Opeopea pa'epa'e (Amanita vaginata var. alba)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Agaricales (Agaric poʻo Lamellar)
  • Aiga: Amanitaceae (Amanitaceae)
  • Genus: Amanita (Amanita)
  • ituaiga: Amanita vaginata var. alba (Pa'epa'e pa'epa'e)

:

  • Akaraicus faaofuofu var. lanu pa'epa'e
  • Amanita taeao (le aoga)
  • Amanitopsis albida (le aoga)
  • Amanitopsis vaginata var. alba (le aoga)

Fa'afefete pa'epa'e (Amanita vaginata var. alba) ata ma fa'amatalaga

Fa'aola efuefu, pa'epa'e foliga, e pei ona taʻu mai e le igoa, o se ituaiga albino o le lanu efuefu - Amanita vaginata.

O uiga autu, i le faasologa, e latalata tele i le foliga autu, o le eseesega autu o le lanu.

E pei o vaʻa uma, e tupu aʻe se gaʻo talavou i lalo o le puipuiga o se ufiufi masani, lea, saeia, tumau i le pito i lalo o le aʻa i foliga o se tamaʻi ato - volva.

ulu: 5-10 senitimita, i lalo o tulaga lelei - e oʻo atu i le 15 cm. Ovate, sosoo ai ma logo logo, mulimuli ane fa'apa'u, fa'atasi ai ma se pito ivi manifinifi. Paʻepaʻe, o nisi taimi papaʻe palapala, leai se isi lanu, naʻo paʻepaʻe. E mafai ona tumau i luga o le pa'u fasi ie moe masani.

faamaumauga: paepae, mafiafia, lautele, matala.

spore pauta: lanu pa'epa'e.

Feeseeseaiga: 10-12 microns, lapotopoto, lamolemole.

vae: 8-15, o nisi taimi e oo atu i le 20 senitimita le maualuga ma e oo atu i le 2 cm le lautele. Lanu pa'epa'e. Central, cylindrical, e oʻo lava, lamolemole, i le pito i lalo e mafai ona faʻalautele laʻititi ma pubescent pe ufiufi i fua paʻepaʻe manifinifi. Fibro, 'ō'ō.

liʻo: toesea, atoatoa, e oʻo lava i faʻataʻitaʻiga talavou, e leai ni faʻailoga o le mama.

Volvo: saoloto, lapoa, pa'epa'e totonu ma fafo, e masani ona iloa lelei, e ui lava ina goto i le eleele.

Pulp: manifinifi, ma'ale'ale, papa'e, pa'epa'e pe pa'epa'e. I luga o se tipi ma se malologa, e le suia le lanu.

sogi: e le faʻaalia pe vaivai mushroom, e aunoa ma ni paolo le lelei.

tofo: e aunoa ma se tofo tele, malu, o nisi taimi e faamatalaina o se mushroom malu, e aunoa ma le oona ma le le fiafia mafutaga.

O le mushroom e manatu e mafai ona 'ai, e maualalo le lelei o meaʻai (o le pulupulu e manifinifi, e leai se tofo). E mafai ona 'ai pe a uma se pupuna puupuu e tasi, talafeagai mo le falai, e mafai ona e masima ma marinate.

O le paʻepaʻe paʻepaʻe e tupu mai i le ogatotonu o le taumafanafana (Iuni) e oʻo i le ogatotonu o le tautoulu, Setema-Oketopa, faʻatasi ai ma le mafanafana o le tautoulu - seia oʻo ia Novema, i totonu o vaomatua ma fefiloi, i luga o eleele lafulemu. Fausia mycorrhiza ma birch. E le masani, faʻaalia i Europa atoa, sili atu - i le itu i matu, e aofia ai Iukureini, Belarus, le ogatotonu ma le itu i matu o Europa o le Federation.

E lanu efuefu le faʻafefe, o le foliga e paʻepaʻe (albino) e tutusa ma ituaiga albino o isi ituaiga o faʻafefe, ma e le mafai ona faʻavasegaina "i mata". E ui lava e manaʻomia ona faʻamalamalamaina iinei o ituaiga albino o isi vaʻa e matua seasea lava ma toetoe a le faʻamatalaina.

O ituaiga tutusa e aofia ai:

Kiona-paʻepaʻe faʻafefe (Amanita nivalis) - e ese mai le igoa, o lenei ituaiga e le paʻepaʻe-paʻepaʻe, o le pulou i le ogatotonu e lanu efuefu, enaena poʻo se lanu ocher malamalama.

Pale grebe (Amanita phalloides) i lona lanu malamalama

Amanita verna (Amanita verna)

Amanita virosa (Amanita virosa)

O le mea moni, o nei (ma isi moli) lele agarics e ese mai faʻafefe i luma o se mama. Ae! I mushroom matutua, atonu ua uma ona faʻaumatia le mama. Ma i le tulaga "embryo", aʻo leʻi tolotolo atoatoa le gaʻo mai le ufiufi masani (fuamoa), e tatau ona e iloa le mea e te vaʻai ai ina ia iloa ai le i ai poʻo le leai o se ufiufi tumaoti. Amanitas e masani ona tele, "tino", ae o se faʻailoga e matua le faʻatuatuaina, talu ai e faʻalagolago tele i le tau ma tulaga tuputupu aʻe o se gaʻo faapitoa.

Fautuaga: Ou te fia fai atu se mea i le sitaili o le "aua le aoina paʻepaʻe paʻepaʻe mo meaʻai", ae o ai e faʻalogo? O le mea lea, seʻi o tatou faʻapea: 'aua le pikiina pulou na lafo e se tasi, e tusa lava pe foliga mai e pei o se paʻepaʻe (ma le kiona-paʻepaʻe) opeopea, talu ai e le mafai ona e mautinoa pe o iai le mama lauiloa i luga o le vae. 'Aua ne'i aoina amanites fuamoa, e tusa lava pe maua nei fa'ato'aga i tafatafa o se bobber sa'o, e le mafai ona fa'afitia.

Tuua se tali