I lalo o le sami turbines o le sami - o se taamilosaga fou i le malosi mama?

Fai mai saienitisi o le malosi o galu o le sami. O se vaega o tagata suʻesuʻe ma inisinia o loʻo taʻua i latou lava o "tagata popoto i suti susu ma apa" ua latou faʻalauiloaina se sailiga tupe mo se poloketi e taʻua o le Crowd Energy. O lo latou manatu o le faʻapipiʻiina lea o turbine tetele i lalo o le sami e faʻaosoina ai le malosi mai au loloto o le sami, e pei o le Gulf Stream i le talafatai o Florida.

E ui o le faʻapipiʻiina o nei turbine o le a le suia atoa ai suauʻu faʻasolosolo, ae fai mai le vaega o le a avea o se laasaga taua mo le sailia o se puna fou o le malosi mama.

O Todd Janka, o le na faavaeina le Crowd Energy ma le na amataina le fagafao o le sami, fai mai lena mea

O le mea moni, o le fa'amoemoe o le fa'aogaina o turbine i lalo o le sami e tula'i mai ai popolega e uiga i a'afiaga o le si'osi'omaga. E ui o le faiga atoa o lo'o fa'apea e la'ititi le fa'amata'u i ola o le gataifale, e tatau lava ona faia taumafaiga uma e su'esu'e ai lamatiaga e ono tutupu mai.

Mo le mama o le siosiomaga

O le Poloketi Crowd Energy na afua mai ona o le naunau e saili se punavai saogalemu o le malosi e ese mai i suauʻu faʻaola ma fale eletise faaniukilia. O le toʻatele o tagata ua faʻalogo e uiga i le faʻaogaina o le la ma le matagi, ae o le taimi nei o le poloketi o loʻo liliu se itulau fou i le lalolagi atoa. Fai mai Janka e ui lava i folafolaga o le malosi o le la ma le matagi, o lona puna e le malosi ma le mautu.

O Janka sa feagai muamua ma mea e mafai ona faʻataʻitaʻia i lalo ma matauina o le teuina o le masini i se tasi nofoaga lata ane i le pito i lalo e matua faigata lava ona o galu malolosi. O lea na fanau mai ai le manatu e faʻaaoga lenei malosi, faʻatupu le taimi ma faʻafeiloaʻi i le matafaga.

O nisi o kamupani e pei o le General Electric, ua taumafai e fa’apipi’i ‘ili matagi i totonu o le sami, peita’i e le’i taunu’u mai le fa’amoemoe o lenei galuega. Na filifili le Crowd Energy e agai i luma. Ua fausia e Janka ma ana uo se faiga o le vasa turbine e sili atu le lemu le taamilo nai lo le matagi, ae sili atu le malosi. O lenei turbine e aofia ai seti e tolu o lau e pei o pupuni faamalama. O le malosi o le vai e liliu ai lau, faʻaosoina le taʻavale, ma faʻaliliuina e le afi eletise le malosi eletise i le eletise. O ia turbine e matua mafai lava ona fa'amalieina mana'oga o nu'u i le gataifale, ma atonu fo'i i uta.

O faamatalaga a Janka.

Бmalosi e le gata?

O loʻo fuafua le au suʻesuʻe e fausia se turbine tele ma le apaʻau o le 30 mita, ma i le lumanaʻi e faia ni fausaga tetele. Ua fa'atatau e Junk o se tasi o ia turbine e mafai ona gaosia ai le 13,5 megawatts o le eletise, e lava e fa'aola ai le 13500 fale Amerika. I le faatusatusaga, o le uila afi ma lau 47 mita e gaosia ai le 600 kilowatts, ae e alu i le averesi o le 10 itula i le aso ma le malosi na o le 240 fale. .

Ae ui i lea, ua faailoa mai e Dzhanka o faʻatusatusaga uma na faia mo , ae i le taimi nei e leai se faʻamatalaga e faʻatatau pe faʻafefea ona amio le turbine i le mea moni. Ina ia faia lenei mea, e tatau ona mamanuina se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma faia suʻega.

O le fa'aaogaina o le malosi o le sami o se manatu lelei, ae o le a le suia atoa ai le suauu. O le tala lea a Andrea Copping, o se tagata suʻesuʻe malosi hydrokinetic i le US Department of Energy's Pacific Northwest National Laboratories, Washington. I lana fa’atalatalanoaga ma le Live Science, sa ia ta’ua ai e fa’apea, afai e fa’atatau i South Florida, ae o le a le mafai ona fo’ia mana’oga o le atunu’u atoa lenei faiga fou.

Aua le faia se mea leaga

O galu o le sami e a'afia ai fa'asologa o le tau o le lalolagi, o lea na fa'aalia ai e le tele o fuainumera le popolega e uiga i le fa'aogaina o turbine i lenei faiga. Ua manatu Janka e le o se faafitauli lea. O le tasi turbine i le Fagaloa e pei o “maa’a ua lafo i le Misisipi.”

O lo'o popole le 'apa i le fa'apipi'iina o le turbine e ono a'afia ai fa'anatura o le gataifale lata ane. E manatu o le a faʻapipiʻi ia fausaga i le loloto o le 90 mita pe sili atu, lea e le tele ni meaola o le gataifale, ae e aoga le popole i laumei ma tafola.

O le mea moni, o masini faʻalogo i nei manu ua lelei ona atiaʻe e iloa ma aloese mai turbine. O lau lava e fealua'i lemu ma e lava le mamao i lo latou va mo meaola o le gataifale e aau ai. Ae o le a mautinoa lava le iloa pe a maeʻa le faʻapipiʻiina o le faiga i le sami.

Ua fuafua Janka ma ana uo e suʻe a latou turbine i Florida Atlantic University i Boca Raton. Ona latou mananao lea e fausia se faataitaiga mai le talafatai o South Florida.

O le malosi o le sami o lo'o i totonu lava o le US, ae o le Ocean Renewable Power ua mae'a fa'apipi'i le ulua'i turbine i lalo o le sami i le 2012 ma o lo'o fuafua e fa'apipi'i le isi lua.

O Sikotilani foi o loʻo i luga o le ala e agai i luma i lenei vaega o le malosi. O le atunuʻu i matu o le Atu Peretania ua faʻatautaia le atinaʻeina o galu ma le malosi o le galu, ma o loʻo mafaufau nei i le faʻaogaina o nei faiga i luga o se tulaga tau alamanuia. Mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻataʻitaʻiina e le Scottish Power se 2012-mita i lalo o le vai turbine i vai o le Orkney Islands i le 30, e tusa ai ma le CNN. O le afi tele na maua ai le 1 megawatt o le eletise, e lava e fa'aola ai fale e 500 Sikotilani. I lalo o tulaga lelei, ua fuafua le kamupani e fausia se paka turbine mai le talafatai o Sikotilani.

Tuua se tali