Rhinoceros uliuli (Chroogomphus rutilus)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Boletales (Boletales)
  • Aiga: Gomphidiaceae (Gomphidiaceae poʻo Mokrukhovye)
  • Ituaiga: Chroogomphus (Chroogomphus)
  • ituaiga: Chroogomphus rutilus (Kanata)
  • Mokruha pine
  • Mokruha mucous
  • Mokruha iila
  • Mokruha lanu viole
  • Mokruha lanu samasama
  • Gomphidius viscidus
  • Gomphidius mumu

ulu: 2-12 cm le lautele, i le talavou lapotopoto, faʻafefete, masani ma se tubercle manino manino i le ogatotonu. Faatasi ai ma le tuputupu aʻe, e faʻasaʻo, e toetoe lava a mafolafola ma e oʻo lava i se pito maualuga, o le tubercle tutotonu, e pei o se tulafono, e tumau pea, e ui lava e itiiti le taʻutaʻua. O le pa'u o le pulou e lamolemole ma e eseese le lanu mai le samasama i le moli, kopa, mumu, mumu violē poʻo le lanu mumu, e masani ona pogisa pe a matua. O le pito i luga o le pulou e maʻaleʻale i le talavou, i le tau susu e susu ma faʻafefe i pulou matutua. Ae aua le manatu o le "mokruha" e susu i taimi uma. I le tau matutu poʻo ni nai itula talu ona maeʻa le seleselega, e faʻamago pulou, faʻamago, susulu pe silika, manaia i le paʻi.

papatusi: malosi i lalo, e tau leai, lautele, o nisi taimi e lala, e itiiti lau. Faigofie ona vavae ese mai le pulou. I totonu o se mokruha lanu viole, o papatusi ua ufitia atoa i se ufiufi mucous translucent o se lanu lilac-enaena. O le lanu o papatusi i le taimi muamua e samasama samasama, ona avea lea ma efuefu-kinamoni, ma a oʻo ina matutua le spores, e avea ma enaena uliuli, enaena-uliuli.

Mokruha viole, pei o le tele o isi ituaiga, e masani ona aʻafia i hypomyces, ona ave ai lea o ana papatusi i lenei fomu.

vae: 3,5-12 cm le umi (e oo i le 18), e oo atu i le 2,5 cm le lautele. Central, cylindrical, sili atu pe itiiti toniga, faʻasolosolo agai i le faʻavae. E masani ona mimilo.

I luga o le vae, o le "sone annular" e toetoe lava o taimi uma e iloagofie ai - o se faʻailoga mai le faʻapipiʻi o le apepa-mucous moega. E le o se "mama" poʻo se "laupapa", o se faʻailoga palapala, e masani ona faʻamanatuina toega o se faʻapipiʻi faʻapipiʻi, e pei o upega tafaʻilagi. O le lanu o le aʻa i luga aʻe o le sone annular e mama, mai le samasama i le lanu moli, o le luga e lamolemole. I lalo ifo o le sone annular, o le aʻa, e pei o se tulafono, e laʻititi ae matua faʻalauteleina, o le lanu e sili atu le pogisa, e fetaui ma le pulou, o nisi taimi e vaʻaia manino le lanu moli poʻo le mumu mumu.

Pulp: piniki i le pulou, filo i le ogalaau, ma le lanu viole, samasama i le pito o le au.

Pe a vevela (mo se faʻataʻitaʻiga, pe a kuka), ma o nisi taimi pe a uma ona faʻafefe, o le pulupulu o le mokruha viole e maua ai se lanu "lanu viole" e matua le mafaagaloina.

E mafai fo'i ona tu matilatila mai pu'u anufe tuai i le aano piniki-samasama.

Sogisogi ma tofo: Malu, leai ni foliga.

Mokrukha lanu viole fai mycorrhiza ma laau coniferous, aemaise pine, e le masani ai ma larch ma arasi. E i ai faʻamatalaga e mafai ona tupu e aunoa ma ni conifers, ma birch. E tusa ai ma nisi o lipoti, Chroogomphus rutilus parasitizes i luga o sigi o le genus Suillus (Oiler) - ma o le mafuaaga lea e ola ai mokruha i le mea e ola ai pepe.

O le lanu viole Mokruha e tupu mai i le amataga o Aukuso e oʻo i le faaiuga o Setema i togavao pine ma vaomatua ma se faʻafefiloi o paina. E mafai ona ola uma i togavao tuai ma togavao laiti, i itu o auala vaomatua ma pito. E masani ona lata ane i se ipu pata masani. E tupu ta'ito'atasi pe i vaega toalaiti.

Mea moni fiafia:

Mokruha viole – o se ituaiga e taatele i Europa ma Asia.

I Amerika i Matu, e tupu aʻe se isi ituaiga, e toetoe lava a le mafai ona iloa mai Chroogomphus rutilus. O le Chroogomphus ochraceus lea, o se fa'ailoga fa'amaonia e su'ega DNA (Orson Miller, 2003, 2006). O le mea lea, Chroogomphus rutilus i le malamalama o tusitala Amerika i Matu o se uiga tutusa mo Chroogomphus ochraceus.

I se tausaga faʻaaloalogia, faʻapea foʻi ma le tau susu, o mokruhas uma e tutusa le tasi ma le isi.

Spruce mokruha (Gomphidius glutinosus)

E tupu aʻe, e pei ona taʻu mai e le igoa, faʻatasi ai ma le spruce, e iloga i le lanu lanumoana o le pulou ma le mama, paʻepaʻe vae. O le pito i lalo o le vae e manino le samasama, i le tipi, o le aano i le pito i lalo o le vae e samasama, e oʻo lava i pulou matua ..

Mokruha piniki (Gomphidius roseus)

Ose vaaiga seasea. E faigofie ona iloga mai Chroogomphus rutilus e ala i lona pulou lanu piniki ma mama, papaʻe papaʻe, lea e avea ma efuefu, efuefu efuefu i tausaga, ae o Mokruha lanu viole ei ai se lanu enaena o papatusi.

Suamu masani taumafa. E manaʻomia le muaʻi faʻapuna, a maeʻa ona mafai lea ona falai pe falai le mokruha viole. E fautuaina e aveese le paʻu mai le pulou.

O ata na faʻaaogaina i le tusiga ma i totonu o le faletusi: Alexander Kozlovskikh ma mai fesili i le amanaiaina.

Tuua se tali