O le a le siama o le Zika?

O le a le siama o le Zika?

O le siama o le Zika o se virus ituaiga flavivirus, o se aiga o siama e aofia ai ma dengue, fiva samasama, West Nile virus, ma isi. O nei virusi o lo'o ta'ua fo'i o arboviruses (fa'apu'upu'u o le arto'a-borne virusues), ona o lo'o i ai le tulaga fa'apitoa o le fa'asalalauina e arthropods, iniseti miti toto pei o namu.

            O le Zika virus na iloa i le amataga o le 1947 i Uganda i manuki Rhesus, sosoo ai ma tagata i le 1952 i Uganda ma Tanzania. E o'o mai i le taimi nei, o fa'ama'i fa'ama'i o le Zika e masani lava ona matauina i Amerika i Saute, ae o fa'ama'i pipisi ua uma ona matauina i Aferika, Amerika, Asia ma le Pasefika.

            O le faʻamaʻi o loʻo i ai nei na amata i Pasila, o le atunuʻu e sili ona aʻafia ai i le taimi nei, ma ua sosolo atu i le tele o eria o Amerika i Saute ma le Caribbean, e aofia ai Farani Antilles ma Guyana. O faʻamatalaga faʻamaʻi i luga o le tele o faʻamaʻi e suia vave, ma e masani ona faʻafouina i luga o nofoaga ole WHO poʻo le INVS. I le atunuu tele o Farani, e tusa ma le luasefulu tagata na aafia i le Zika virus ua faamaonia i tagata malaga na toe foi mai i nofoaga ua aafia.

O a mafuaʻaga o le faʻamaʻi, le auala e feaveaʻi ai le siama Zika?

            O le siama o le Zika e salalau atu i tagata e ala i le u o se namu o le ituaiga aedes lea e mafai fo'i ona fa'asalalauina le dengue, chikungunya ma le fiva samasama. E lua namu a le aiga aedes e mafai ona faʻasalalauina le siama o le Zika, Aedes aegypti i sone vevela poʻo subtropical, ma Aedes albopictus (namu taika) i nofoaga e sili atu ona malu.

            O le namu (na'o le ū fafine) e fa'aleagaina o ia lava e ala i le utia o se tagata ua uma ona a'afia ma mafai ai ona fa'asalalauina le siama e ala i le utia o se isi tagata. O le taimi lava e i ai i le tino, e faʻateleina le siama ma tumau mo le 3 i le 10 aso. O le tagata ua a'afia i le Zika e le pipisi i se isi tagata soifua (sei vagana ai le faiaiga), i le isi itu e mafai ona latou a'afia se isi namu o lea ituaiga. aedes pe a toe tui.

            Ona o le fa'avaomalo o felauaiga, o le namu o le ituaiga Aedes e mafai ona feavea'i ma le le iloa mai lea nofoaga i le isi. O le fa'ama'i o lo'o sosolo vave i totonu o taulaga, ma o le mea lea e ono tula'i mai ai fa'ama'i tetele i nofoaga tetele e mafai ai ona ola namu. I le taulaga tele o Farani, o mataupu na faʻaalia ai tagata popole na toe foʻi mai nofoaga faʻamaʻi, ae o le lamatiaga o le namu e aʻafia i le utia o tagata mamaʻi e le mafai ona taofiofia.

            E ese mai ai, e mafai ona tupu le felauaiga e ala i feusuaiga, o se mataupu talu ai nei i Amerika na faʻamaonia ai masalosaloga na faʻaalia e ni faʻamatalaga muamua e lua. E le o iloa pe o le a tumau pea le siama i totonu o le sua o alii ua aafia pe a uma ona toe malosi, ma o le a le umi.

Tuua se tali