E fetaui le aganuu a Arapi ma le vegetarianism

O aano o manu o se uiga taua o aganuu ma agafesootai a Sasaʻe Tutotonu, ma ua latou sauni e lafoai ina ia foia faafitauli tau tamaoaiga ma le siosiomaga? Amina Tari, o le PETA (People for the Ethical Treatment of Animals) activist, na maua le gauai o le aufaasālalau Ioritana ina ua ia alu i auala o Amman o loʻo ofuina se ofu latisi. Faatasi ai ma le valaau "Ia avea vegetarianism ma vaega o oe," sa ia taumafai e faaosofia le fiafia i se taumafataga e aunoa ma ni meaʻai manu. 

 

O Ioritana o le nofoaga mulimuli lea i le taamilosaga a le PETA i le lalolagi, ma o le letusi atonu o le taumafaiga sili lea ona manuia e faʻaosofia ai tagata Arapi e mafaufau e uiga i meaʻai. I atunuu Arapi, o finauga mo le vegetarianism e seasea maua ai ni tali. 

 

O le toʻatele o tagata atamamai i le lotoifale ma e oʻo lava i sui o faʻalapotopotoga o le puipuiga o manu fai mai o se manatu faigata lea mo le mafaufau i Sasaʻe. O se tasi o le au fai meaʻai a le PETA, e le o se meaʻai, na ita i gaioiga a le faʻalapotopotoga i Aikupito. 

 

“E le’i sauni Aikupito mo lea ituaiga olaga. E iai isi itu e faatatau i manu e tatau ona silasila muamua i ai,” o lana faaaliga lea. 

 

Ma a o taʻua e Jason Baker, le faatonu o le PETA's Asia-Pacific chapter, e ala i le aveesea o aano o manu mai au meaʻai, "e tele mea e te faia mo manu," o le manatu e leʻi tele se lagolago. I talanoaga ma tagata faʻamalosi iinei i Cairo, na manino ai o le vegetarianism o se "eseese manatu" mo le lumanaʻi lata mai. Ma atonu latou te sa'o. 

 

Ramadan ua uma ona i luga o le tafailagi, ona sosoo ai lea ma le Eid al-Adha, o se aso malolo pe a fasia e le faitau miliona o Mosalemi i le salafa o le lalolagi ia mamoe osigataulaga: e taua le aua le manatu faatauvaa i le taua o aano o manufasi i aganuu Arapi. I le ala, o tagata Aikupito anamua o nisi o tagata muamua na faia povi fagafao. 

 

I le lalolagi Arapi, o loʻo i ai se isi faʻataʻitaʻiga malosi e uiga i aano o manu - o le tulaga lautele lea. E na o tagata mauoa e mafai ona faatau aano o manufasi i aso uma iinei, ae o tagata matitiva e tauivi mo lea lava mea. 

 

O nisi o tusitala ma saienitisi latou te puipuia le tulaga o tagata e le o ni meaʻai e finau e faapea ua ui atu tagata i se auala patino o le evolusione ma amata ona 'ai aano o manu. Ae o le isi fesili ua tulaʻi mai: ua tatou leʻi oʻo ea i se tulaga o le atinaʻe e mafai ai ona tatou filifili tutoʻatasi se auala e ola ai - mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi e le faʻaleagaina le siosiomaga ma e le afaina ai le faitau miliona o tagata? 

 

O le fesili i le auala o le a tatou ola ai i le tele o tausaga o lumanaʻi e tatau ona taliina e aunoa ma le manatu i le talafaasolopito ma le evolusione. Ma o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le sui i se meaʻai e faʻavae i laʻau o se tasi lea o auala sili ona faigofie ma sili ona aoga e faʻafefe ai suiga o le tau. 

 

Ua fa'ailoa mai e le UN, o le fa'ato'aga o manu (pe fa'atauga fa'apisinisi po'o fa'ato'aga fa'aleaganu'u) o se tasi lea o mafua'aga autu e lua pe tolu o le fa'aleagaina o le si'osi'omaga i tulaga uma - mai le lotoifale i le lalolagi. Ma o le mea tonu lava lea o le fofo o faʻafitauli i le faʻaleleia o manu e tatau ona avea ma autu autu i le tau faasaga i le faʻaleagaina o eleele, faʻaleagaina o le ea ma le le lava o le vai, ma suiga o le tau. 

 

I se isi faaupuga, e tusa lava pe e te le o talitonuina le aoga o le vegetarianism, ae e te popole i le lumanaʻi o lo tatou paneta, ona talafeagai lea o le taofi o le 'ai o manu - mo mafuaaga tau le siosiomaga ma le tamaoaiga. 

 

I Aikupito lava e tasi, e faitau selau afe povi o loo faaulufale mai mo le fasi, faapea ma lentili ma saito ma isi vaega o taumafa masani a Aikupito. E tele tupe e alu ai nei mea uma. 

 

Afai e faʻamalosia e Aikupito le vegetarianism o se faiga faʻavae tau tamaoaiga, o le faitau miliona o tagata Aikupito o loʻo manaʻomia ma faitio e uiga i le siʻitia o tau o aano o manufasi e mafai ona fafagaina. E pei ona tatou manatua, e mana'omia le 1 kilokalama o fafaga e maua ai le 16 kilokalama o aano o manufasi mo le fa'atau. O tupe ia ma oloa e mafai ona foia ai le faafitauli o le fia aai. 

 

E leʻi mafai e Hossam Gamal, o se tagata ofisa o le Matagaluega o Faatoaga a Aikupito, ona taʻu maia le aofaʻi saʻo e mafai ona faasaoina e ala i le tipiina o le gaosiga o aano o manufasi, ae na ia fuafuaina e "tele piliona tala." 

 

Na faaauau le faamatalaga a Gamal: “E mafai ona faaleleia le soifua mālōlōina ma le olaga o le faitau miliona o tagata pe ana lē tau faaalu se tupe tele e faamalieina ai le manaʻo e aai i aano o manu.” 

 

Na ia fa’ailoa i isi tagata popoto, e pei o i latou o lo’o talanoa i le fa’aitiitia o le tele o fanua e tatau ona nonofo ai, ona o le totōina o fa’ato’aga. "Toeitiiti 30% o le paneta e leai se aisa o loʻo faʻaogaina nei mo le faʻaleleia o manu," o le tusi lea a Vidal. 

 

Fai mai Gamal, o loʻo 'ai e tagata Aikupito le tele o aano o manufasi, ma o loʻo faʻatupulaia le manaʻoga mo faʻatoʻaga lafumanu. E sili atu i le 50% o aano o manufasi o loʻo faʻaaogaina i Sasaʻe Tutotonu e sau mai faʻatoʻaga falegaosimea, o lana tala lea. E ala i le faʻaitiitia o le taumafaina o aano o manufasi, na ia finau ai, "e mafai ona tatou faʻaleleia le soifua maloloina o tagata, fafaga tagata i le tele e mafai ai, ma faʻaleleia le tamaoaiga i le lotoifale e ala i le faʻaaogaina o fanua faʻatoʻaga mo lona faʻamoemoega: mo fualaʻau - lentils ma pi - o loʻo tatou faʻaulufale mai nei." 

 

Fai mai Gamal, o ia o se tasi o nai tagata fai mea’ai i le faiva, ma e masani lava o se faafitauli lea. “E faitioina aʻu ona o le lē ʻaina o aano o manu,” o lana tala lea. "Ae afai o tagata e tetee i loʻu manatu o le a vaʻavaʻai i le lalolagi e ala i mea tau tamaoaiga ma le siosiomaga, latou te iloa e manaʻomia se mea e fai."

Tuua se tali