O Hitila o se fa'alumaina i le vegetarianism

E tatau ona faamamafaina o le mumusu e 'ai le aano o manu fasia, lea e taʻua ai i tatou e le Mahayana tusitusiga paia, e le tatau ona tutusa ma le filifiliga o se olaga vegetarian mo mafuaaga tau soifua maloloina. A ou fai atu lenei mea, o le uiga muamua o mea uma Adolf Hitler - o lenei tagata faʻafefe i totonu o se aiga mamalu o tagata fai meaʻai. Fai mai na ia teena aano o manu ona o le fefe i le kanesa.

O i latou e lagolagoina le taumafataga o aano o manufasi e fiafia e taʻua le fiafia o Hitila i meaʻai meaʻai e fai ma faʻataʻitaʻiga, e pei e faʻamaonia e tusa lava pe tuʻuina atoa aano o manufasi, e mafai lava ona e tumau i le faʻamalosi, sauā, mafatia i le megalomania, avea ma psychopath ma maua se vaega atoa o isi. uiga “matagofie”. O le mea e sili ona le matauina e nei tagata faitio, o le mea moni e leai se tasi na faʻamaonia e faapea o i latou uma na fasiotia ma faʻasauā tagata, i le mulimuli i lona finagalo - o ofisa ma fitafita o le SS, o le Gestapo - na aloese mai aano o manufasi. E leai se masalosalo o le vegetarianism, lea e na o le pau lava le mafuaaga e popole ai mo le soifua maloloina o le tagata lava ia, e aunoa ma le amanaia o le taunuuga o manu, o latou tiga ma mafatiaga, ei ai avanoa uma e liliu ai i se isi "-ism": pipii i se meaai faapitoa mo le manuia o "le pele". Po o le a lava le tulaga, e leai se tasi o le au faʻapolopolo mo le amiotonu o le olaga vegetarian na taumafai e finau e faapea o le vegetarianism o se togafitiga mo maʻi uma, o se vailaʻau faʻamaʻi e mafai ona liua se fasi uʻamea i le auro.

O le tusi “Manu, Tagata ma Amiotonu” - i se aofaʻiga o tala faʻaulutalaina "Suʻesuʻeina o le Faʻafitauli o le Faʻaleagaina o Manu", na oʻo ai Patrick Corbett i le fatu o le mataupu tau amio ina ua ia fai mai mea nei:

“… Ua matou talitonu e toetoe lava o soo se tagata masani, e feagai ma se faafitauli “pe tatau ona iai pea se tagata ola pe leai”, po'o le toe fa'aupuina, “pe tatau ona mafatia pe leai”, o le a ioe (pe afai e le lamatia ai le ola ma mea e fiafia i ai isi) e tatau ona ola ma e le tatau ona oo i mafatiaga … Ia matua le popole i le olaga ma le soifua manuia o isi, faia ni tuusaunoaga seasea mo na o i latou o loo i ai. o oe, mo se tasi mafuaaga po o se isi mafuaaga, o loo e naunau i le taimi nei, ia saunia, e pei o le au Nasi, e ositaulaga soo se tasi ma soo se mea i au uunaiga malosi o le fulitua lea i le mataupu faavae e faavavau … o se ala o le olaga e tumu i le migao ma le alofa, lea e tauave e i tatou taitoatasi i o tatou loto ma …, i le faamaoni, e tatau ona tatou faatinoina.”

O lea la, e le o le taimi ea mo sui o le fanau a tagata e taofia ai le fasiotia ma le sauā o o tatou uso laiti e ala i le aai o latou tino, ma amata ona tausia i latou, tumu i le alofa ma le agaalofa?

Tuua se tali