Sugar, aoga ma le puipuiga o lau tama
 

O le a sau mea e fai pe a e iloa o vaitamini e te avatu i lau tama ua mamanuina e sui ai le faaletonu o mea taumafa ma puipuia ai le soifua maloloina o lau pepe e tumu i suka, vali, vailaʻau, toxins ma isi mea e le manaʻomia? Aua e te ofo: o oe lava ia atonu o loʻo faʻaaogaina le suka sili atu nai lo le mea e te mafaufau i ai. E le gata i lea, o le suka o loʻo natia i soo se mea - mai le salati salati i yoghurts "faʻatasi ai ma fua masani." E maua i pa malosi, sua suamalie, ketchup, cereals o le taeao, sosisi, ma isi mea'ai gaosi oloa. Ma e mafai ona faaseseina oe i le mea moni e sili atu nai lo le 70 code names mo suka, e faigofie ai ona fenumiai ma se isi mea, e le afaina.

Ua matauina e fomai nifo o tamaiti le faateleina o le afaina o nifo i tamaiti laiti lava, ma o nisi ua masalomia o vaitamini lamu suka e ono mafua ai, lea e maileia ai le suka i le va o nifo.

O le fa'amama ma le tumama lelei o le gutu e mafai ona fesoasoani e aveese le suka i totonu o nifo, ae na'o se vaega lea o le vaifofo aua a e 'ai le suka, o le paleni o le acid-base i lou gutu e afaina. O lenei, i le isi itu, e faaosofia ai le fausiaina o se siosiomaga acidic i le gutu, ma e lelei mo le faʻateleina o siama pathogenic e maua ai meaʻai e faʻaumatia ai nifo nifo.

Fa'afitauli o le suka tele

 

Matou te 'ai uma i suamalie suamalie - e mautinoa e sili atu nai lo le ono sipuni faʻaopoopo o suka faʻaopoopo i le aso mo fafine, iva mo alii, ma le tolu mo tamaiti (American Heart Association guidelines). O se taunuuga, o le tino puta ua le mafai ona pulea, ma e faatatau foi i tamaiti: i le 30 tausaga talu ai, ua sili atu ona taatele, ua lamatia ai fanau i le tele o faamaʻi "tagata matutua", e pei o le maʻisuka ituaiga II, maualuga. cholesterol ma fatu fatu. fa'ama'i toto. O loʻo iai foʻi le faʻateleina o le atinaʻeina o le gaʻo o le ate e le o le ava malosi i tamaiti. Ma e faʻatatau lenei mea e le gata i Amerika, ae faʻapea foi i atunuu Europa ma Rusia.

O le suka e masani ona faʻaaogaina e faʻaoga ai nisi meaʻai e sili atu ona manaʻomia mo tamaiti ua tofo i le suamalie suamalie ma toe manaʻo i ai.

A'oga, atuatuvale, siama ma suka

O tausaga e leai ni aʻoga ua i tua atu ia te aʻu, ma o laʻu tama o loʻo alu i le aʻoga i aso uma mo le lua masina, tumu i isi tamaiti (tale, mafatua ma feula o latou isu), ma le mamafa o le atuatuvale ma lagona fou. O nei mea uma o se faʻalavelave tele mo lona tino. Ma o le atuatuvale, e pei ona e iloa, e faʻavaivaia ai le tino puipuia.

E le gata i lea, ua le toe mafai ona ou pulea lelei meaʻai a laʻu tama e pei o le taimi muamua, aua o lea ua alu ese mai laʻu vaai mo le ono itula i le aso. Ae o le taumafa e aafia tuusaʻo ai le puipuiga o le tino. Ma o le suka e faʻaititia ai!

Phagocytes - o sela e puipuia ai i tatou mai siama leaga ma isi mea mai fafo - o se vaega taua o le puipuiga. O le American Journal of Clinical Nutrition ua lomia faʻamaoniga e faʻaitiitia ai le gaioiga o le suka.

Muamua, o le suka e fesoʻotaʻi ma le mumū tumau, lea e nafa ma le tele o faʻamaʻi. E faʻateleina ai le lamatiaga o le oti mai faʻamaʻi cardiovascular, e tusa ai ma se suʻesuʻega a le Harvard Medical School.

Lona lua, o le suka e faʻalavelaveina le paleni o siama lelei ma leaga i totonu o tatou tino, faʻaosofia ai le faʻaitiitia o le puipuiga ma e mafai ona mafua ai le malulu ma faʻamaʻi pei o le flu i tamaiti, e aofia ai le tale, tiga faʻaʻi, faʻamaʻi pipisi, allergies ma isi faʻamaʻi manava.

I le tausaga talu ai, ou te leʻi manatu o le suka ma suamalie o le a avea ma oʻu fili autu ma e tatau ona ou faia ni fuafuaga i le auala e faʻaitiitia ai lona aofaʻi i le olaga o loʻu atalii pele. O lea la ou te faaalu le tele o le taimi i lenei fusuaga. O le mea lea e mafai ona ou fautuaina atu ia i latou, e pei o aʻu, o loʻo popole i le faʻafitauli o le suka tele i le olaga o se tamaititi.

Mausa maloloina ile aiga – fanau soifua maloloina:

  • Ia mautinoa o loʻo 'ai lau tama i le tele e mafai ai, 'ai ia lava fualaau faisua fou, ma faʻamalositino masani.
  • Oti ese suka i le tele e mafai ai, seti tulafono, mo se faʻataʻitaʻiga, e le sili atu i le 2 suamalie i le aso ma naʻo le maeʻa o taumafataga.
  • Faitau ma le faaeteete igoa, malamalama i igoa uma o le suka.
  • Ia nofouta i le suka natia o loʻo maua i meaʻai e le suamalie.
  • Aua ne'i talitonu i fa'aupuga fa'asalalau e pei o le “natura”, “eco”, “saoloto suka”, siaki igoa.
  • Taumafai e sui lole, kuki, ma muffins e gaosia i fale gaosimea i lole e fai ile fale e mafai ona e pulea.
  • Taumafai e fa'amalie mana'oga suamalie o lau tama i fualaau 'aina.
  • Fa'aiti'itia le aofa'i o mea'ai gaosi i lou fale ma mea'ai. Fai le 'aiga o le taeao, 'aiga o le aoauli, ma le 'aiga o le afiafi ma la'au atoa, i'a, ma aano o manufasi, nai lo mea o lo'o i totonu o ato, fagu, ma atigipusa.
  • Faia se faʻasalalauga i aso uma, taʻu i lau tama o le tele o suamalie e faʻalavelave ai le manuia i lau pisinisi e sili ona e fiafia i ai.
  • Afai e mafai, ave lau tama i le aoga / aoga fa'ata'ita'i ma mea'ai e fai ile fale.

 

Tuua se tali