PSYchology

Ua tatou matua vaivai lava i le tu'ufa'atasiga o lea ua tatou pa'u'u atu ai i le fa'afeagai tu'inanauga, ua avea ma tagata ta'ito'atasi toto'a. Atonu ua oo i le taimi e faia ai se paleni e ala i le iloaina o loo i ai so tatou manaoga mo isi?

O le tuuatoatasi ua avea, e tusa ai ma sociologists, o se faafitauli ogaoga lautele. I tua i le amataga o le 2010s, e tusa ai ma palota a le VTsIOM, 13% o tagata Rusia na taʻua i latou lava na o latou. Ma i le 2016, ua uma ona ioeina e 74% latou te le maua se faauoga moni i le olaga atoa, 72% e leʻi faʻatuatuaina isi. O faʻamatalaga lea mo Rusia uma, i totonu o taulaga tetele o le faʻafitauli e sili atu ona ogaoga.

O tagata nonofo i aai tetele (e oo lava ia i latou e iai se aiga) e sili atu le lagona o le tuuatoatasi pe a faatusatusa i tagata o loo nonofo i tamaiti laiti. Ma e sili atu le tuuatoatasi o tamaitai nai lo alii. Ua popole le tulaga. Ua oʻo i le taimi e manatua ai o tatou uma o manu faʻaagafesootai, ma mo i tatou o fesoʻotaʻiga e le naʻo se auala e aloese ai mai le fiu, ae o se manaʻoga autu, o se tulaga mo le ola.

O la matou "I" e mafai ona i ai naʻo le faʻafetai i isi o loʻo faʻatasi ma ia, fesoasoani ia faia. E mafua ona o le atinaʻeina o tekinolosi e mafua ai le tulaʻi mai o ituaiga fou o fesoʻotaʻiga: o fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai o loʻo faia, o loʻo faʻateleina le aofaʻi o faʻasalalauga tului, o loʻo faʻalauteleina se volenitia, o loʻo atinaʻe le alofa mama, pe a lafoaʻia i tatou i le lalolagi atoa , “i le toatele tatou te mafaia” e fesoasoani ai ia i latou o loo manaomia le fesoasoani.

O le tuputupu aʻe o le atuatuvale, ita, fenumiai i totonu o sosaiete o faailoga ia o le "vaivai o oe lava", faʻapea foʻi ma le vaivai o le "I", lea na talitonu tele i lona pule aoao.

Masalo, o le vaitau o le mea autu o le "O aʻu, o aʻu", ua suia i se taimi e pule ai "matou, matou". I le vaitau o le 1990, o le taua o le tagata taʻitoʻatasi na vave faʻaalia i latou lava i mafaufau o tagata Rusia. I lenei tulaga, o loʻo tatou maua atu i Sisifo. Ae itiiti ifo i le luasefulu tausaga ua mavae, ma o loo tatou selesele fua o se faafitauli lautele: o le faateleina o le atuatuvale, tiga, ma le le mautonu.

O nei mea uma, i le faʻaaogaina o le faʻamatalaga a le sociologist Alain Ehrenberg, o se faʻailoga o le "vaivai o le tagata lava ia", faʻapea foʻi ma le vaivai o le "I", lea na talitonu tele i lona pule aoao. Pe o le a tatou faanatinati atu ea i le tulaga sili? Pe su'e le uiga auro?

O la tatou «I» e le tuto'atasi

Talitonu i le «I», lea e le manaʻomia se tasi e ola, fiafia, mafaufau, fatuina, e mauaa i o tatou mafaufau. Talu ai nei i luga o le Facebook (o se faʻalapotopotoga faʻatupu faʻalavelave faʻasaina i Rusia), na finau ai se tasi tagata faʻaoga o le faiga o le pulega e afaina ai le soifua manuia o tagata faigaluega a le kamupani. “E leai se tasi e mafai ona taofia aʻu mai le fiafia pe a ou filifili faapena,” o lana tusi lea. Oka se faaseseina: o le vaai faalemafaufau o lo tatou setete e matua tutoatasi lava mai le siosiomaga ma tagata o loo siomia ai!

Mai le taimi o le fanau mai, tatou te atiina ae i lalo o le faailoga o le faalagolago i isi. O se pepe e leai se mea sei vagana ua uuina e lona tina, e pei ona fai mai ai le tamaititi psychoanalyst Donald Winnicott. E ese le tagata mai isi mammals: ina ia ola atoatoa, e tatau ona manaʻomia, e manaʻomia ona manatua ma mafaufau i ai. Ma o loʻo ia faʻamoemoeina nei mea uma mai le tele o tagata: aiga, uo ...

O la tatou "I" e le tutoʻatasi ma e le o ia lava. Tatou te manaomia upu a se isi tagata, o se vaaiga mai fafo, ina ia iloa ai o tatou tagata taitoatasi.

O o tatou mafaufauga, o le auala o loʻo faʻatulagaina e le siosiomaga, aganuu, talaʻaga. O la tatou "I" e le tutoʻatasi ma e le o ia lava. Tatou te manaomia upu a se isi tagata, o se vaaiga mai fafo, ina ia iloa ai o tatou tagata taitoatasi.

O loo tutu se tagata matua ma se tamaitiiti i luma o se faata. “Vaai? O oe lava!” — faasino le tagata matua i le ata. Ma 'ata le tamaititi, ma iloa o ia lava. Ua uma ona tatou uia lenei laʻasaga, lea na taʻua e le tagata suʻesuʻe o le mafaufau o Jacques Lacan o le "tulaga faʻata." A aunoa ma lea, e le mafai ona atiina ae.

fiafia ma tulaga lamatia o fesootaiga

Ae ui i lea, o nisi taimi tatou te manaomia ai na o i tatou lava. Matou te fiafia i taimi o le nofo toʻatasi, latou te faʻafeiloaʻi i miti ao. E le gata i lea, o le mafai ona onosaia le tuulafoaiina e aunoa ma le pa'ū i le faʻanoanoa poʻo le popolevale o se faʻailoga o le soifua maloloina o le mafaufau. Ae o lo tatou fiafia i le nofo toʻatasi e iai tapulaa. O i latou e o ese mai le lalolagi, faatulaga mo i latou lava se mafaufau loloto nofo toatasi, alu i luga o se folauga na o le sami, amata ona mafatia vave mai le mafaufau.

O se faʻamaoniga lea, poʻo a lava o tatou manatu malamalama, o la tatou "I" atoa e manaʻomia le kamupani. E auina atu pagota i le falepuipui e soli ai o latou loto. O le le lava o feso'ota'iga e mafua ai le fa'aletonu o lagona ma amioga. O Daniel Defoe, o le tusitala o Robinson Crusoe, sa le saua tele e avea ai lana toa o se pagota tuua toatasi o se motu toafa. Na ia sau i le Aso Faraile mo ia.

Ae aisea la tatou te moemiti ai i motu e le nofoia e mamao ese mai le lalolagi? Auā e ui ina tatou manaʻomia isi, ae e masani ona tatou feeseeseaʻi ma i latou.

Ae aisea la tatou te moemiti ai i motu e le nofoia e mamao ese mai le aganuu? Auā e ui ina tatou manaʻomia isi, ae e masani ona tatou feeseeseaʻi ma i latou. O le isi o se tasi e pei o i tatou, o lo tatou uso, ae o lo tatou fili foi. Ua faamatalaina e Freud lenei mea ofoofogia i lana tala "Le fiafia i le Aganuu": tatou te manaʻomia se isi, ae e ese lona fiafia. Tatou te mananao i lona faatasi mai, ae e faatapulaaina ai lo tatou saolotoga. O se puna o le fiafia ma le le fiafia.

Tatou te fefefe uma i osofaiga e lei valaauliaina ma le lafoaia. Na faatusaina i matou e le faifilosofia Siamani o Arthur Schopenhauer i porcupines i se aso malulu: matou te faalatalata atu i o matou uso ina ia mafanafana ai, ae matou te faatiga le tasi i le isi i le tui. Faatasi ai ma isi e pei o i tatou lava, e tatau ona tatou vaavaai pea mo se mamao saogalemu: e le latalata tele, e le mamao tele.

Le mana o le fa'atasi

I le avea ai o se 'au, matou te lagona le faʻateleina o matou tomai. E sili atu lo tatou malosi, sili atu le malosi. O le faʻamaoni, o le fefe i le vavaeeseina mai le vaega, e masani ona taofia i tatou mai le mafaufau faʻatasi, ma ona o lenei mea, e tasi le tagata e mafai ona sili atu le aoga nai lo le afe.

Ae a manaʻo se vaega e ola tonu o se vaega, pe a faʻaalia le naunau e galue, e tuʻuina atu i ona tagata le lagolago malosi. E tupu foi lenei mea i vaega faʻafomaʻi, i talanoaga faʻatasi o faʻafitauli, i faʻalapotopotoga fesoasoani.

I le 1960s, na tusia ai e Jean-Paul Sartre le lauiloa "Hell is Others" i le taʻaloga Behind Closed Doors. Ae o le auala lenei na ia fai mai ai e uiga i ana upu: “E talitonuina o le mea lea na ou manaʻo ai e faapea atu o a tatou faiā ma isi e oona i taimi uma, ma o nei faiā e leaga i taimi uma. Ma sa ou manaʻo e fai atu afai o faiā ma isi e faapiʻopiʻo, leaga, ona mafai lea ona avea isi ma seoli. Aua o isi tagata, o le mea moni, o le mea e sili ona taua ia i tatou lava."

O le tuputupu aʻe o le atuatuvale, ita, fenumiai i totonu o sosaiete o faailoga ia o le "vaivai o oe lava", faʻapea foʻi ma le vaivai o le "I", lea na talitonu tele i lona pule aoao.

Tuua se tali