Fa'atonu Vegan James Cameron: E le mafai ona avea oe ma tagata fa'asao pe a 'ai aano

O le faatonu manumalo Oscar James Cameron, e leʻi leva ona alu i vegan mo mafuaaga faʻapitoa, sa faitio i tagata faʻasao o loʻo faʻaauau pea ona 'ai aano o manu.

I se vitio Facebook na fa'asalalau ia Oketopa 2012, na fa'amalosia ai e Cameron tagata 'ai aano o le si'osi'omaga e sui i se mea'ai fa'avae pe a latou naunau e fa'asaoina le paneta.

“E le mafai ona avea oe ma se tagata si’osi’omaga, e le mafai ona e puipuia le sami e aunoa ma lou mulimuli i le ala. Ma o le ala i le lumanaʻi - i le lalolagi o a tatou fanau - e le mafai ona pasia e aunoa ma le sui i se meaʻai faʻavae. I le faʻamatalaina o le mafuaʻaga na ia alu ai i le vegan, Cameron, XNUMX, na faʻasino atu i le faʻaleagaina o le siosiomaga e mafua mai i le tausia o lafumanu mo meaʻai.  

“E leai se mea e manaʻomia ona ʻai ai manu, e na o la tatou lava filifiliga,” o le tala lea a James. E avea ma filifiliga amio lelei e iai sona aafiaga tele i luga o le paneta, faʻaumatia punaoa ma faʻaumatia le biosphere."

I le 2006, na lomia ai e le Faalapotopotoga o Mea Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi se lipoti e faapea o le 18% o kasa oona e mafua mai i tagata e sau mai le lafumanu. O le mea moni, o le fuainumera e latalata i le 51%, e tusa ai ma se lipoti 2009 na lomia e Robert Goodland ma Jeff Anhang o le IFC's Environment and Social Development Department.

O le piliona o Bill Gates na fuafua talu ai nei o lafumanu e nafa ma le 51% o kasa kasa. “(Suiga i mea'ai a le mea'ai) e taua tele pe a fua i aafiaga o le siosiomaga o aano o manufasi ma susu, ona o lafumanu e maua ai le tusa ma le 51% o kasa oona o le lalolagi,” o lana tala lea.

E lagolagoina foʻi e nisi tagata taʻutaʻua le siʻosiʻomaga le taumafa i meaʻai, ma taʻua ai le faaleagaina o manu. Rajendra Pachauri, taʻitaʻifono o le Intergovernmental Commission on Climate Change, talu ai nei na fai mai e mafai e soʻo se tasi ona fesoasoani i le faʻaitiitia o kasa kasa e ala i le faʻaitiitia o le taumafaina o aano o manu.

I le taimi lava e tasi, na fai mai Nathan Pelletier, o se tagata faʻatamaoaiga o le siosiomaga i le Iunivesite o Dalhousie, Halifax, Nova Scotia, o povi e tausia mo meaʻai o le faʻafitauli autu lea: o i latou ia e tausia i faʻatoʻaga falegaosimea.

Fai mai Pelletiere, e sili atu povi fafaga mutia nai lo povi fai faatoaga, pamu i hormones ma vailaau faʻamaʻi ma ola i tulaga faʻafefeteina le mama aʻo leʻi fasia.

"Afai o lou popolega muamua o le faʻaitiitia o faʻamaʻi, e le tatau ona e 'ai i povi," o le tala lea a Pelletier, ma matauina o povi uma e 0,5 kilokalama e maua ai le 5,5-13,5 kilokalama o le carbon dioxide.  

“O le fagafa’i manu masani e pei o le maina. E le mautu, tatou te ave e aunoa ma le toe avatu o se mea. Ae afai e te fafagaina mutia povi, e suia le faʻatusatusaga. E tele mea e te avatu nai lo le mea e te talia.”

Ae ui i lea, o nisi tagata atamamai e finauina le manatu e faapea o povi fafaga mutia e itiiti le faaleagaina o le siosiomaga nai lo povi fai falegaosimea.

Fai mai Dr. Jude Capper, polofesa lagolago o susu susu i le Washington State University, o povi e fafagaina mutia e tutusa lava le leaga o le siosiomaga e pei o le lafumanu i faatoaga pisinisi.

“O manu fafaga mutia e tatau ona feoaʻi i le la, osooso i le olioli ma le fiafia,” o le tala lea a Capper. “Na matou maua mai le eleele, malosi ma le vai, ma le carbon footprint, o povi fafaga mutia e sili atu le leaga nai lo povi fafaga sana.”

Ae ui i lea, e ioe uma tagata atamamai o meaʻai e faʻamataʻu le pastoralism le paneta, ma o se meaʻai faʻavae e sili atu le faʻaleleia o le siosiomaga nai lo aano o manufasi. O Mark Reisner, o le sa avea muamua ma tusitala o le aufaigaluega mo le Natural Resources Conservation Council, na ia otootoina ma le manino, ma tusia, "I Kalefonia, o le tagata sili ona tele e faʻatau vai e le o Los Angeles. E le o le suauu, vailaʻau poʻo fale puipui. E le o tovine po o moega tamato. O lafumanu ia e fa'asusuina. O le faʻafitauli o le vai i Sisifo - ma le tele o faʻafitauli o le siosiomaga - e mafai ona aoteleina i se upu e tasi: lafumanu."

 

Tuua se tali