Tremor

O le tetete o le fa'agasologa o le tetete fa'afuase'i o le tino po'o ona vaega ta'itasi. E fa'atulafonoina e fa'aoso neura ma le malepelepe o alava maso. O le tele o taimi, o le gatete o se faʻailoga o suiga faʻapitoa i le neura, ae e mafai foi ona episodic, e tupu pe a uma le faʻamalositino poʻo le atuatuvale. Aisea e tupu ai le tetete, pe mafai ona pulea ma o afea e tatau ai ona ou vaai i se fomaʻi?

Uiga lautele o le setete

O le gatete o se fa'atiga fati fati e le mafai e se tagata ona pulea. E tasi pe sili atu vaega o le tino o loʻo aʻafia i le faʻagasologa (sili ona tupu i vae, faʻaitiitia i le ulu, leo leo, ogalaau). O tagata mama'i o le vaega matua'i matutua e sili ona a'afia i fa'alavelave maso fa'alavelave. E mafua ona o le vaivai o le tino ma faʻamaʻi faʻapitoa. I se tulaga lautele, o le gatete e le o se lamatiaga ogaoga i le ola, ae e matua faʻaitiitia ai lona tulaga lelei. O le tetete e mafai ona matua malosi e le mafai ai e se tagata ona sii i luga ni mea laiti pe moe filemu.

Mafua'aga o le atina'e

I le tele o tulaga, o le gatete e mafua mai i faʻalavelave poʻo faiga faʻaleagaina i totonu o le loloto o le faiʻai e nafa ma le gaioiga. O fa'ama'i fa'afuase'i e mafai ona avea ma fa'ailoga o le tele sclerosis, stroke, ma'i neurodegenerative (fa'ata'ita'iga, ma'i Parkinson). E mafai fo'i ona latou fa'ailoa mai le fa'aletonu ole fatuga'o / ate po'o se fa'aletonu ole lauroid gland. I fa'ata'ita'iga fa'afoma'i, e masani ona i ai se fa'alavelave i le tetete ona o a'afiaga fa'atupu.

O nisi taimi o le tetete e le faʻaalia ai se faʻamaʻi, ae o se tali puipuia o le tino i faʻamalosi i fafo. Faatasi ai ma i latou - oona o le mercury, ava malosi, faʻalavelave faʻalagona malosi. I lenei tulaga, o le tetete e puupuu ma mou atu faʻatasi ma le faʻamalosi.

E le tupu lava le tetete mo se mafuaaga. Afai e le mafai ona e faʻamatalaina le mafuaʻaga o le tete pe o lona malosi e foliga faʻafefe, faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi.

Fa'avasegaina o fa'alavelave fa'afuase'i

E vaevaeina e fomaʻi le gatete i 4 vaega - muamua, lua, psychogenic ma tetete i faʻamaʻi o le fatugalemu o le tino. O le tete o le Primary e tupu o se tali puipuia masani o le tino i le malulu, fefe, onana ma e le manaʻomia togafitiga. O vaega o totoe o se faʻaaliga o faʻamaʻi ogaoga e manaʻomia togafitiga faafomaʻi.

Fa'avasegaga e tusa ai ma le faiga o mea e tutupu

E na'o le lua tulaga e mafai ona tupu ai le tetete - i le taimi o gaioiga po'o le malologa o maso. Gaoioiga tete (gaioiga) e fa'aosoina i le taimi e fa'ato'i fua ai alava maso. I le faʻailoga o loʻo tuʻuina atu e le neura i le maso, o loʻo fesoʻotaʻi le tele o lagona faʻaopoopo, lea e mafua ai le tetete. O le tete o gaioiga e mafai ona tu'u, kinetic ma fa'amoemoeina. O le tetete i tua e tupu pe a uu se tulaga, e tupu le gatete i le taimi o le gaioiga, ma e tupu le tetete ma le loto i ai pe a latalata i se sini (mo se faʻataʻitaʻiga, pe a taumafai e ave se mea, paʻi i foliga/isi vaega o le tino).

O le tetete malolo e tupu na'o se tulaga to'afilemu, mou atu po'o se vaega fa'aleaogaina a'o gaoioi. O le tele o taimi, o le faʻailoga e faʻaalia ai se faʻamaʻi faʻasolosolo faʻasolosolo. Aʻo faʻagasolo le faʻamaʻi, o le amplitude o fesuiaiga e faʻatupulaʻia malie, lea e matua faʻaleagaina ai le lelei o le olaga ma faʻatapulaʻaina galuega a se tagata.

Ituaiga tetete

O ituaiga autu o tete e aofia ai:

  1. Tetete o le tino. O le tele o taimi e fa'asinotonu i lima ma e toetoe lava a le lagona e se tagata. O se natura puupuu ma e tupu mai i tua o le popole, soona galue, faʻaalia i le maualalo o le vevela, ava malosi poʻo vailaʻau oona. E le gata i lea, o le tetete o le tino e mafai ona avea ma se aʻafiaga o le faʻaaogaina o vailaʻau malolosi.
  2. Tetete Dystonic. O le tulaga masani mo tagata mamaʻi e maua i le dystonia. I le tele o tulaga, e tupu mai i tua o le dystonic posture ma faasolosolo faʻateleina aʻo tupu aʻe le faʻamaʻi.
  3. gatete neuropathic. O le tetete o le postural-kinetic, e masani ona mafua mai i se genetic predisposition.
  4. Tete taua. I le tele o tulaga, fa'apitonu'u i lima, e lua. O le fa'ama'i maso e mafai ona ufitia ai e le gata o lima, ae fa'apea fo'i le tino, ulu, laugutu, vae, ma e o'o lava i maea leo. O le tetete taua e mafua mai i le kenera. E masani ona faʻatasi ma se tikeri vaivai o le torticollis, leo maso i pito, ma le spasm i le taimi o le tusitusi.
  5. Iatrogenic poʻo vailaʻau tete. E tupu e pei o se a'afiaga mai le fa'aogaina o vaila'au po'o ni gaioiga le atamai a se foma'i.
  6. gatete Parkinsonian. O le mea lea e taʻua o le "malologa tetete", lea e faʻavaivaia i le taimi o le gaioiga poʻo soʻo se isi lava gaioiga. O le fa'ailoga o le fa'ama'i o Parkinson, ae mafai fo'i ona tupu i isi fa'ama'i e maua i le parkinsonism syndrome (fa'ata'ita'iga, fa'atasi ai ma le atrophy multisystem). O le tele o taimi e faʻaogaina i lima, o nisi taimi o vae, laugutu, auvae o loʻo aʻafia i le faʻagasologa, faʻaitiitia le ulu.
  7. Tetete ole cerebellar. O se tete ma le loto i ai, e le masani ona fa'aalia o le tu'u. O le tino e aafia i le faagasologa o le tetete, e le masani ai le ulu.
  8. Holmes gatete (nu'u). O se tu'ufa'atasiga o fa'alavelave fa'afuase'i fa'agasolo ma kinetic e tupu i le malologa.

Vaega o togafitiga

E le mana'omia i taimi uma se togafitiga o le fa'ama'i maso. O nisi taimi o latou faʻaaliga e matua le taua lava e le lagona e se tagata le tele o le faʻalavelave ma faʻaauau pea ona galue i le masani masani. I isi tulaga, o le sailiga mo se togafitiga talafeagai e faʻalagolago saʻo i le suʻesuʻega.

E faapefea ona iloa le tetete?

E fa'avae su'esu'ega ile su'esu'ega ole tala'aga fa'afoma'i ole tagata ma'i, su'esu'ega o le tino ma le neurological. I le tulaga o le suʻesuʻega o le physiological, e faʻaalia e le fomaʻi le faiga o le atinaʻe, localization ma faʻaaliga o le gatete (amplitude, frequency). E manaʻomia suʻesuʻega neurological e faʻapipiʻi ai se ata atoa o le maʻi. Masalo o le tetete faʻafuaseʻi e fesoʻotaʻi ma le faaletonu o le tautala, faʻateleina le malo o maso, poʻo isi faʻalavelave.

A maeʻa le suʻesuʻega muamua, e tuʻuina atu e le fomaʻi se faʻamatalaga mo suʻega lautele o le urine ma le toto, suʻega toto biochemical. O le a fesoasoani lea e faʻaumatia mea faʻapitoa mo le atinaʻeina o le tete (mo se faʻataʻitaʻiga, le lelei o le thyroid gland). O togafiti faʻamaʻi mulimuli ane e faʻalagolago i uiga taʻitasi o le tagata maʻi. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e se fomaʻi ona faʻatonuina se electromyogram (EMG). EMG o se metotia mo le suʻesuʻeina o maso gaioiga ma le tali atu o maso i le faʻaosofia.

I le tulaga o manua o le faiʻai, latou te tuʻuina atu se faʻamatalaga mo le CT poʻo le MRI, ma faʻatasi ai ma le tete tele (e le mafai e se tagata ona uuina se peni / tui) - mo se suʻesuʻega aoga. O le tagata maʻi ua ofoina atu e faia se faasologa o faʻamalositino, e tusa ai ma le fomaʻi e iloilo le tulaga o ona maso ma le tali atu o le neura i se galuega faapitoa. O faʻamalositino e matua faigofie lava - tago i lou isu i lou tamatamailima, punou pe sii i luga se vae, ma isi.

Togafitiga faafomai ma taotoga

E mafai ona togafitia le tete taua ile beta-blockers. O le vailaʻau e le gata e faʻasaʻo ai le toto maualuga, ae faʻaumatia ai foi le mamafa i maso. Afai e musu le tino e tali atu i se beta-blocker, e mafai e le fomaʻi ona faʻatonuina ni vailaʻau faʻapitoa e puipuia ai le faoa faamalosi. Mo isi ituaiga o tetete, pe a leʻi galue le togafitiga autu, ma e tatau ona e faʻaumatia le tete i se taimi vave e mafai ai, o loʻo faʻatonuina le toafilemu. Latou te tuʻuina atu iʻuga pupuu ma e mafai ona mafua ai le momoe, leai se faʻamaopoopo ma le tele o aʻafiaga e le manaʻomia. E le gata i lea, o le faʻaaogaina masani o mea faʻamafanafana e mafai ona mafua ai le faʻalagolago. O tui o le botulinum toxin po'o le maualuga o le malosi o le ultrasound e mafai ona fa'aoga mo fa'amoemoega togafitiga.

Aua le togafitia e le tagata lava ia. Faʻataʻitaʻi lelei fautuaga a le fomaʻi, aua neʻi suia mea faʻaalia, ina ia aua neʻi faʻateleina le tulaga.

Afai e le aoga togafitiga faafomaʻi, e faʻaogaina e fomaʻi metotia taʻavale - faʻaosofia o le faiʻai loloto poʻo le ablation radiofrequency. O le a lea mea? O le fa'aosofia o le fai'ai loloto o se ta'otoga lea e tu'u ai se masini fa'atosina i lalo o le pa'u o le fatafata. E fa'atupuina ai eletise, lafo atu i le thalamus (le fausaga o le fai'ai loloto e nafa ma le fegasoloa'i), ma fa'agata ai le tete. Ole fa'amama ole alaleo e fa'avevelaina ai le neura thalamic, lea e nafa ma le fa'ato'ato'a fa'aletonu maso. E le maua e le neura le malosi e faaosofia ai lagona mo le itiiti ifo i le 6 masina.

Fuafuaga faafomai

O le tetete e le o se tulaga e lamatia ai le ola, ae e mafai ona matua afaina ai le lelei o le olaga. O gaioiga masani i aso uma, e pei o le fufuluina o ipu, 'ai, taina, faʻalavelave pe matua le mafai. E le gata i lea, o le tetete e faʻatapulaʻaina ai agafesootai ma le tino. E musu se tagata e talanoa, faigaluega masani, ina ia aloese mai tulaga le lelei, maasiasi ma isi mea.

O le fa'ama'i fa'afoma'i e fa'alagolago i le mafua'aga o fa'ama'i fa'ama'i, o latou ituaiga ma uiga ta'ito'atasi o le tino. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻaaliga o le gatete taua e mafai ona faʻateleina i le matua. E le gata i lea, o loʻo iai faʻamaoniga e fesoʻotaʻi le tetete faʻafuaseʻi ma le faʻateleina o le lamatiaga o le atiaʻe o isi tulaga neurodegenerative (pei o le faʻamaʻi o le Alzheimer). O le tino ma fualaau faasaina e faigofie ona togafitia, o lea e lelei ai le faʻamaʻi mo i latou, ae sili atu le faigata ona faʻaumatia mea faʻapitoa. O le mea autu o le faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi i se taimi talafeagai ma amata togafitiga.

Tuua se tali