Tom Hunt: eco-chef ma pule faleaiga

O le alii kuka ma le pule o faleaiga manumalo i Bristol ma Lonetona e talanoa e uiga i mataupu faavae na ia mulimuli ai i lana pisinisi, faapea foi ma le matafaioi a le au fai faleaiga ma le kuka.

Sa ou fiafia i le kuka talu mai lo'u laitiiti. E leʻi faatagaina aʻu e Tina e ʻai le tele o suamalie ma na ou filifili e alu mo le togafiti: kuka aʻu lava ia. E mafai ona ou faʻaaluina itula e fai ai ituaiga paluga ma falaoamata eseese, mai le baklava i le enaena. Sa fiafia Tinamatua e aoao mai ia te au ituaiga uma o fua, e mafai ona matou faaaluina le aso atoa i tua o lenei lesona. O loʻu tuʻinanau na liua i se gaioiga faʻapolofesa i le taimi lava na uma ai ona ou faauu mai le iunivesite, lea na ou aʻoga ai ata. A o ou aʻoga i le iunivesite, sa ou taofiofia le naunau loloto ma le fiafia i le kuka. Ina ua uma le faauuga, sa ou faigaluega o se kuka ma galulue ma se kuka e igoa ia Ben Hodges, o le na mulimuli ane avea ma ou faufautua ma musumusuga autu.

O le igoa "le Kuki Faanatura" na sau ia te aʻu mai le ulutala o le tusi ma loʻu taʻutaʻua i le avea ai o se tagata kuka. Ou te talitonu e sili atu le taua o le tulaga o le amio lelei oa tatou meaai nai lo lona tofo. O le kuka e le fa'amata'u ai le si'osi'omaga ose faiga fa'apitoa ole kuka. O ia kuka e fa'aoga ai mea fa'a-vaitaimi, lelei e totōina e tagata o le atunu'u, e sili i le fa'aeteete ma le fa'aeteete.

I la'u pisinisi, e taua tele le amio pulea ma le mauaina o se tupe mama. E tolu a matou "poutu" o tulaga taua, lea, e faaopoopo atu i tupe mama, e aofia ai tagata ma le paneta. Faatasi ai ma se malamalamaaga i mea e faamuamua ma mataupu faavae, e sili atu ona faigofie le faia o faaiuga. E le o lona uiga o tupe maua e le taua mo i tatou: e pei lava o isi pisinisi, o se sini taua o la tatou gaioiga. O le eseesega o le a tatou le o ese mai le tele o mataupu faavae ua faavaeina.

O nisi nei o latou:

1) O oloa uma e faʻatau fou, e le sili atu i le 100 kilomita mai le faleaiga 2) 100% oloa tau 3) Fualaau suamalie, fualaau faisua 4) Fa'atau mai fa'atau oloa fa'amaoni 5) Kuka ma Mea'ai Atoa 6) Taugofie 7) Faʻaauau galuega e faʻaitiitia ai meaʻai 8) Toe fa'aaogaina ma toe fa'aoga

E manaia le fesili. So'o se pisinisi ma so'o se kuka e ese le a'afiaga o le si'osi'omaga ma e mafai ona faia suiga lelei i totonu o latou fa'avae, tusa lava po'o le a le la'ititi. Ae ui i lea, e le mafai e tagata uma ona aumaia suiga tetele i le alamanuia ma, e le gata i lea, faʻamautinoa lona faʻalelei atoatoa o le siosiomaga. O le tele o kuka na o le manaʻo e kuka meaʻai suamalie ma vaʻai i foliga ataata i foliga o a latou malo, ae mo isi e taua foi le tulaga lelei. E lelei uma mataupu e lua, ae i loʻu manatu, e valea le le amanaiaina o le matafaioi o loʻo e faʻatinoina o se kuka poʻo se faipisinisi e ala i le faʻaaogaina o vailaʻau i le kukaina poʻo le gaosia o le tele o otaota. O le mea e leaga ai, e tele lava ina galo i tagata (pe faafoliga) lenei matafaioi, ma ave le faamuamua i tupe mama.

Ou te vaʻavaʻai mo le tali atu ma le manino i au faʻatau oloa. Ona o le eco policy a le matou faleaiga, matou te manaʻomia faʻamatalaga auiliili e uiga i mea matou te faʻatau. Afai e le mafai ona ou faʻatau saʻo mai le faʻavae, o le a ou faʻalagolago i faʻalapotopotoga faʻamaonia e pei o le sosaiete o eleele poʻo fefaʻatauaʻiga talafeagai.

Tuua se tali