Le faiga puipuia: o le a lea?

Le faiga puipuia: o le a lea?

Itutino o le puipuiga o le tino

E lē vaaia e o tatou mata, ae e maua ai le saogalemu, i le ao ma le pō. Pe o le fofoina o se ma'i taliga po'o le kanesa, e taua tele le puipuiga.

O le immune system e fausia i se faiga o fegalegaleaiga faigata e aofia ai le tele o totoga eseese, sela ma mea. O le tele o sela e le maua i totonu o le toto, ae i totonu o le aoina o totoga e taʻua o totoga lymphoid.

  • La ponaivi ivi ma laufofoga. O totoga nei e maua ai sela puipuia (lymphocytes).
  • La fua faatatau, o le lymph nodes, o le tonesils ma fuifui sela lymphoid o loʻo i luga o le mucous membranes o le digestive, respiratory, genital ma urinary tracts. E masani lava i totonu o totoga pito i luga nei e valaau ai sela e tali atu ai.

O le saoasaoa o le gaioiga o le puipuiga o le tino e matua taua tele. O lenei mea e faʻavae, faatasi ai ma isi mea, i luga o le lelei o fesoʻotaʻiga i le va o taʻaloga eseese o loʻo aofia ai. O le cardiovascular system e na'o le pau lea o le ala e feso'ota'i ai totoga lymphoid.

E ui lava e le mafai ona matou faʻamatalaina uma auala, ua matou iloa nei o loʻo i ai fegalegaleaiga taua i le va o le puipuiga o le tino, o le tino ma le endocrine system. O nisi fa'alilolilo o sela puipuia e fa'atusaina i hormones e natia e le endocrine glands, ma o totoga o le lymphoid e i ai ni tali mo neura ma fe'au hormonal.

Laasaga ole tali atu ole puipuiga

O laʻasaga o le tali atu i le puipuiga e mafai ona vaevaeina i ni lua:

  • o le tali e le faʻapitoa, lea e aofia ai le "imuniti faʻapitoa" (faʻaigoaina ona o loʻo iai mai le fanau mai), e galue e aunoa ma le amanaia o le natura o le micro-organism lea e tau ai;
  • o le tali faʻapitoa, lea e tuʻuina atu ai le "puipuiga maua", e aofia ai le faʻaalia o le sooupu e osofaʻia ma le taulotoina o lenei mea na tupu.

Le tali fa'ama'i e le fa'apitoa

papupuni faaletino

La paʻu ma membrane mucous o pa faanatura muamua ia e sau ai le au osofaʻi. O le pa'u o le okeni pito sili ona tele i le tino ma e ofoina atu le puipuiga maoae mai fa'ama'i. I le faaopoopo atu i le fausia o se fesoʻotaʻiga faʻaletino i le va o le siʻosiʻomaga ma a tatou faiga taua, e ofoina atu ai se siʻosiʻomaga e le fiafia i microbes: o lona luga e fai si acidic ma e mago, ma e ufiufi i siama "lelei". E fa'amalamalama ai le mafua'aga e le o se mea lelei tele le tumama mo lou soifua maloloina.

O le gutu, mata, taliga, isu, urinary tract ma le itutinosa o lo'o maua pea ala o siama. O nei auala e iai foi a latou puipuiga. Mo se fa'ata'ita'iga, o le tale ma le mafatua fa'afoliga e tuleia ai ni meaola ninii mai le ea.

Le fulafula

O le fulafula o le pa muamua lea e feagai ma ni meaola ninii faʻamaʻi e sopoia le teutusi o tatou tino. E pei o le paʻu ma mucous membranes, o lenei ituaiga o tali puipuia e galue e aunoa ma le iloa o le natura o le sui o loʻo tau ai. O le faʻamoemoega o le mumū o le faʻagataina lea o tagata faʻalavelave ma faia le toe faʻaleleia o le tino (pe a tupu se manuʻa). O vaega autu ia o le mumu.

  • La vasodilation ma le sili faʻamalosi capillaries i le vaega ua aʻafia o loʻo i ai le aʻafiaga o le faʻateleina o le tafe toto (e nafa ma le mumu) ma faʻatagaina le taunuu mai o aʻafiaga o le mumū.
  • Fa'aleagaina o pathogens e phagocytes : o se ituaiga o sela pa'epa'e e mafai ona ave i totonu o meaola ninii fa'ama'i po'o isi sela mama'i ma fa'aumatia. E tele ituaiga: monocytes, neutrophils, macrophages ma sela fasioti tagata natura (selu NK).
  • Le faiga o faʻapitoa, lea e aofia ai le tusa ma le luasefulu polotini e galue i cascade ma faʻatagaina le faʻaumatia saʻo o microbes. E mafai ona fa'agaoioia le faiga fa'aopoopo e le microbes lava latou po'o le tali fa'apitoa ole puipuiga (silasila i lalo).

Interferons

I le tulaga o faʻamaʻi viral, o le faʻalavelave o glycoproteins e taofia ai le faʻateleina o siama i totonu o sela. O le taimi lava e natia ai, latou te sosolo atu i totonu o aano o le tino ma faaosofia ai sela puipuia tuaoi. Ole iai ole microbial toxins e mafai foi ona faʻaosoina le gaosiga o interferons.

La fiva o le isi auala e puipuia ai i nisi taimi i le amataga o se siama. O lana matafaioi o le faʻavavevaveina o tali puipuia. I se vevela e maualuga teisi atu nai lo le masani, e vave ona gaoioi sela. E le gata i lea, o siama e vave ona toe gaosia.

O le tali fa'asa'o fa'apitoa

O iina e sau ai lymphocytes, o se ituaiga o sela paʻepaʻe e lua vasega e iloga ai: B lymphocytes ma T lymphocytes.

  • le sela B e tusa ma le 10% o lymphocytes o loʻo taamilo i totonu o le toto. Pe a fetaiaʻi le puipuiga o le tino ma se sui mai fafo, o le B sela e faʻaosofia, faʻateleina ma amata ona gaosia ni antibodies. O antibody o polotini ia e pipii atu i polotini mai fafo; o le amataga lea mo le faʻaumatia o le pathogen.
  • le T lymphocytes e sili atu i le 80% o le lymphocytes o loʻo taʻavale. E lua ituaiga o T lymphocytes: o sela T cytotoxic, pe a fa'agaoioia, e fa'aumatia sa'o sela ua a'afia i siama ma sela tumo, ma sela T fa'afaigofie, e pulea ai isi vaega o le tali atu.

O le tali fa'asa'o fa'apitoa e fa'atupuina ai le puipuiga, lea e tupu a'e i le tele o tausaga ona o le fa'afeiloa'iga a o tatou tino ma mole mole mai fafo. O le mea lea, e manatua ai e le tatou immune system ia siama ma siama ua uma ona faʻafeiloaʻi ina ia mafai ai ona sili atu le lelei ma vave le feiloaiga lona lua. E fa'atatauina e 10 mea e manatua e se tagata matua9 i 1011 eseese polotini mai fafo. O le mea lea e fa'amatala ai le mafua'aga e le maua faalua ai e se tasi le tanesusu ma le mononucleosis, mo se fa'ata'ita'iga. E manaia le matauina o le aafiaga o le tui e faaosofia ai lenei manatua o se feiloaiga muamua ma se pathogen.

 

Suesuega ma tusitusiga: Marie-Michèle Mantha, M.Sc.

Iloiloga faafomai: Dr Paul Lépine, MDDO

Tusi na faia ile: 1 o Novema 2004

 

Bibliography

Canadian Medical Association. Family Medical Encyclopedia, Filifilia mai le Reader's Digest, Kanata, 1993.

Starnbach MN (Ed). Le mea moni e uiga i lou tino puipuia; mea e tatau ona e iloa, Peresitene ma Uso o le Kolisi o Harvard, Iunaite Setete, 2004.

Vander Aj et al. Faiga a tagata soifua, Les Éditions de la Chenelière inc., Kanata, 1995.

Tuua se tali