o lenei mea faigaluega fua e le tuʻuina atu ai soʻo se faʻamatalaga i le tufatufaina atu o gaʻo faʻaagaaga. Ae peita'i, pe a fa'atumauina le ga'o i totonu o le manava, o le a'afiaga o le ma'i suka ma le ma'i cardiovascular e maualuga atu nai lo le fa'atumauina i sulu ma ogavae, mo se fa'ata'ita'iga.

    - E le gata i lea, o le BMI e le mafai ona iloa le va o le tele o os, maso (massa musele) ma gaʻo (ga'o tele). O le mea lea, o le BMI e le faʻamaonia mo tagata e tele ponaivi poʻo le tele o muscular fausia, e pei o tagata taʻalo ma tagata fau tino;

  • O le sulugatiti. E masani ona faʻaaogaina i le faʻaopoopoga i le BMI, e mafai ona iloa ai le gaʻo tele i totonu o le manava. E uiga iputa lapoa o le manava pe a sili atu le taamilosaga o le puimanava nai lo le 88 cm (34,5 in) mo tamaitai ma le 102 cm (40 in) mo alii. I lenei tulaga, o aʻafiaga o le soifua maloloina (maʻi suka, toto maualuga, dyslipidemia, maʻi cardiovascular, ma isi) e matua faʻateleina. Kiliki iinei e su'e ai pe fa'afefea ona fua lou sulugatiti.
  • Ole fua fa'atatau ole li'o o le puimanava / suilapalapa. O lenei fua e maua ai se manatu sili atu ona saʻo o le tufatufaina o gaʻo i le tino. Ole fua faatatau e manatu maualuga pe a sili atu ile 1 mo alii, ma sili atu ile 0,85 mo tamaitai.

O loʻo galulue tagata suʻesuʻe i le atinaʻeina o meafaigaluega fou mo le fuaina o le gaʻo tele. O se tasi o i latou, ua valaau fa'amaufa'ailoga ga'o ou IMA, e fa'avae i le fuaina o le li'o o suilapalapa ma le maualuga16. Ae ui i lea, e leʻi faʻamaonia ma o lea e leʻo faʻaaogaina vailaʻau i le taimi nei.

E iloilo ai le iai o a'afiaga o fa'ama'i, a suega toto (aemaise le lipid profile) e tuʻuina atu faʻamatalaga taua i le fomaʻi.

Oona i fuainumera

Ua fa'atupula'ia le aofa'i o tagata lapopoa i le 30 tausaga talu ai. E tusa ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO), o le taatele o le tino puta ua ave teteʻe i faʻamaʻi pipisi i le atunuu i le lalolagi atoa. O le si'itia o le averesi o le mamafa o lo'o matauina i vaitausaga uma, i so'o se socio-economic groups1.

O nisi nei o fa'amaumauga.

  • I le monde, 1,5 piliona tagata matutua ua taʻi 20 ma sili atu le mamafa o le mamafa, ma le itiiti ifo i le 500 miliona o i latou e tino puta.2,3. E le faasaoina atunuu tau atiae;
  • Au Kanata, e tusa ai ma faʻamatalaga lata mai, 36% o tagata matutua e mamafa tele (BMI> 25) ma le 25% o loʻo mamafa (BMI> 30)5 ;
  • I Amerika Tele, pe tusa o le tasi vaetolu o tagata ua taʻi 20 tausaga ma luga atu e tino puta ae o le isi vaetolu e mamafa tele49 ;
  • En Falani, toeitiiti atoa le 15% o le faitau aofaʻi o tagata matutua e lapopoa, ma e tusa ma le tasi vaetolu o loʻo mamafa50.

Le tele o mafuaaga

Pe a tatou taumafai e malamalama pe aisea ua taatele ai le tino puta, tatou te mauaina lena mea o mafuaʻaga e tele ma e le faʻalagolago naʻo le tagata lava ia. O le malo, nu'u, a'oga, agri-food sector, ma isi o lo'o i ai fo'i se vaega o le matafaioi i le fausiaina o siosiomaga obesogenic.

Tatou te faaaogaina le faaupuga siosiomaga obesogenic e fa'amatala ai se si'osi'omaga ola e saofagā i le tino puta:

  • avanoa i mea'ai e tele i totonu mutia. At masima ma suka, e sili ona caloric ma e le tele ni mea'ai (mea'ai leaga);
  • auala o le ola faʻasalaga et popole ;
  • si'osi'omaga ola e le lelei tele femalagaiga (savavali, uila).

O lenei siosiomaga obesogenic ua avea ma masani i le tele o atunuʻu faʻapisinisi ma e maua i atunuʻu atinaʻe aʻo faʻaaogaina e tagata le olaga i Sisifo.

O tagata o latou genetics e faigofie ai ona maua le mamafa e sili atu ona afaina i le siosiomaga obesogenic. Peita'i, e le mafai ona o'o atu i le tino puta na'o le tino. Mo se faʻataʻitaʻiga, 80% o Pima Indians i Arizona i aso nei o loʻo mafatia i le puta. Peitaʻi, ina ua latou mulimuli i se olaga masani, sa seasea maua le tino puta.

Taunuuga

O le tino puta e mafai ona fa'ateleina le lamatiaga o le to'atele maʻi faʻamaʻi. O le a amata ona aliali mai faafitauli tau le soifua maloloina pe a ma le 10 tausaga mamafa mamafa7.

Faʻalavelaveina tele faateleina1 :

  • ma'isuka ituaiga 2 (90% o tagata e maua i lea ituaiga o ma'isuka e iai le fa'afitauli i le mamafa po'o le lapo'a3);
  • d'le toto maualuga;
  • gallstones ma isi fa'afitauli gallbladder;
  • dyslipidemia (le maualuga o le lipid i totonu o le toto);
  • le manava ma le afu;
  • moe faasee.

Faʻalavelaveina feololo le faateleina :

  • fa'afitauli cardiovascular: fa'ama'i alatoto, fa'alavelave fa'afuase'i (stroke), fa'aletonu le fatu, fa'ama'i fatu;
  • osteoarthritis o le tulivae;
  • o le gout.

Faʻalavelaveina faateleina laitiiti :

  • nisi kanesa: kanesa e faalagolago i le homone (i fafine, kanesa o le endometrium, susu, ovary, cervix; i tane, kanesa prostate) ma kanesa e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o meaʻai (kanesa o le kolone, gallbladder, pancreas, ate, fatugaʻo);
  • faaitiitia le fuala'au, i itupa uma e lua;
  • o le tu'inanau, tiga maualalo tua, phlebitis ma ma'i gastroesophageal reflux.

O le auala e tufatufaina atu ai le gaʻo i luga o le tino, ae i totonu o le manava poʻo sulu, e faia se sao taua i le faʻaalia o faʻamaʻi. O le faaputuputuina o ga'o i totonu o le manava, masani oole tino puta ole Android, e sili atu le lamatia nai lo le tufatufaina atu tutusa (gynoid obesity). O tamaloloa e 2 taimi e sili atu ai le ga'o o le manava nai lo tama'ita'i a'o le'i fa'ataoto1.

O le atugaluga, o nisi o nei faʻamaʻi tumau, e pei o le maʻisuka ituaiga 2, o loʻo tupu nei i letalavou, ona o le fa'atupula'ia o le aofa'i o tupulaga lapopoa ma lapopoa.

O tagata lapopoa e sili atu le leaga o le olaga matua9 ma soifuaga ola puupuu nai lo tagata o lo'o i se mamafa maloloina9-11 . E le gata i lea, ua valoia e le au polofesa o le soifua maloloina o tupulaga talavou i aso nei o le a avea ma augatupulaga muamua o fanau e le sili atu le umi o le ola o latou matua, aemaise lava ona o le faateleina o le tele o taimi.afaina pepe51.

Ma le mea mulimuli, e mafai ona avea le tino puta ma se avega tau mafaufau. O nisi tagata o le a lagona le vavaeeseina mai le sosaiete ona o le tulaga faatonuina o le matagofie ofo mai e le aufaipisinisi faufau ma le aufaasālalau. I le feagai ai ma le faigata o le leiloa o latou mamafa mamafa, o isi o le a oʻo i le faʻalavelave tele poʻo le popole, lea e mafai ona oʻo atu i le atuatuvale.

Tuua se tali