E tatau ona ou inuina ni vailaau mo le fulū ma le malulu?

E tatau ona ou inuina ni vailaau mo le fulū ma le malulu?

So'o se foma'i fa'au'u fa'au'u e iai lona malamalamaga mautu i le mea moni e fa'apea, o togafitiga fa'ama'i mo le malulu ma le fulū e matua leai lava se uiga. O loʻo iloa e fomaʻi faʻapitonuʻu ma fomaʻi o loʻo galulue i falemaʻi i lenei mea. Ae ui i lea, o vailaʻau faʻamaʻi e faʻatonuina, ma e masani ona faia e fai ma mea e puipuia ai. A uma mea uma, o se tagata maʻi ua liliu atu i se fomaʻi e faʻamoemoeina togafitiga mai ia te ia.

Afai e te fesili i le fomaʻi pe inu se vailaʻau faʻamaʻi mo le flu ma le malulu, o le tali o le a matua le lelei. O togafitiga uma mo le ARVI e na'o le inu tele o le vai, malolo moe, inu vaitamini, mea'ai lelei, fa'amamāina o le isu, gargling, inhalations ma fa'amaoniga togafitiga. E le manaʻomia vailaʻau antibacterial, ae masani lava o le tagata maʻi lava ia e faʻamalosi ia i latou, fesili moni i le fomaʻi mo se taimi atofaina.

I le faʻataʻitaʻiga a tamaiti, o vailaʻau antibacterial e masani ona faʻatonuina mo le faʻamoemoe o le toe inisiua, ina ia le tupu se faʻalavelave faʻamaʻi i tua o se faʻamaʻi viral. O le mea lea, e fautuaina e le fomaʻi se vailaʻau aoga i matua, e taʻua o se antibiotic "tamaiti", ina ia puipuia ai i latou lava mai fesili le manaʻomia. Ae ui i lea, o faʻalavelave e mafai ona aloese mai le naʻo le tuʻuina atu o le tamaititi i le taimi e inu ai, faʻafefe le ea na te manavaina, fufulu lona isu ma faʻaoga isi togafitiga faʻaalia. O le tino, faatasi ai ma se lagolago talafeagai, o le a feagai ma le faʻamaʻi na o ia.

O le fesili e masani lava pe aisea e faʻatonu ai e le fomaʻi se vailaʻau antibacterial mo le influenza ma le SARS. O le mea moni o le lamatiaga o faʻafitauli o le malulu ma le fulū i tamaiti aʻoga e matua maualuga lava. O lo latou puipuiga puipuia e le atoatoa, ma o lo latou soifua maloloina e masani ona faʻaleagaina e le le lelei o meaʻai, tulaga leaga o le siosiomaga, ma isi. O le mea lea, afai e tupu se faʻalavelave, e naʻo le fomaʻi o le a tuʻuaʻia. O ia lea o le a tuuaia i le le agavaa, e oo lava i le moliaga ma le leiloa o se galuega e le o taofia. O le mea lea e ta'ita'ia ai le tele o foma'i e fautuaina vaila'au fa'ama'i i tulaga e mafai ona tu'uina atu.

O se fa'ailoga mo le tofiaina o vailaau fa'ama'i o le fa'aopoopoina lea o se fa'ama'i fa'ama'i, o se fa'alavelave o le fulū ma le malulu. E tupu lea mea pe a le mafai e le tino ona tete'e le siama na o ia.

Pe mafai ona malamalama i lalo o suʻesuʻega, o a vailaʻau e manaʻomia?

O le mea moni, e mafai ona malamalama mai suʻesuʻega e manaʻomia togafitiga antibacterial.

Ae peitai, latou te le faia i tulaga uma:

  • O le aoina o le urine poʻo le sputum mo aganuʻu o se suʻega taugata, lea e taumafai ai polyclinics e faʻasaoina le paketi avanoa;

  • O le tele o taimi, e ave ai se smear mai le gutu o le isu ma le pharynx ma se fa'a'i tiga. E ave le swab i luga o le laau Lefler, o le mafuaʻaga lea o le tupu aʻe o le taʻavale. E le gata i lea, e mafai e fomaʻi ona faʻasino le tagata maʻi e ave se swab mai tonsils mo aganuʻu siama pe a faʻafefe le tagata maʻi ile tonsillitis masani. O le isi su'esu'ega masani o le aganu'u urine filifilia mo fa'ama'i o le faiga o le urinary;

  • O le siʻitia o le ESR ma le maualuga o leukocytes, faʻapea foʻi ma le suiga o le leukocyte formula i le agavale, o se faʻailoga le tuusaʻo lea e tupu ai le afaina o siama i totonu o le tino. E mafai ona e va'ai i le ata lea ile su'ega ole toto.

E faʻafefea ona malamalama e ala i le soifua manuia ua tulaʻi mai faʻalavelave?

O nisi taimi e mafai foi ona e malamalama o se faʻalavelave faʻamaʻi ua tulaʻi mai na o oe.

O le a faʻaalia lenei mea i faʻailoga nei:

  • O le mealilo e vavae ese mai totoga o le ENT poʻo mata e faʻafefe, liliu samasama pe lanumeamata. E masani lava, o le lafoaia e tatau ona manino;

  • Muamua o loʻo i ai se faʻaleleia, ona toe faʻaleleia lea o le vevela. O le oso lona lua i le vevela o le tino e le tatau ona le amanaiaina;

  • Afai e osofaʻia e siama le urinary system, ona faʻafefe ai lea o le urine, e mafai ona maua ai le palapala i totonu;

  • Afai o se siama siama ua afaina ai le manava, ona i ai lea o le mucus poʻo le pus i totonu o le nofoa. O nisi taimi e oʻo lava i le faʻaleagaina o le toto e maua, e faʻatatau i le ogaoga o le faʻamaʻi.

Ae mo faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi pipisi, o le faʻaopoopoga o laʻau siama e mafai ona masalomia e faʻailoga nei:

  • Faʻasaga i le talaaga o se malulu ua leva ona maua, sa i ai le maualuga o le vevela o le tino, lea na amata ona faʻaitiitia i le 3-4th aso, ae toe oso i tulaga maualuga. O le tele o taimi e tupu ai lenei mea i le 5-6th aso o maʻi, ma o le tulaga lautele o le soifua maloloina e toe faʻaleagaina. E malosi tele le tale, e le manava le manava, e aliali mai le tiga o le fatafata. O le tele o taimi, o lenei tulaga e faʻaalia ai le atinaʻeina o le niumonia. Va'ai fo'i: fa'ailoga o le niumonia;

  • O le fa'ama'i ma le tonsillitis o fa'alavelave masani ia o le SARS. E mafai ona e masalomia lo latou amataga i le tiga o le fa'a'i, lea e tupu e faasaga i le talaaga o le faateleina o le vevela o le tino, o se vaega o le maa i luga o le tonsils. O nisi taimi e i ai suiga i le lymph nodes - latou te faateleina le lapopoa ma avea ma tiga;

  • O le faʻamalolo mai le taliga ma le faʻaalia o le tiga e faʻateleina pe a oomi le tragus o faʻailoga o le otitis media, lea e masani ona tupu i tamaiti laiti;

  • Afai o le tiga o loʻo i totonu o le muaulu, i le vaega o foliga, o le leo e avea ma nasal ma o loʻo matauina le rhinitis, ona tatau ai lea ona le aofia ai le sinusitis poʻo le sinusitis. O sea faailoga e pei o le faateleina o le tiga pe a lilifa i luma le ulu ma leiloa le manogi e mafai ona faʻamaonia le masalosalo.

Afai e masalomia se faʻalavelave faʻamaʻi, e mafai lava ona o faʻamaoniga o le faʻamaʻi ma le faʻaleagaina o le soifua manuia, ona naʻo se fomaʻi e mafai ona filifili se sui faʻamaʻi faʻapitoa.

E aʻafia lenei mea i le tele o mea, e aofia ai:

  • Localization o le mumū;

  • Le matua o le gasegase;

  • Tala'aga fa'afoma'i;

  • Le faapalepale o le tagata lava ia i se fofo faapitoa;

  • Tete'e o le pathogen i vailaau antibacterial.

Pe a le fa'ailoaina ni vaila'au mo se ma'i malulu po'o se SARS le lavelave?

E tatau ona ou inuina ni vailaau mo le fulū ma le malulu?

  • Rhinitis ma le purulent-mucous discharge, lea e itiiti ifo i le 2 vaiaso;

  • Viral conjunctivitis;

  • Tonsillitis mafua mai viral;

  • Rhinopharyngitis;

  • Tracheitis ma le bronchitis vaivai e aunoa ma le maualuga o le vevela o le tino;

  • Atinaʻe o se faʻamaʻi pipisi;

  • Fua o le larynx.

O afea e mafai ai ona fa'aoga vaila'au fa'ama'i mo fa'ama'i fa'ama'i fa'alavelave fa'afuase'i?

  • Afai o loʻo i ai faʻalavelave i le gaioiga o le puipuiga puipuia, e pei ona faʻaalia e faʻailoga faʻapitoa. O tulaga ia e pei o le HIV, kanesa, maualuga pea le vevela o le tino (subfebrile temperature), fa'ama'i viral e sili atu i le fa'alima i le tausaga, fa'afitauli fa'atama i le puipuiga o le tino.

  • Faʻamaʻi o le hematopoietic system: aplastic anemia, agranulocytosis.

  • Afai tatou te talanoa e uiga i se tamaititi e oʻo atu i le ono masina, ona fautuaina lea o ia e ave vailaʻau faʻasaga i tua o rickets, ma le le lava o le mamafa o le tino ma faʻaleagaina eseese.

Fa'ailoga mo le tofiaina o vailaau fa'ama'i

O faʻailoga mo le tofiaina o vailaʻau faʻamaʻi e:

  • Angina, o le natura siama ua faʻamaonia e suʻega suʻesuʻe. O le tele o taimi, o togafitiga e faia i le faʻaaogaina o vailaʻau mai le vaega o macrolides poʻo penicillins. Vaʻai foʻi: vailaʻau mo le angina mo se tagata matua;

  • Bronchitis i le tulaga mataʻutia, laryngotracheitis, toe faʻafoʻi o le bronchitis tumau, bronchiectasis e manaʻomia ai le ave o vailaʻau mai le vaega macrolide, mo se faʻataʻitaʻiga, Macropen. Ina ia taofiofia le niumonia, e mana'omia se fa'ata o le fatafata e fa'amaonia ai le niumonia;

  • O le faʻaaogaina o vailaʻau faʻamaʻi, asiasi i se fomai tipitipi ma se hematologist e manaʻomia ai se faʻamaʻi e pei ole purulent lymphadenitis;

  • Ole fa'atalanoaga a le otolaryngologist e fa'atatau i le filifiliga o vaila'au mai le vaega ole cephalosporins po'o le macrolides ole a mana'omia mo tagata mama'i ua maua ile otitis media ile tulaga ogaoga. E togafitia foi e le fomaʻi ENT faʻamaʻi e pei o le sinusitis, ethmoiditis, sinusitis, lea e manaʻomia ai le tofiaina o se vailaau faʻamaʻi talafeagai. E mafai ona faʻamaonia se faʻalavelave faʻapitoa e ala ile suʻega X-ray;

  • O togafitiga fa'atasi ma penicillins ua fa'ailoa mo le niumonia. I le taimi lava e tasi, o le pule sili ona malosi o le togafitiga ma le faʻamaoniga o le suʻesuʻega ma le fesoasoani o se ata X-ray e faʻamalosia.

E matua fa'aalia i le le lava o fa'amatalaga o vaila'au antibacterial o se su'esu'ega na faia i se tasi o falema'i a tamaiti. O lea la, o se au'ili'iliga o fa'amaumauga fa'afoma'i a tamaiti e 420 o a'oga tulagalua na fa'aalia ai e 89% oi latou na maua i le ARVI po'o fa'ama'i pipisi o le manava, 16% na maua i le bronchitis tuga, 3% otitis media, 1% pneumonia ma isi fa'ama'i. I le taimi lava e tasi, o togafitiga faʻamaʻi na faʻatonuina i le 80% o mataupu mo faʻamaʻi pipisi, ma mo le bronchitis ma le niumonia i le 100% o mataupu.

Ua iloa ua iloa e foma'i pepe e le mafai ona togafitia fa'ama'i viral i vailaau fa'ama'i, ae o lo'o fa'atonuina pea vaila'au mo mafua'aga e pei o:

  • Fa'atonuga ta'iala;

  • Tamaiti i lalo ole 3 tausaga le matutua;

  • Le manaʻoga e puipuia faʻalavelave;

  • Leai se naunau e asiasi i tamaiti i le fale.

I le taimi lava e tasi, o vailaʻau faʻamaʻi e fautuaina e ave mo le 5 aso ma i ni tui laiti, ma e matautia lenei mea i le tulaga o le atinaʻeina o siama siama. E le gata i lea, e leai ni faʻaiʻuga o suʻega, o lea e le o iloa poʻo fea pathogen na mafua ai le faʻamaʻi.

I le taimi nei, i le 90% o mataupu, o siama na mafua ai le malaise. Ae mo faʻamaʻi siama, e masani ona faʻaosoina i latou e pneumococci (40%), Haemophilus influenzae (15%), staphylococci ma mycotic organisms (10%). O meaola ninii e pei ole mycoplasmas ma le chlamydia e seasea fesoasoani i le atinaʻeina o le maʻi.

E mafai ona e inuina soʻo se vailaʻau faʻamaʻi faʻamaʻi pe a maeʻa faʻatalanoaga faafomaʻi. E naʻo se fomaʻi e mafai ona faʻamaonia lelei le talafeagai o latou tofiga pe a uma ona aoina se faʻamaumauga, ma amanaʻia le matua o le maʻi ma le ogaoga o le pathology.

E mafai ona e faʻaogaina mea nei antibacterial agents:

  • Sauniuniga o le fa'asologa o le penicillin. Semi-synthetic penicillins e fautuaina pe a leai ni allergies ia i latou. E mafai ona fufulu Amoxicillin ma Flemoxin Solutab. Afai e ogaoga le faʻamaʻi, ona fautuaina lea e le au atamamai e ave penicillins puipuia, mo se faʻataʻitaʻiga, Amoxiclav, Augmentin, Flemoklav, Ecoclave. I nei sauniuniga, ua faʻaopoopoina le amoxicillin i le clavulanic acid;

  • macrolide fualaʻau fa'aaoga e togafitia ai le niumonia ma fa'ama'i manava e mafua mai i le chlamydia ma le mycoplasmas. Ole Azithromycin lea (Zetamax, Sumamed, Zitrolid, Hemomycin, Azitrox, Zi-factor). Faatasi ai ma le bronchitis, e mafai ona tofia Macropen;

  • Mai vailaʻau cephalosporin e mafai ona faʻatonuina Cefixime (Lupin, Suprax, Pantsef, Ixim), Cefuroxime (Zinnat, Aksetin, Zinacef), ma isi;

  • Mai le faasologa o le fluoroquinolone faʻatonu vailaʻau Levofloxacin (Floracid, Glevo, Hailefloks, Tavanik, Flexid) ma Moxifloxacin (Moksimak, Pleviloks, Aveloks). Tamaiti i lenei vaega o vailaʻau e leʻo faʻatonuina ona o le mea moni o loʻo faʻatulagaina pea o latou auivi. E le gata i lea, o fluoroquinolones o vailaʻau ia e faʻaaogaina i tulaga ogaoga, ma e fai ma sui o se faʻaagaaga e le mafai ona faʻasaʻo ai le laʻau siama o se tamaititi matua.

Fa'ai'uga autu

E tatau ona ou inuina ni vailaau mo le fulū ma le malulu?

  • O le faʻaaogaina o vailaʻau antibacterial mo le malulu e mafua mai i viral e le gata e leai se aoga, ae e afaina ai foi. E mana'omia e togafitia ai se fa'ama'i pipisi.

  • O vailaʻau faʻamaʻi o loʻo i ai se lisi lautele o aʻafiaga itu: e mafai ona latou aʻafia ai le gaioiga o le ate ma fatugaʻo, e mafai ona faʻaosofia ai le atinaʻeina o allergies, e iai se faʻalavelave faʻavaivai i le puipuiga o le tino, ma faʻalavelave ai le microflora masani i le tino.

  • Mo faʻamoemoega prophylactic, o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻamaʻi e le taliaina. E taua le mata'ituina o le tulaga o le ma'i ma fa'atonu vaila'au fa'ama'i pe a tupu moni lava se fa'alavelave fa'ama'i.

  • E le aoga se vailaʻau antibacterial pe afai e le faʻaitiitia le vevela o le tino pe a maeʻa le 3 aso mai le amataga o lana pulega. I lenei tulaga, e tatau ona sui le meafaigaluega.

  • O le tele lava o taimi e inu ai e le tagata ni vailaau fa'ama'i, o le vave fo'i lea o le fa'atupula'ia e le siama. Mulimuli ane, o lenei mea o le a manaʻomia ai le tofiaina o vailaʻau sili atu ona ogaoga o loʻo i ai se aʻafiaga leaga e le gata i vailaʻau faʻamaʻi, ae faʻapea foi i luga o le tino o le tagata maʻi lava ia.

Tuua se tali