supa

Faʻamatalaga lautele o le faʻamaʻi

Lenei o le leiloa o maso maso i se vaega o le tino. E mafai ona le tumau pe tumau.

Musele o se faʻapitoa ituaiga o aano e mafai ai e le tino ona minoi. E faʻatonutonuina e le neula, e faʻatautaia ai feʻau mai vaega uma o le tino. O isi taimi o neula sela poʻo neura e faʻatonutonu maso e afaina pe manunuʻa. A tupu le mea lea, ua le maua e le tagata le gaioi e faʻagaoioia na o ia lava musele, o lona uiga ua pē le tino.[2].

O mafuaʻaga na mafua ai le pipili

  1. 1 Manuʻa manuʻa pei o taʻaloga poʻo faʻalavelave tau taʻavale.
  2. 2 Faʻaleagaina, faʻamaʻi, poloka o alatoto ma faʻafitauli eseese o le kanesa.
  3. 3 Faʻaletonu i le atiaʻe faiʻai o le fetus poʻo manuʻaga i le faiaʻoga i le taimi o le fanauina mafai mafua ai le pepe i ai se pipili tulaga iloa pei o supa cerebral.
  4. 4 Siʻosiʻomaga mea e pei o vailaʻau oona, radiation poʻo vailaʻau oona.
  5. 5 Faamaʻi pipisi pe faʻasolosolo ole autoimmune pei ole HIV, Lyme faʻamaʻi, Guillain-Barré syndrome.
  6. 6 O le supa o se tasi o faʻamaʻi masani ona maua mai le stroke. 9 mai le toʻa 10 na sao mai i le stroke na maua ai sina tikeri o le supa i le taimi lava na uma ai le osofaʻiga[3].

Mafuaʻaga masani o le supa o:

  • tele sclerosis (17%);
  • ma'i supa (7%);
  • faʻasologa o le polio syndrome (5%);
  • manua ulu ulu (4%);
  • neurofibromatosis (4%);
  • faaletonu fanau mai (2%)[1].

I tulaga seasea, e leai se mafuaʻaga faaletino mo le supa. Psychologists valaʻauina lenei tulaga o le liua faʻaletonu, o lona uiga o le tagata liua o latou mafaufau popolevale i faʻaletino auga o le supa, ae neura ma maso gaioiga tumau pea le suia.

Faailoga o le supa

O le faʻailoga sili ona taua o le supa o le vaivai vaivaiga poʻo le leai atoa o le maso malosi i le vaega na aʻafia, e pei o tamatamailima, lima, ma pito. I lenei itu, o isi mea ofoofogia ua faʻaopopoina, pei o suiga i le savali. Afai o le maso malosi ua mou atu i le pelvic fusi, o lona uiga o le savali e pei o le faataamilo mai le tasi vae i le isi. Ma i le tulaga o le leiloa o le malosi o maso o loʻo nafa ma le faʻalauteleina o le vae, ua amata ona tautau i lalo, ma i sitepu taʻitasi se tagata taumafai e siʻi maualuga le vae ina ia aua nei paʻi i le eleele ma ia. Faʻapea foi, maso maso mafai ona faʻaosoina le le mafai ona savali, tu i luga mai se nofo tulaga.

O isi taimi ma le supa, o le gaioiina o mata o mata e faʻalavelaveina - tasi pe lua mata e le mafai ona liliu i autafa, ma o lenei mea e faʻaosoina ai le atinaʻeina o le strabismus.

Afai o loʻo tatou talanoa e uiga i le supa o maso o le pulu malu, o le tagata ua faʻaletonu ona tautala, o ia e sili ona isu.

Talu ai o le mea moni o le tele o taimi o le mafuaʻaga o le supa o le faʻaleagaina o le tuaula, e taua le iloa e uiga i ona faʻailoga:

  • tiga tele i tua tua poʻo le mamafa i le ua, ulu;
  • vaivaiga, le lava o le faʻamaopoopoina, poʻo le le faʻagaeʻetia o soʻo se vaega o le tino;
  • gase, gagase, poʻo le leai o se lagona i ou lima, tamailima, vae, poʻo tamatamaivae;
  • leiloa o le tagoaga pe faʻatonutonu le manava;
  • Faigata paleni ma savali
  • manava manava ina ua uma manuʻa;
  • mimilo poʻo le faʻaletonu le ua poʻo tua.

Ituaiga o supa

E i ai le tele numera o ituaiga o supa, talu ai e tele eseʻese itu e faʻaoso ai. Ae fomaʻi eseʻese fomaʻi 4 ituaiga taatele, fuafua i le vaega o le tino ua afaina.

1. Monoplegia - o le supa o le tasi vaega o le tino, masani lava o le lala. O tagata e iai le monoplegia e masani ona taofiofi le toega o lo latou tino, ae le mafai ona minoi pe lagona le vae ua aʻafia. E ui lava o le cerebral palsy o le mafuaʻaga autu o monoplegia, o le tele o isi manuʻa ma maʻi mafai ona taitai atu ai i lenei ituaiga o paralysis vaega, aofia ai:

  • sasa;
  • fulafula;
  • manua neura ona o manuʻa poʻo faʻamaʻi;
  • afaina neura;
  • faʻaleagaina o afi neula;
  • manua o le faiʻai.

Monoplegia o nisi taimi o se le tumau tulaga ma e masani ona masani ai pe a maeʻa A o neura afaina ai le vaega pipili e le o motusia atoa, o le aoga o le aʻafia vaega mafai ona toe faʻaleleia ma faʻamalositino togafitiga.

2. Hemiplegia - afaina ai le lima ma le vae i le tasi itu o le tino. Pei o monoplegia, o le mafuaʻaga masani a supa cerebral… Faatasi ai ma le hemiplegia, o le tikeri o le supa e eseese mo tagata uma ma ono suia i le aluga o taimi. Hemiplegia masani ona amata i se tingling lagona, alualu i luma i maso vaivai, ma faʻateleina e faʻamaea atoa supa. Peitaʻi, o le toʻatele o tagata e maua i le hemiplegia latou te iloa o lo latou tulaga o gaioiga e fesuisuiaʻi mai lea aso i lea aso, faʻamoemoeina i lo latou soifua maloloina lautele, tulaga o gaioiga ma isi mea taua. O isi taimi e le tumau ai le hemiplegia. O le aotelega vavalo faʻalagolago i le togafitiga. O le vave laveaʻi ma faʻamalositino togafitiga e i ai se lelei aafiaga.

3. Paraplegia e faʻasino i le supa i lalo ole puimanava ma masani ai ona aʻafia uma vae, suilapalapa, ma isi gaioiga, e aofia ai gaioiga faʻafeusuaiga ma le manava. O le stereotypical vaʻaiga o le paraplegia o loʻo taua ai e le mafai e tagata e maua le maʻi ona savali, minoi o latou vae, pe lagona se mea i lalo o le puimanava. Ae e le o le tulaga lea. Sensitivity mo lenei lesion eseese mo tagata taʻitasi i lana lava auala, ma o nisi taimi e mafai ona suia i taimi eseese o taimi. Ole mea lea, ole paraplegia e faʻatatau ile leaga tele o gaioiga ma gaioiga, e leʻo tumau ai ma atoa le supa. Spinal cord manua e masani ona mafua ai le paraplegia. O nei manuʻa faʻalavelaveina le faiʻai o le mafai ona lafo ma maua faʻailo lalo o le manuʻa nofoaga. Isi mafuaaga aofia ai foi:

  • faʻamaʻi o le tuasivi;
  • ponaivi o le tuasivi;
  • patu o le faiʻai;
  • faʻamaʻi pipisi i le faiʻai;
  • seasea - faʻaleagaina o neula i sulugatiti poʻo le puimanava;
  • Le lava le okesene ile faiʻai poʻo le ua o le tuasivi ona o le mole, faʻalavelave faʻafuaseʻi, sauaga ma isi mafuaʻaga;
  • taia;
  • faʻasologa amata o le faiʻai ma le uaula.

4. Quadriplegia (o le tasi igoa o tetraplegia), o le supa lalo o le ua. Masani lava, o vaega uma e fa ma ogalaau e aʻafia. Pei o le paraplegia, o le tikeri o le le atoatoa ma le leiloa o galuega e mafai ona eseese mai lea tagata i lea tagata ma e oʻo lava mai lea taimi i lea taimi. O nisi quadriplegics e faʻafuaseʻi ona toe faʻaleleia nisi poʻo a latou galuega uma, ae o isi e faifai malie ona toe toleni o latou faiʻai ma okeni e ala i faʻapitoa tino faʻamalositino ma faʻamalositino. O le mafuaʻaga autu o le quadriplegia o manua tuo. O mafuaʻaga e masani ai ona lavea le tuasivi o faalavelave tau taʻavale, faʻatupu vevesi, paʻu ma manuʻa i taʻaloga.

E i ai le tele o isi mafuaʻaga e faʻaoso ai le quadriplegia:

  • maua manuʻa faiʻai ona o faʻamaʻi, stroke;
  • Ova le faiʻai o le faiʻai ona o le faʻatamaia o le tino, faʻalavelave faʻafuaseʻi e fesoʻotaʻi ma vai faagase, teteʻi anaphylactic;
  • faʻaleagaina le tuasivi ma faiʻai;
  • patu o le tuasivi ma le faiʻai;
  • togafiti o le tuasivi ma faiʻai;
  • faaleagaina neula i le tino atoa;
  • fanau mai laiti;
  • tali atu i le vailaʻau;
  • vailaʻau poʻo le 'ava malosi soona inu.

Faʻapea foi, fomaʻi faʻaeseese ituaiga o supa, faʻalagolago i le umi o le faʻamaʻi. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona le tumau pei O le supa o BellO le igoa lea o le tulaga ua mafua ai supa foliga le tumau.

E i ai foi manatu faʻapei o leai se lisi ma spastic supa Ole flabby e mafua ai ona fai maso maso ma malepelepe. O le supa Spastic e afaina ai maso maʻaʻa. Lenei mafai mafua ai latou mimigi le faʻatonutonu poʻo spasm.

E i ai foi fa'ama'i… O se ituaiga tumau o le supa lea e iloga mai le gatete o vae ma lima. I le avea ai o se tulafono, e faʻaalia ia lava i tagata e ova atu ma le 50 tausaga le matutua. O mafuaʻaga e masani ai ole afaina ole mafaufau, atherosclerosis, ituaiga onanā eseese, ma le encephalitis na aafia muamua.

Faʻafitauli o le supa

Talu ai o le supa mafua ai le minoi, e i ai se taua aafiaga i le gaioiga o isi tino tino. E aofia ai:

  • suiga i le tafe toto ma manava;
  • suiga i fatugaʻo ma gastrointestinal system;
  • suiga i maso, sooga ma ponaivi;
  • maso maso;
  • papala toto;
  • edema;
  • lagona o le gase poʻo le tiga;
  • siama siama;
  • faʻalavelaveina o le masani gaioiga o aano o le tino, glands ma totoga;
  • papala;
  • leiloa le faʻatonutonu o le urinary;
  • feusuaiga le atoatoa;
  • afu leaga;
  • galuega faigata o le mafaufauga faʻagasologa;
  • Faigata faʻaumatia pe tautala
  • faafitauli faʻaaliga[4].

O le umi ona nofo i se tulaga le laititi e mafai ai ona toe tolopo le taimi e toe malosi ai, ma e o mai faatasi ma le niniva, tiga le ulu, faaletonu le sapalai o le toto, moe auala, ma le malamalama-ulu.

Puipuia o le supa

O le auala autu e taofia ai le atiaʻe o le supa o le fetuʻunaʻi o lou olaga ina ia faʻaititia ai le aʻafiaga o faʻamaʻi o le papala o se faʻailoga fesoʻotaʻi poʻo se iʻuga.

E taua le togafitia o faʻamaʻi pipisi ile taimi tonu, lafoa masaniga leaga e pei ole ulaula, ava malosi, faʻaogaina o fualaʻau.

Ma le isi, fomaʻi fautua e tausisi i se ola ma ola maloloina olaga - faʻaalu taimi i le ea fou, saili mo oe lava ia ituaiga o gaioiga e aumaia ai le fiafia, ma faia. Mo se faʻataʻitaʻiga, tamoʻe, tietie uila, alu i le faletaalo, po o siva, toleni malosi.

Oe tatau foi ona 'ai saʻo - le itiiti ifo i le 3 taimi i le aso, a o le taumafaina maloloina soifua maloloina faʻamalosia i vitamini.

Afai o iai sau faʻasea ile soifua maloloina, maʻi, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi muamua le fomaʻi ina ia mafai ai ona taofia le atinaʻeina o le faʻamaʻi, lona atinaʻeina i se tulaga masani. Ole faia o suʻesuʻega masani ile tausiga o le soifua maloloina e le afaina ai oe ile maʻi faigata.

Faʻamaoniga o le supa

Soʻo se tasi na afaina i le ulu poʻo le ua manua manua manaʻomia vave faʻataʻitaʻi faʻafomaʻi mo le ono maua o se tuasivi manuʻa. Fai mai fomaʻi e sili atu le sefe le manatu o tagata mamaʻi e iai le manuʻa o le tuasivi seʻi vagana ua faʻamaonia se isi mea, aua o se tuga tuga manuʻa e le masani ona manino mai. Afai e le amanaʻia, e mafai ona sili atu ona oʻuga ogaoga. Numbness po o le supa mafai ona aliaʻe vave, pe mafai foi ona lagonaina lemu, tuputupu aʻe o se taunuuga o le toto po o le fulafula faataamilo i le tuasivi maea. Ole taimi ile va ile vaʻaia o manuʻa ma togafitiga e ono afaina ile faʻamautuina ole ogaoga ma le toe faʻaleleia.[5].

Ina ia mafai ona fuafua le faʻamaoniga, faia e le fomaʻi se suʻesuʻega o le tagata maʻi e uiga i le umi na leai ai se malosi i soʻo se maso vaega, lea muamua ae leiloa, pe i ai se tasi i le aiga mafatia mai na faitioga.

A maeʻa lena, ona faia se suʻesuʻega faʻafomaʻi, lea e faʻatagaina ai oe ona iloilo le tikeri o le malosi o maso, faʻapea foi ma le mauaina o isi faʻailoga o le neurology pathology (maso atrophy, foloina faʻafitauli, strabismus, foliga asymmetry, ma isi).

A mae'a - fa'atonu su'ega toto. E suʻesuʻe e fomaʻi le iai o le mumu i totonu o le toto, o le faʻateleina o le maualuga o mea tau maso, ma suʻesuʻe pe na oona le tino. E taua foi le suʻesuʻeina o le toto mo myasthenia gravis, o se faʻamaʻi autoimmune e faʻaalia i le vaivai o maso faʻamaʻi.

E le gata i lea, o se auiliiliga auiliiliga o le tino e faia i le tulaga o le electroencephalography (iloiloga o le eletise gaioiga o vaega eseese o le faiʻai); electroneuromyography (iloiloina o maso maso); fuafuaina tomography ma maneta resonance ata o le ulu ma tuasivi maea (e iloa ai faaletonu i le fausaga o le aano o le faiʻai ma tuaʻoi tua, faʻapea foi ma le fuafuaina o le i ai o tumors, hemorrhages, abscesses, ma isi).

Togafitiga o le supa i vailaau faʻapitoa

I le taimi nei, e leai se fofo mo tumau supa ua fausiaina. E talitonu le au suʻesuʻe, e mafai ona maua ni vaega o le pe supa i se vaega pe atoa foi le toe faaleleia.

Pe o le pē papala, manuʻa o le tuasivi, poʻo le polio, o metotia o togafitiga ma le toe faʻaleleia e tutusa i vailaʻau masani. Togafitiga masani lava ona taulaʻi i le toefuatai o le sootaga i le va o le faiʻai ma le tino. Mo se faʻataʻitaʻiga, Peretania tagata suʻesuʻe na atiaʻe se masini eletise e mafai ona ofuina e fesoasoani e toe faʻaleleia mea faigaluega i le lima aʻafia e ala i le faʻasolo atu o le eletise vaivai i neula, ma faʻagaoioia ai maso i lima ma lima. O lenei metotia e faʻaigoaina o le faʻaaogaina o le eletise faʻaosofia poʻo le FES. E faʻaaogaina foi e toe faʻafoʻi ai vae ma vae pito i lalo.

I le 2009, le lolomiina Brain lolomiina se suʻesuʻega lea na lipotia mai ai o le faʻaosofia ma se eletise faʻamalosiʻau faatasi ma se fesoasoani faʻamalositino polokalame mo 7 masina faʻatagaina tagata pipili ma leai se gaioiga e toe maua ai se taua tele tikeri o le faʻatonutonuina o latou vae, faʻatagaina latou e tu i luga (tu) mo se vaitaimi e aunoa ma se fesoasoani mai fafo[7].

I se tulaga lautele, mo ituaiga eseese o supa ma mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le eseʻese auala i togafitiga. O le supa peripheral e faʻamaloloina i le fofō, faamalositino. O nisi taimi e mafai e le fomaʻi ona faʻatonu vailaʻau togafitiga, ae ui i lea, e tatau ona o faʻatasi ma faʻamalositino e mafai mo le tagata maʻi.

Faatasi ai ma le supa spastic (faaleagaina o le totonugalemu afi neuron), taotoga faatonuina.

Meaʻai maloloina mo le supa

E tele mafua'aga e mafua ai le pipili. E faʻalagolago ia i latou o le ai ai faʻamatalaga eseese ma faʻalavelave i tulaga o meaʻai. Ona o le mea moni o se tasi o mafuaʻaga masani o le supa o le stroke, matou te tuʻuina atu mea aoga e fesoasoani i le tino e faʻamalosia ma toe faʻaleleia mai se maʻi.

  1. 1 Oloa o loʻo iai le magnesium. O lenei elemeni fesoasoani i le toe faʻafouina o le afaina vaega o le faiʻai. I le tele o aofaʻiga, e maua i povi (e sili le 'ai' aʻai), broccoli, faʻi, beets, pi, spinach.
  2. 2 Vitamini ole kulupu B. Latou te fesoasoani ile faiʻai e toe faʻaleleia. Latou te mauoa i gaʻo iʻa, salati, greens.
  3. 3 Afai o le paʻu o loʻo faʻaosoina pea le pipili, e taua tele le aofia ai o meaʻai susu faʻafefete i meaʻai - kefir, susu faʻafefeteina, sisi susu. E tatau ona i ai i le lisi i aso uma. E fesoasoani lenei mea e toe faʻafoʻisia ai le intestinal microflora pe a uma ona inu vailaʻau, faʻapea foʻi ma le faʻamautuina o se gaioiga lelei o le faʻaogaina o meaʻai.
  4. 4 O le tagata maʻi e fautuaina e inu vai, a itiiti mai tasi ma le afa lita i le aso. E fesoasoani e faʻatumauina le tumau o le toto, puipuia mai le mafiafia.
  5. 5 O le Porridge e fesoasoani i le tino e maua ai minerale taua. Latou te fesoasoani e faʻatumauina le aoga ole faiʻai.

O taumafataga a tagata o loʻo tigaina ile supa e tatau ona māmā e mafai ai, faigofie ona folo. O mea taumafa e sili atu ona faʻasusu, vela, pe tao foʻi. O meaʻai falai, gaʻo e faigata i le tino vaivai ona faʻamomuina e faʻasaina.

Togafitiga masani mo le supa

I le taimi o le amataga o le supa, e fautuaina e sauni se tui o aʻa valerian, papaʻe mistletoe herbs, oregano, ma yarrow. Oe manaʻo e ave le 100 ml 3 taimi ile aso ae le i 'ai.

Faatasi ai ma le supa o Bell, ua fautuaina e sasaa se ipu vai pupuna i luga o le sipuni o le mago fualaʻau o lau lau fugalaʻau, tuu ai pia mo 2 itula, ona ave lea 3 sipuni faʻatasi ma le meli 3 taimi i le aso ae le i 'ai.

Faʻatasi ai ma le parkinsonism, o se fofo aoga o le vaetamaina o sua o plantain, nettle, seleri. Afai o le faʻamaʻi faʻaalia ia lava o se faʻaiuga o le atherosclerosis, ona fautuaina lea o tagata gasegase e 'ai fualaʻau ma inu feijoa sua.

Ina ia toe faʻaleleia le afi afi o le supa, e tatau ona e saunia se kulimi mai le 2 punetini o le pauta mai laurel lau. Latou te manaʻomia liligiina ma se ipu o le sunflower suauʻu, faʻafoliga i totonu o se ogaumu vevela mo le lua aso, ona faʻaliliina lea ma olo i totonu o le vaega na aʻafia.

Faʻatasi ai ma vaivaiga poʻo atoa pipili o vae, oe manaʻomia i nisi taimi ave taʻele faʻavae i luga o le decoction o rosehip aʻa. Mo le 1 lita o le vai, e manaʻomia le faʻatumuina o le 2-3 sipuni o aʻa, faʻamafanafana i luga o le vevela maualalo mo le afa itula, ona faʻamalulu lea o le supa ma taʻele.[6].

O laʻau e taʻua o ni fesoasoani lelei i le taua faasaga i le supa:

  • Tusi muamua. O se diuretic ua saunia mai ai. Liligi se sipuni o laʻau mago ma le ipu vai, tausisi ma ave 1/3 ipu 3 taimi i le aso.
  • Oregano E tatau ona e taʻele mai ia mea. Ua lava le togiina o lima lima o laʻau fualaʻau ile 7 lita o vai, faʻapuna mo le 10 minute, ona liligi lea i totonu o le faletaele ae e leʻi aveina.
  • Aa Maryin. E saunia se fusi mai ia, lea e maua i le tutusa auala e pei o le muamua - 1/3 ipu tolu taimi i le aso. Naʻo le liligiina o ni sipuniti tiina o laʻau afu ma se ipu vai faʻapuna, faʻafuaseʻi mo le 2-3 itula ma inu ae e leʻi 'aina.
  • Sage fesoasoani e faʻamalolo le gatete. E tatau ona sasaa ile vai vevela ile fua faʻatatau o le 1: 2, tuʻu ile vai mafanafana ile 8 itula (e tatau ona afifi le supo), ma ave sina sipuni ti tasi le itula pe a uma ona 'ai. E mafai ona e mulumulu i lalo i le susu.

Meaʻai mataʻutia ma leaga mo le supa

A maeʻa le stroke, e tatau i le tagata ona vaʻaia lelei lona soifua maloloina ma tausisi i le tausami lelei i meaʻai ina ia aloese mai le toe paʻu ma faʻalavelave faigata e pei o le supa. E tatau ona aveʻesea mai le taumafataga, muamua o mea uma, ava malosi. O ia lea na muamua faia mea uma lona lua faʻamaʻi. E taua foʻi le faʻaititia o le taumafaina o pateta ma isi meaʻai o loʻo iai le maualuga o le masoa, aua e faʻamafiafia ai le toto.

O meaʻai gaʻo o loʻo iai le cholesterol e faʻasa - pata, margarine, suamalie eseese ma kulimi, sisi, ma aano o gaʻo. O gaʻo e manaʻomia mo le tino e sili na maua mai iʻa.

E fautuaina foi le tuʻuina o le ti uli ma le kofe, aʻo latou faʻaosoina le oso o le toto ma mafai ai ona toe oso faʻatetele i le faiʻai.

Faʻamatalaga punaoa
  1. Nofoaga Autu o Fesoasoani ma Fesoasoani faaletulafono mo manua o le faiʻai ma tuasivi, Faʻavae
  2. National Stroke Association, faʻavae
  3. Punaoa "Tagata Faamaʻi ma a Latou Tulaga Muamua", punavai
  4. Punaoa: Brain ma Spinal Cord, BrainAndSpinalCord
  5. Mayo Clinic (Amerika), punaoa
  6. Faʻasino Tusi “Herbalist: Auro fualaʻau o vailaʻau faʻaleaganuʻu.” Tuʻufaʻatasia e A. Markova, - M.: Eksmo; Fomua, 2007, 928 i.
  7. Le Nofoaga o le Soifua Maloloina, punavai
Toe lolomiina o mea

Faʻaaogaina o soʻo se mea e aunoa ma le muamua maliega tusitusia e faʻasa.

Tulafono faʻatonutonu mo le saogalemu

E le gafa le pulega ma soʻo se taumafaiga e faʻaoga ni fua, se fautuaga poʻo se meaʻai, ma e le faʻapea foi o se faʻamatalaga mautinoa o le a fesoasoani pe afaina ai foʻi oe. Ia faʻautauta ma faʻafesoʻotai taimi uma se fomaʻi talafeagai

Atu!

O le pulega e le tali atu mo soʻo se taumafaiga e faʻaoga le faʻamatalaga saunia, ma e le faʻamautinoaina o le a le afaina ai oe lava ia. O mea e le mafai ona faʻaaogaina e faʻatonu ai togafitiga ma faia se faʻamaoniga. Faʻatalanoa i taimi uma lau fomaʻi faʻapitoa!

Meaʻai lelei mo isi faʻamaʻi:

2 Faamatalaga

  1. Ukukhubazeka kwenqondo

  2. Umphakathi ubabuka kanjani abantu abakhubazekile

Tuua se tali