O mea aoga o fualaau mamago

I le Vaitau o Maa, pe a o atu tagata e tuli manu, e aoina e fafine laau afu, aʻa, ma fua—mea uma e mafai ona ʻai. O le mea e leaga ai, o fua na aoina e le mafai ona teuina mo se taimi umi, ae na matauina e tamaitai atamamai o fua na paʻu mai laau, mago i lalo o le aafiaga o le la, e ui lava e leʻi i ai se sua suamalie e pei o fua fou, e suamalie ma sa teuina umi. O lea la, o le taimi e piki ai e se fafine fua e sosoo ai, ma tuʻuina i luga o maʻa e faʻagogo i le la, e mafai ona taʻua o le aso fanau e le gata o se ituaiga o gaioiga fafine, ae faʻapea foʻi ma pisinisi taumafa. Na mavae atu le taimi, ma ua uma ona ave e le toʻatele o tagata folau anamua fualaʻau mamago e fai ma aiaiga, e ui lava e leʻi iloa e le saienisi o fualaau mamago o se faleteuoloa o vitamini, minerale ma, sili ona taua, puipuia mai le tele o faʻamaʻi. E le gata na faʻaaogaina e le fomaʻi o le vaʻa vailaʻau faʻapitoa ma vailaʻau mo e mamaʻi, ae faʻateleina pea le taumafa a tagata mamaʻi i fualaau mamago - na maitauina le malosi o le tino e tetee atu i maʻi ma faʻaluaina le vave faʻasaga i luga o latou vae. I Saina anamua, siliki, ipu ma fualaau mamago na manatu o ni meaalofa sili ona taua. E le gata i lea, o fualaau mamago o se meaalofa tatau mo se faaipoipoga. O fua mamago ta'itasi o lona uiga o se mana'oga patino mo taitoalua i le lumana'i: mo se fa'ata'ita'iga, o se pear mago o lo'o fa'atusalia ai le mana'o ina ia le mavavaeeseina; foaʻi apricots mago o lona uiga o se moomooga mo le manuia ma le manuia, talu ai o le apricot ei ai se lanu samasama-lanu moli, ma na o sui o le mamalu na ofuina ofu o lenei lanu (mulimuli ane - na o le emeperoa); cherries mago o lona uiga o se moomooga mo le sili atu le agamalu i mafutaga, se agaga tautotogo o le talavou, tausia e le tasi le isi. E lētioa faapea mai se faifilosofia anamua o Saina: “O fua mamago o fua ia e iloa ai le poto.” Fua mamago faaonaponei O se faʻamafanafanaga moni mo le suamalie suamalie, o fualaau mamago e mafai ona avea ma sui sili mo mea faʻafefete, aua o loʻo i ai le tele o gaʻo (fructose, sucrose, glucose), ma e toetoe lava o le afa o kalori o le suka. O le fructose (fua suka) o loʻo maua i fualaau mamago e "faʻapipiʻiina" i fiber, lea e taofia ai i totonu o le tino i se aofaiga faʻatapulaʻa, e puipuia ai le manava mai le mitiia o le suka ma le cholesterol nai lo le mea e manaʻomia, ma e aunoa ma le siitiaina o le inisalini i le toto. , masani ai. suamalie. O lea la, afai e te filifili i le va o sukalati ma fualaau mamago, o le filifiliga lona lua o le a itiiti ifo le faʻanoanoa "mo le ata." I le faaopoopo atu i le gafatia e sui ai mea suamalie suamalie, o fualaau mamago e tele isi mea, e le itiiti ifo le taua. Ma sili atu i mea uma, o latou o se oloa faʻanatura e le o iai ni vali, emulsifiers, stabilizers ma mea faʻapipiʻi. O le mea moni, o fua lava ia, e leai se vai. O fuala'au mamago ose puna moni o elemene taua ma mea'ai. O loʻo i ai le calcium (faʻamalosia fao ma lauulu, maua ai se foliga fou), magnesium (faʻasaʻo le toto maualuga), potassium (faʻaleleia le gaioiga o le cardiovascular ma le nerve system, aveese le tele o le vai mai le tino, faʻaitiitia le fula), sodium ma le uʻamea ( lagolago le maualuga o le hemoglobin i le toto, tuʻuina atu le okesene i totoga uma ma aʻau), fiber ma pectin (faʻasaʻo le galuega a le manava ma le manava). O le lima o apricots mago ma vine e faamalieina ai le manaʻoga i aso uma mo le potassium, 50 g o cherries mago mo le vitamini B6 ma le magnesium. Ma e ala i le 'ai o nai fasi paʻu, mati poʻo aso i le aso, o le ae faʻaumatia faʻafitauli i le manava: o alava o meaʻai o loʻo i ai e faʻaleleia ai le gaioiga o le gastrointestinal tract. I le auala, i totonu o paʻu o loʻo i ai isi "fesoasoani faʻamaʻi" - vailaʻau faʻalaʻau. Latou te faʻateleina le acidity i totonu o le manava ma faʻaumatia microorganisms leaga. Tele fa'atau Apu ma pea mago. O nei fua mamago sa lauiloa i Rusia. O aso nei ua le o toe lauiloa (ona o le tele o fualaau mamago ua aliali mai), ae le aoga! O apu ma pea i totonu oa latou mea faʻamalolo e leai lava se auala e maualalo ai i aso, mati, apricots mago. Ae o le mea e sili ona taua, o loʻo i ai le boron, lea e manaʻomia mo le faiʻai, lea e le lava i isi fualaau mamago. O apu mamago e teuina lelei, ma i le taumalulu e faʻaaogaina e puipuia ai le fulū. Pear mago e aveese metals mamafa ma toxins mai le tino. Fa'i mago. Latou te avea o ni meaʻai faifaipea mo le 400 miliona tagata i atunuʻu atinaʻe, ma latou te o mai ia i matou e masani lava mai Vietnam. O fa'i nei e mauoa i le suka faanatura, lea, pe a eliina, e vave ona ulu atu i le toto ma maua ai le malosi. O le mea lea, e masani ona faʻaaogaina e tagata taʻalo. Meleni mago (mamago). O lenei suamalie a le atunuu Tajik o loʻo i ai alava, polotini, masima minerale, vitamini C, B vitamini, carotene, tele o uʻamea, folic ma nicotinic acids. Melon tones mago, e iai le diuretic, choleretic, anti-inflammatory ma tonic properties, faʻamama le paʻu ma le manava. Prun. E iai le potassium, sodium, calcium, magnesium, phosphorus, iron, copper, chromium, manganese, zinc, iodine, fluorine, cobalt, vitamini A, B1, B2, PP, C. O se antidepressant matagofie ma o le siamupini atoatoa i antioxidant anotusi. E aveese ai foi masima o u'amea mamafa mai le tino, fa'amalolo le pa'u ma fa'amalosia alātoto. E maua mai fuala'au mamago o le ituaiga palama Hungarian. E ese le foliga mai, o fualaʻau sili ona lelei e faia mai le Hungarian Italian variety, lea e faʻapipiʻiina matagofie i walnuts ma sisi malu. (Ma sina mea itiiti e uiga i le filifiliga: afai o paʻu e iai se lanu kofe, o lona uiga na faʻafefe muamua i le vai faʻafefe, ma e itiiti ni vitamini i totonu ia i latou. E le gata i lea, e le tatau ona e faʻatauina paʻu lanu uliuli "anthracite" - latou. fa'apipi'i manino i le glycerin. O vine moni e na'o uliuli, ma e le tatau ona oona lona tofo.) Apricots mago. O apricots mago ia (e eseese o latou igoa: apricots ma se maa - apricots; apricots tipi i le afa ae leai se maʻa - apricots mago; apricots atoa ma se maa oomi - kaisa). O loʻo i ai pectin, malic, citric ma tartaric acids, ascorbic acid, vitamini B1, B2, B15, P, PP, tele o le carotene (provitamin A). E iloa e tagata uma o apricots mago e mauoa i le potassium, ma e na o le 5 fasi apricots mago o loʻo i ai le fua o le uʻamea i aso uma. O loʻo iai foʻi le vaitamini B5, lea e faʻamalosia ai le susunuina o gaʻo i totonu o le tino. Ua fa'amaonia fa'asaienisi o le taumafaina e le aunoa o apricots mamago e fa'aitiitia ai le avanoa e maua ai le kanesa. Apricots mago (i foliga o mashed pateta) ua faatonuina mo tamaiti maua beriberi. (Pe a filifilia apricots mago, vaʻavaʻai totoʻa i le lanu efuefu "tagata" - o loʻo i ai se avanoa e leʻi togafitia i latou i vailaʻau. "faleteuoloa" o vailaʻau e mafai ona lanu moli susulu.) Aso O se meaalofa tautupu o le natura, o loʻo i ai vitamini uma sei vagana ai le E ma le biotin, ae e sili ona mauoa i vitamini B5, lea e faʻateleina ai le malosi. O aso mago e iai le potassium, sodium, calcium, magnesium, phosphorus, iron, copper, sulfur, manganese. Faatasi ai ma aso, e te mauaina 23 amino acids eseese e le maua i isi fualaau mamago. O aso e aoga mo le malulu - e le gata o se vaitamini faaopoopo, ae o se antipyretic malu. O le isi meatotino taua o aso: latou te faia mo le leiloa o le calcium i le tino. Aua le fa'atauina ni aso e mafuifu tele (e ui e tatau ona maanuminumi) ma ni aso e ma'i tioata suka ma liu pa'u. E mafai ona e teuina aso mo le tausaga atoa i totonu o se atigipusa ma se tapuni tapuni i totonu o le pusaaisa, ma i totonu o le pusaaisa - mo le lima tausaga atoa! Ata E na'o mati fou ua gaosia i kemikolo (fa'aulufale mai) e o'o mai i totonu oa tatou faleoloa, aua e fa'alili. O le mea lea, e sili atu le faʻaaogaina o mati mago - o loʻo i ai enzymes e faʻaosofia ai le gaioiga o le gaogao, fatugaʻo ma le ate, ma e sili atu le uʻamea i mati nai lo apu, o lea e fautuaina ai mo tagata mamaʻi e maua i le anemia o le uʻamea. O mati e mauoa i le potassium ma le alava, ma e na o le pau lea o fualaau e tele mea e maua i le calcium. Pe a filifilia mati mago, e tatau ona manatua o se fua maualuga o loʻo i ai se lanu samasama samasama lanu, ae o fua lava ia e tutusa ma le lapopoa ma vaivai. Ae afai o le mati o loʻo i ai se tofo masima-oona le lelei, mago ma talatala i le paʻi, ua uma lona ola. O vine. E iloa e tagata uma nei vine mamago. O vine e sau i ituaiga eseese: malamalama, pogisa, lanumoana, faʻatasi ma leai ni lua. O loʻo i ai le maualuga o le kalori: 100 g e aofia ai le 320 kcal. O vine mai vine mumu e manatu e sili atu le aoga nai lo le lanu meamata. O vine e aofia ai le tele o boron, lea e taofia ai le atinaʻeina o le osteoporosis, ma le manganese, lea e manaʻomia mo le thyroid gland, faʻapea foʻi ma le potassium, iron ma le magnesium, vitamini B1, B2 ma le B5. O vine "ma siʻusiʻu" e iloga i le mea moni latou te le o faia le faʻaogaina o masini i le taimi o le vavaeeseina o le au. O le mea lea, o vine e le faʻafefe ma e le leiloa o latou foliga. O togi sili ona maualuga o vine e naʻo le "faʻatasi ma siʻusiʻu". 99% o vine mama o loʻo faʻatau atu i faleoloa ma maketi e togafitia i le sulfur e maua ai se lanu samasama auro. O vine mamago masani mai vine mama e i ai le lanu lanu enaena! E sili atu le ave o vine mo compote ma fatu, latou te aofia ai le tele o antioxidants. Fua suamalie (papaya, fasi fa'i, popo) O fualaau mamago ia e fa'asusu i le suaulu a'o le'i fa'amago. Aua le fenumiai: o fualaau suamalie e suamalie, ae le o fualaau mamago maloloina. E vela i le suka suka, mago, ma e valiina foi ma o ai na te iloa le mea. E tele kalori i totonu ia i latou, ae o faʻamanuiaga e faʻaleagaina i le fuga. O le a le mea e tatau ona fai mai ai le afifiina? Afai e te manatu o fualaau mamago ma naʻo latou o loʻo i totonu o se afifi matagofie, ua e sese. E iai mea fa'asao ma vali. E leai se mea e tatau ona fefe ai i mea faʻasao, o latou maualuga e pulea, o latou fua e le sili atu i le faʻatagaina masani. Ae i soʻo se tulaga, faitau le tuufaatasiga ma faia ni faaiuga. E fautuaina (aemaise lava pe afai e te manaʻo i fualaau mamago mo tamaiti) e faʻatau pusa faʻailoga GOST, ae le o le TU. E sili atu le to'a. O fualaau mamago ma nati e le o noatia i le faʻatagaina faʻamaonia i le GOST system, ae ina ua ou vaʻavaʻai ma le totoa i afifi i le supamaketi lata ane, na ou iloa ai o loʻo i ai le tele o fualaau mamago "GOST". Afai e maua le tele o le susu i totonu o le oloa, o lona uiga e leʻi faʻamago. O lenei mea e aʻafia ai e le gata i le tutusa o fualaau mamago (e vaivai tele), ae faʻapea foʻi lo latou ola. A uma mea uma, ua iloa o se siosiomaga susu e lelei mo le toe gaosia o microorganisms leaga. O le le lava o le susu o se mea itiiti foi: o fua e matua matutu, malo ma ua leiloa a latou meaʻai. Ole mea sili ona lelei ole susu e faʻavaeina e le GOST: ole vaega tele ole susu ile apricots mamago e le tatau ona sili atu i le 20%, ma paʻu - 25%. O le fata o fualaau mamago i totonu o taga e fai si tele: mai le 8 masina i le 2 tausaga. O le mea moni, ina ia faʻalauteleina le ola o le oloa, e faʻaaogaina e le au gaosi mea faʻasao: latou te togiina fua i totonu o se sua suamalie suamalie o loʻo i ai le sorbic acid (E200) poʻo lona faʻapipiʻi (E202), faʻafefe i le sulfur dioxide (E220). E tusa ai ma tulafono faatonutonu, o mea o loʻo i totonu o le sorbic acid ma ona tuufaatasiga i totonu o le oloa e le tatau ona sili atu i le 1000 mg / kg, ma le sulfur dioxide - 2000 mg / kg. Auala e teu ai fuala'au mamago O fua mamago i le mamafa e tatau ona teuina i se nofoaga malulu, pogisa ma mago i le vevela i lalo ole +10 °C. O le maualuga o le susu ma le vevela o tulaga lelei ia mo le limu e olaola, o lea e sili ai le aua le faʻaputuina mo le tele o tausaga. Afai e te maitauina ni fa'ailoga o le limu, aua le taumafai e fufulu pe fufulu ese: o le limu i fuala'au mamago ma nati e mafai ona oti! E tatau ona lafoa'i le mea e maua ai le limu e aunoa ma se faanoanoa. Ole ola lelei ole fata ole fuala'au mamago e mai le 6 i le 12 masina, ile fa'aiila - itiiti, pe a ma le 4 masina. E mafai foi ona teuina fualaau mamago i le vevela o le potu mo sina taimi puupuu. Faʻafefea ona filifili fualaʻau mamago Aua le fa'amamago pe, i se isi itu, o fua vaivai tele - e ta'u mai ai le solia o aiaiga mo le gaosiga ma le teuina o fualaau mamago. Fufulu lelei fuala'au mamago a'o le'i fa'aoga - aveese le palapala ma vaila'au. O le fa'apuna vai e fa'aleagaina ai vitamini, o lea e fa'aaoga ai le vai mafanafana mo le fufuluina. O se auala lelei o le sasaa lea o fualaau mamago ma le sua apu ma tuʻu i le po. O nei mea uma e faʻatatau i fua mamago i le mamafa, ae afai e te faʻatauina fualaau mamago i totonu o se afifi ma faʻalagolago i le gaosiga, e le mafai ona e fufuluina. Ae ui i lea, o nisi tagata gaosi oloa e faʻaalia faamaoni i luga o le afifiina: "e fautuaina e fufulu aʻo leʻi faʻaaogaina." O fua mama e tatau ona pogisa pe a uma ona mago. Apricots mago e aunoa ma le sulfur e liua i le pogisa i le lanu, o se lanu susulu e maua i le fesoasoani o le potassium permanganate. O vine e le tatau ona samasama tutusa, vaivai ma ga'o. Aloese mai le iila: O fualaau mamago e mafai ona olo i lalo ifo o le suauu sili ona lelei e faaopoopo ai le iila. O fua mamago lelei e foliga le lelei: mataʻutia, maanuminumi, opaque - mago, i se upu. Afai e le sa'o le fa'againa o fuala'au mamago, o lo'o i ai le tofo "mu". A filifilia fuala'au mamago i luga o faleoloa i luga o le auala, ia manatua o latou pulupulu e mitiia uma ai mea leaga a le taavale. Aua le ave le oloa "mai le auala".

Tuua se tali