Vaiolini (Lactarius vellereus)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Incertae sedis (o le tulaga le mautinoa)
  • Poloaiga: Russulales (Russulovye)
  • Aiga: Russulaceae (Russula)
  • Ituaiga: Lactarius (Suusu)
  • ituaiga: Lactarius vellereus (Fiddler)
  • tusilima
  • Fetisi
  • susu susu
  • Su'e susu
  • masini faamago

Vaiolini (Lactarius vellereus) ata ma fa'amatalaga

violinika (O le t. O se faifaatoaga susu) ose fuga i le ituaiga Lactarius (lat. Lactarius) o le aiga Russulaceae.

Vaiolini e fausia ai le mycorrhiza ma laau toulu ma la'au, e masani lava ma birch. I togavao coniferous ma vao, e masani lava i vaega.

Vaitau – Summer-autumn.

ulu vaiolini ∅ 8-26 cm, , , muamua, ona sosoo ai lea ma pito, punou i totonu o pulou talavou, ona tatala lea ma galu. O le paʻu e paʻepaʻe, e ufiufi uma i le faaputuga paʻepaʻe, pei o le vae - 5-8 cm le maualuga, ∅ 2-5 cm, malosi, mafiafia ma mafiafia, paʻepaʻe. E maua e le pulou pa'epa'e se lanu samasama po'o se lanu mūmū-enaena enaena ma fa'afefete. O papatusi e lafo se lanu meamata pe samasama, o nisi taimi e iai ni togitogi okeri.

faamaumauga paʻepaʻe, 0,4-0,7 cm lautele, e le tele, e le lautele, faʻafefeteina ma papatusi pupuu, sili atu pe itiiti ifo i lalo i luga o le au. E pa'epa'e spore, fa'ata'oto.

vae vaiolini - 5-8 cm le maualuga, ∅ 2-5 cm, malosi, mafiafia ma mafiafia, paʻepaʻe. E lagona le pito i luga, pei o le pito i luga o le pulou.

Pulp pa'epa'e, matua mafiafia, ma'a'a ae pala, ma sina manogi manaia ma se tofo matua'i. I se malologa, na te faʻasaʻo le sua susu papaʻe, lea e toetoe lava a le suia le lanu pe a faʻamago. O le tofo o le sua susu e malu pe oona teisi, e le mu.

Fesuia'iga: O le pulou pa'epa'e a le vaiolini e liu samasama, ona lanumumu-enaena ma ma'ila oke. O papatusi e lafo se lanu meamata pe samasama, o nisi taimi e iai ni togitogi okeri.

O le vaiolini e iai lona uso masaga- lactarius bertillonii, e le mafai ona iloa. O le eseesega e naʻo le tofo o le sua susu: i le vaiolini e vaivai, o nisi taimi na o sina tart, ae i le lactic Bertillon e matua mu lava. Ioe, e tatau ona e vavae ese ma le faaeteete le sua susu mai le pulupulu mo le "tofo": o le pulupulu o ituaiga uma e lua e matua maai. E mafai foʻi ona faʻaogaina le vaifofo o le potassium hydroxide (KOH) mo le faʻamaonia: i lalo o lona aafiaga, o le sua susu o le L. bertillonii e liu samasama ma moli, ae o le vaiolini e leai se faʻaaliga faapena.

E ese mai le pepa mushroom (Lactarius piperatus) i ipu e seasea.

masima pe a uma ona faasūsū.

Tuua se tali