STDs ma STI: o mea uma lava e uiga i faʻamaʻi pipisi mai faʻafeusuaiga ma faʻamaʻi

STDs ma STI: o mea uma lava e uiga i faʻamaʻi pipisi mai faʻafeusuaiga ma faʻamaʻi

O fa'ama'i fa'afeusuaiga (STDs), lea ua ta'ua nei o fa'ama'i pipisi i feusuaiga (STIs), o fa'ama'i pipisi ia e mafua mai i fa'ama'i pipisi i taimi o feusuaiga. O le STD e mana'omia le vave su'esu'eina e fa'atapula'a ai le a'afiaga o fa'alavelave.

O le a le STD?

O le STD o le fa'apu'upu'u o fa'ama'i pipisi mai feusuaiga. Sa ta'ua muamua ole ma'i venereal, ole STD ose fa'ama'i pipisi e mafai ona mafua mai i fa'ama'i eseese. O nei mea e feaveai i taimi o feusuaiga, po o le a lava lona ituaiga, i le va o paaga e toalua. O nisi STD e mafai fo'i ona feavea'i ile toto ma le susu ole susu.

O le a le STI?

O le STI o le faʻapuʻupuuga mo faʻamaʻi pipisi mai feusuaʻiga. I tausaga ua tuanaʻi, o le faʻapuʻupuʻu IST na masani ona suia le faʻapuʻupuʻu MST. E tusa ai ma pulega lautele o le soifua maloloina, "o le faʻaaogaina o le faʻapuʻupuʻu IST o le faʻamalosia lea o le siakiina (e oʻo lava) i le leai o ni faʻailoga. O le mea lea, na o le pau le eseesega i le va o le STI ma le STD o loʻo faʻaaoga i faʻaupuga na faʻaaogaina. O faʻamaumauga IST ma MST e faʻailoa mai ai faʻamaʻi lava e tasi.

O a mafuaʻaga o le STD (STI)?

Ole STI e mafai ona mafua mai ile sili atu ile XNUMX fa'ama'i pipisi fa'afeusuaiga. O mea nei e mafai ona:

  • pakiteria, Pei o le Treponema pallidum, Neisseria gonorrhoeae et Chlamydia trachomatis ;
  • siama, pei o le siama puipuia o le tagata (HIV), siama o le hepatitis B (HBV), Herpes simplex (HSV) ma le tagata papillomavirus (PHV);
  • parasitesfaʻatasi ma Trichomonas vaginalis.

O a STD autu (STI)?

E tusa ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO), o pathogens e valu o loʻo taʻua i luga o loʻo aʻafia i le tele o mataupu STD. O nisi nei o:

  • syphilis, faʻamaʻi i siama Treponema pallidum, lea e faʻaalia o se chancre ma e mafai ona alualu i luma ma oʻo atu ai i isi faʻalavelave pe a le togafitia i le taimi;
  • gonorea, e taʻua foi o le gonorrhea poʻo le "hot-piss", e tutusa ma se siama e siama Neisseria gonorrhoeae;
  • le chlamydiose, e masani ona taʻua ole chlamydia, e mafua mai ile siama ole siama Chlamydia trachomatis ma o se tasi o le masani ai STI i atunuu i Sisifo;
  • trichomoniasis, faʻamaʻi ma le papala Trichomonas vaginalis, lea e masani ona faʻaalia i fafine e ala i le tuʻuina atu o le manava faʻatasi ma le mageso ma le mu;
  • siama i le siama hepatitis B (VHB), e mafua ai le afaina o le ate;
  • herpes genital, mafua mai i le siama Herpes simplex, e masani lava o le ituaiga 2 (HSV-2), lea e faʻaalia e pei o faʻamaʻi vesicular i totonu o le itutinosa;
  • siama i le siama puipuia o le tagata (HIV), lea e gafa ma le Acquired Immune Deficit Syndrome (AIDS);
  • siama e tagata papillomavirus, lea e mafai ona mafua ai le condyloma, manu'a i fafo, ma e mafai ona fa'atupuina le kanesa fa'a'a'au.

O ai e afaina i STDs (STI)?

STD e mafai ona feavea'i i taimi o feusuaiga, soo se ituaiga, i le va o paaga se toalua. E masani ona maua i latou i talavou matutua. O nisi STI e mafai foi ona pasi mai le tina i le tamaititi.

O a faʻailoga o STDs (STI)?

E eseese auga mai le tasi STD i le isi. E mafai foi ona eseese i alii ma tamaitai. Ae ui i lea, o loʻo i ai ni faʻailoga faʻaalia o se STI, e pei o:

  • fa'aleagaina le itutinosa, lea e mafai ona i'u ai i le ita, mageso, mumu, mu, manu'a po'o pimples;
  • lafoa ese e le masani ai mai le measā, penis poʻo nusipepa;
  • mumu i le taimi o urination;
  • dyspaneuria, o lona uiga tiga ma / pe mu lagona i le taimi o feusuaiga;
  • tiga i le manava pito i lalo;
  • faʻailoga fesoʻotaʻi pei o le fiva ma le tiga o le ulu.

O a ni tulaga lamatia mo STDs?

Ole fa'alavelave fa'aletonu ole STD ole feusua'iga mata'utia, o lona uiga, feusua'iga lē puipuia.

Faʻafefea ona puipuia se STD?

E mafai ona puipuia le atinaʻeina o se STD e ala i le faʻatapulaʻaina o le lamatiaga o faʻamaʻi:

  • ia lava le puipuiga i le taimi o feusuaiga, aemaise lava i le ofuina o se tane po'o se tama'ita'i condom;
  • tui fa'asaga i nisi fa'ama'i fa'ama'i, e pei o le hepatitis B virus (HBV) ma le human papillomavirus (HPV).

Afai e masalosalo, e fautuaina foi e fai se su'ega STD. O le vave su'esu'eina e mafai ai ona vave togafitiga fa'afoma'i ma fa'atapula'aina le fa'ama'i pipisi.

Faʻafefea ona vaʻai mo le STD / STI?

E fautuaina le su'ega STI pe a iai se masalosaloga po'o se faiga aiga lamatia. O lenei su'esu'ega e sili atu ona taua ona e mafai ona avea ma ave fa'ama'i STI e aunoa ma le iloaina. Mo nisi fa'amatalaga i nei su'ega su'ega, e mafai ona e maua fa'amatalaga mai:

  • se polofesa faʻapitoa e pei o se fomai aoao, o se fomaʻi fafine po o se faatosaga;
  • o se maua fua faʻamatalaga, siakiina ma faʻapitoa nofoaga faʻapitoa (CeGIDD);
  • o se aiga fuafuaina ma aʻoga nofoaga autu (CPEF).

Faʻafefea ona togafitia se STD (STI)?

Ole pulega fa'afoma'i ole STD e fa'alagolago ile vaila'au fa'ama'i e a'afia. E ui o nisi STI e mafai ona togafitia, o isi e le mafai ona togafitia ma o loʻo avea pea ma autu o suʻesuʻega faasaienisi.

O nisi STD e mafai ona togafitia e aofia ai syphilis, gonorrhea, chlamydia, ma trichomoniasis. O su'esu'ega fa'asaienisi o lo'o fa'aauau pea ona su'e togafitiga fa'afoma'i mo STD e le mafai ona fofoina e pei o le fa'ama'i pipisi o le human immunodeficiency virus (HIV), fa'ama'i papilloma virus (HPV), fa'ama'i hepatitis B ma le herpes genital.

Tuua se tali