O taimi muamua lava ma le pepe fou

O taimi muamua lava ma le pepe fou

Paʻu i le paʻu

Mo le tasi i le lua itula pe a uma ona fanau, e maua e le pepe faatoa fanau mai se vaitaimi o le ala filemu ma le mataala e fesoasoani i fefaʻatauaiga, aʻoaʻoga ma lo latou taulotoina (1). O lenei tulaga o le gauai o loʻo faʻamatalaina i se vaega e ala i le tuʻuina atu o catecholamines i le tino o le pepe fou, o se hormone e fesoasoani ia te ia e faʻafetaui ai le physiologically i lona siosiomaga fou. Mo lana vaega, e natia e le tina le tele o le oxytocin, "hormone alofa" poʻo le "hormone faʻapipiʻi", lea e saofagā i lenei tulaga o le "popole tina matua" o loʻo faʻamatalaina e le pediatrician Winnicott (2). O le lua itula talu ona fanau mai ose taimi fa'apitoa lea mo le ulua'i feiloa'iga i le va o le tina ma le pepe.

Afai ua lelei le fanau mai, ona avatu lea o le pepe fou i le tina mai le fanau mai, e sili ona “paʻu i le paʻu”: e tuu lē lavalavā, ufiufi tua pe a uma ona faamago, i luga o le manava o lona tinā. O lenei paʻu i le paʻu paʻu (CPP) mai minute muamua o le olaga ma faaumiumi (90 i le 120 minute) e mafai ai se suiga sologa lelei i le va o le lalolagi i totonu o le utero ma le ea ola, ma faʻaleleia le fetuunaiga o le physiological o le pepe fou e ala i auala eseese. :

  • tausia lelei o le vevela o le tino (3);
  • sili atu le paleni o le carbohydrate (4);
  • sili atu le fa'aogaina o le cardio-respiratory (5);
  • sili atu le fetuutuuna'i microbial (6);
  • o se faaitiitia iloga o le tagi (7).

O le pa'u i le pa'u o le a fa'apena fo'i le fa'atupuina o le fa'amauga o le tina ma le tama, aemaise lava e ala i le fa'aliloina o le hormone oxytocin. “O lenei faiga o fesootaiga vavalalata i itula muamua talu ona fanau mai e mafai ona faafaigofie ai amioga pipii ma fegalegaleaiga i le va o le tina ma le pepe e ala i lagona e pei o le pa'i, mafanafana ma le sogisogi. », Fa'ailoa mai le WHO (8).

O le "proto-gaze" poʻo le "matamata faʻavae"

I ata o pepe faatoa fananau mai i totonu o le potu fanau, o le mea e masani ona mataʻina o lenei vaaiga loloto o le pepe faatoa fanau mai na o ni nai minute o le olaga. Mo tagata faʻapitoa, o lenei foliga e tulaga ese, faʻapitoa. O Dr Marc Pilliot o se tasi o le muamua, i le 1996, na fiafia i lenei "protoregard" (mai le Eleni protos, muamua). "Afai tatou te tuʻuina le tamaititi i luga o lona tina, o le tilotilo i le afa itula muamua o le a faia se matafaioi taua ma faʻavae. »(9), fa’amatala mai e le foma’i. O lenei va'aiga o lo'o i ai se matafaioi "fa'amatua": o le a fa'alauteleina ai le fa'apipi'iina o le tina ma le tama ae fa'apea fo'i le tama-tama. "O le aafiaga (o lenei protoregard) i matua e matua malosi ma e aafia ai i latou, ma mafua ai ia i latou se vevesi moni lea e suia uma ai i latou i le taimi e tasi, ma maua ai se aafiaga faamatua e le tatau ona tuulafoaiina", o le tala lea a le isi mea muamua o le maternology, Dr Jean-Marie Delassus (10). O taimi muamua o le olaga o le pepe, e tatau ona faia mea uma, i totonu o le potu fanau, e fiafia i lenei foliga ma lenei fesuiaiga tulaga ese.

Vave vave

O le lua itula i totonu o le potu fanau, o le taimi sili lea mo le vave faʻasusu mo tina e fia susu, ae faʻapea foʻi mo i latou e manaʻo e ofo atu i a latou pepe se "faʻafeiloaʻi susu" e tasi. O lenei fafaga o se taimi faʻapitoa e fefaʻasoaaʻi ai ma le pepe ma mai le tulaga o meaʻai, e mafai ai ona ia manuia mai le colostrum, o se vai mafiafia ma samasama e tele naua i polotini ma mea puipuia eseese.

Ua fautuaina e le WHO “e amata ona fafagaina e tinā a latou pepe i totonu o le itula talu ona fanau mai. O le taimi lava e fananau mai ai, e tatau ona tuʻu le paʻu i le paʻu o pepe fou ma o latou tina mo le itiiti ifo i le itula, ma e tatau ona faʻamalosia tina e faʻailoa le taimi ua sauni ai a latou pepe e pipii, ma ofoina atu le fesoasoani pe a manaʻomia. . “(11).

E iloa e le pepe le susu mai le fanau mai, pe afai e maua i tulaga sili ona lelei. “Ua faaalia i suʻesuʻega eseese e faapea, i le leai o se faʻamaʻi, e feaveaʻi e pepe i le fatafata o o latou tina i le taimi lava na fanau mai ai, faʻaaogaina se uiga masani aʻo leʻi fafagaina muamua, lea e na o le taimi e fesuisuiaʻi. O gaioiga muamua, na faia pe a uma le 12 i le € 44 minute, na sosoo ai ma le faʻamau saʻo i luga o le fatafata faʻatasi ma le susu faʻafuaseʻi, pe a uma le 27 i le € 71 minute. A maeʻa le fanau mai, o le susu susu e sili ona lelei pe a uma le 45 minute, ona faʻaitiitia lea, taofi mo le lua itula i le lua ma le afa itula, "o le tala lea a le WHO. I luga o le maualuga o le hormonal, o le eliina o le susu e le pepe e mafua ai le alu ese o le prolactin (lactation hormone) ma le oxytocin, lea e faafaigofie ai le amataina o le susu susu ma lona tulieseina. E lē gata i lea, a o faagasolo nei itula e lua talu ona fanau mai, o loo “i ai le pepe i se tulaga malosi o gaoioiga ma tauloto. Afai o loʻo tafe le susu, pe a mafai ona ia aveina i lona lava saoasaoa, o le a ia faʻamauina le fafagaina muamua o se mea lelei, lea o le a ia manaʻo e toe gaosia mulimuli ane ", o le tala lea a Dr Marc Pilliot (12).

O le fafaga muamua lea e sili ona lelei le faia o le pa'u i le pa'u ina ia fa'alauiloa ai le amataina o le susu ae fa'apea fo'i lona fa'aauau. O le mea moni, "o faʻamatalaga o loʻo i ai nei o loʻo faʻaalia ai o le paʻu i le paʻu o le paʻu i le va o le tina ma le pepe faatoa fanau mai e fesoasoani i le amataina o le susu, faʻateleina le avanoa e faʻasusu ai le susu mo le tasi i le fa masina, ma faʻaumiumi le umi o le susu ", o loʻo faʻaalia ai le WHO (13). ).

Tuua se tali