PSYchology

O ai Viliamu?

I le selau tausaga talu ai, na vaevaeina ai e se polofesa Amerika ata faalemafaufau i ni ituaiga se tolu (vaaia, suʻega ma le afi) ma matauina e masani ona fiafia tagata i se tasi o na mea. Na ia matauina o le mafaufau faalemafaufau o ata e mafua ai ona agai i luga le mata ma agai i luga, ma na ia faaputuputuina foi se tuufaatasiga tele o fesili taua e uiga i le auala e vaai faalemafaufau ai se tagata - o mea ia ua taʻua nei "submodalities" i le NLP. Na ia suʻesuʻeina le hypnosis ma le faatufugaga o fautuaga ma faʻamatalaina pe faʻafefea ona teuina e tagata manatuaga "i luga o le taimi". I lana tusi The Pluralistic Universe, na ia lagolagoina le manatu e leai se faʻataʻitaʻiga o le lalolagi e "moni". Ma i Varieties of Religious Experience, na ia taumafai e tuʻuina atu lona manatu i mea faʻalelotu faʻaleagaga, na manatu muamua e sili atu nai lo le mea e mafai ona talisapaia e se tagata (faʻatusatusa i le tusiga a Lukas Derks ma Jaap Hollander i le Spiritual Review, i le NLP Bulletin 3: ii tuuto ia William James).

Viliamu James (1842 - 1910) o se faifilosofia ma le mafaufau, faapea foi ma se polofesa i le Iunivesite o Harvard. O lana tusi "Principles of Psychology" - lua voluma, na tusia i le 1890, na ia maua ai le igoa o le "Tama o le Psychology". I le NLP, o William James o se tagata e tatau ona faʻataʻitaʻiina. I lenei tusiga, ou te manaʻo e mafaufau pe o le a le tele na maua e lenei harbinger o le NLP, pe na faʻapefea ona faia ana suʻesuʻega, ma o le a se isi mea e mafai ona tatou mauaina mo i tatou lava i ana galuega. O lo'u talitonuga loloto o le mea sili ona taua na maua e James e le'i talisapaia lava e le sosaiete o mafaufauga.

"O se atamai e tatau ona faamemelo"

O William James na fanau mai i se aiga mauoa i le Aai o Niu Ioka, lea a o talavou na ia feiloai ai i le au tusitala e pei o Thoreau, Emerson, Tennyson, ma John Stuart Mill. A o laʻitiiti, sa ia faitau i le tele o tusi faafilosofia ma sa lelei i gagana e lima. Sa ia taumafai i galuega eseese, e aofia ai se matata o se tusiata, o se tagata poto masani i le vaomatua o Amazon, ma se fomai. Ae peitai, ina ua ia maua lona faailoga o le matuaofaiva i le 27 o ona tausaga, sa tuua ai o ia i le faanoanoa ma le naunau tele mo le leai o se faamoemoega o lona olaga, lea na foliga mai na muai fuafuaina ma gaogao.

I le 1870 na ia faia ai se tulaga faafilosofia na mafai ai e ia ona toso ese o ia mai lona atuatuvale. O le iloaina o talitonuga eseese e eseese taunuuga. Sa le mautonu James mo sina taimi, ma mafaufau pe o i ai i tagata le saolotoga moni e filifili ai, pe o gaioiga uma a tagata o ni taunuuga poʻo le siosiomaga. I lena taimi, na ia iloa ai o nei fesili e le mafai ona foia ma o le faafitauli e sili atu ona taua o le filifiliga o talitonuga, e oo atu ai i taunuuga aoga mo lana aulotu. Na iloa e Iakopo o talitonuga na muai faauuina i le olaga na avea ai o ia ma tagata e le mautonu ma leai se fesoasoani; talitonuga e uiga i le filifiliga saoloto e mafai ai e ia ona mafaufau i filifiliga, galue, ma fuafua. I le faamatalaina o le faiʻai o se "mea faigaluega o mea e mafai" (Hunt, 1993, p. 149), na ia filifili ai: "O le mea sili o le a ou mafaufauina o le taimi nei seia oo i le tausaga a sau e le o se faʻasesega. O la'u faatinoga muamua o le filifiliga saoloto o le filifiliga lea e talitonu i le filifiliga saoloto. O le a ou faia foi le isi laasaga e faatatau i lo’u loto, e le gata i le faatinoina, ae talitonu foi i ai; talitonu i lo'u tagata moni ma le mana foafoa."

E ui ina ma'ale'ale le soifua maloloina o James i taimi uma, ae sa ia faatumauina lona malosi e ala i le a'ea'e i mauga, e ui ina sa i ai ni faafitauli faaumiumi o lona fatu. O lenei filifiliga e filifili ai le filifiliga saoloto na ia aumaia ai iʻuga i le lumanaʻi na ia faʻamoemoe i ai. Na maua e James le talitonuga faavae o le NLP: "O le faafanua e le o le teritori" ma "O le olaga o se faiga faʻavae." O le isi laasaga o lana faaipoipoga ia Ellis Gibbens, o se ta piano ma se faiaoga aoga, i le 1878. O le tausaga lea na ia taliaina ai le ofo a le tagata lomitusi o Henry Holt e tusi se tusi lesona i le "saienisi" fou o le mafaufau. E toalima le fanau a James ma Gibbens. I le 1889 na avea ai o ia ma polofesa muamua o le mafaufau i le Iunivesite o Harvard.

Na faaauau pea ona avea James ma "tagata mafaufau saoloto". Na ia faamatalaina le "amio tutusa o taua," o se auala muamua e faamatalaina ai le le sauaina. Sa ia suʻesuʻeina ma le faaeteete le tuufaatasiga o le faasaienisi ma le faaleagaga, lea na foia ai feeseeseaiga tuai i le va o le talitonuga faalelotu a lona tama ma ana lava suesuega faasaienisi. I le avea ai ma se polofesa, sa ia laeiina se sitaili e mamao ese mai le tulaga aloaia mo na taimi (o se peleue lautele ma se fusi (Norfolk waistcoat), pupuu susulu ma se fusiua tafe). Sa masani ona vaaia o ia i se nofoaga sese mo se polofesa: savali faataamilo i le lotoa o Harvard, talanoa ma tamaiti aoga. Na ia 'ino'ino i le fa'atinoina o galuega fa'aa'oa'oga e pei o le toe fa'ata'ita'iga po'o le faia o su'ega, ma e na'o le faia o na fa'ata'ita'iga pe a i ai sona manatu na te matua mana'o e fa'amaonia. O ana tautalaga o ni mea fa'atauva'a ma malie na tupu na fa'alavelaveina ai o ia e tamaiti aoga e fesili atu pe mafai ona ia fa'amaoni e tusa lava pe mo sina taimi. Fai mai le faifilosofia o Alfred North Whitehead e uiga ia te ia: "O lena atamai, e tatau ona faamemelo i ai, William James." O le isi, o le a ou talanoa pe aisea e mafai ai ona tatou taʻua o ia o le "tamamatua o le NLP."

Fa'aaogaina o masini fa'alogo

O nisi taimi matou te manatu ai o tagata na faia le NLP na latou mauaina le faavae o le "mafaufau," o Grinder ma Bandler o le tagata muamua na matauina o tagata e fiafia i faʻamatalaga faʻapitoa, ma faʻaogaina se faasologa o faiga faʻatusa e ausia ai taunuʻuga. O le mea moni, o William James lea na muaʻi mauaina lenei mea i tagata lautele i le lalolagi i le 1890. Na ia tusi: “Seʻia oo mai talu ai nei, na manatu ai le ʻaufaifilosofia e iai se mafaufau masani o le tagata, e tutusa ma mafaufau o isi tagata uma. O lenei faʻamaoniga o le faʻamaonia i tulaga uma e mafai ona faʻaoga i se aʻoaʻoga e pei o mafaufauga. Peitaʻi, mulimuli ane, e tele mea na maua na mafai ai ona tatou iloa le sesē o lenei manatu. E leai se ituaiga "mafaufau" ae tele "mafaufau" eseese ma e tatau ona suʻesuʻeina auiliili. ( Tusi 2, itulau 49)

Na faailoa mai e James ituaiga e fa o mafaufauga: "O nisi tagata e masani ona 'ala o mafaufauga', pe afai e mafai ona e taʻua o lena mea, vaʻaia, isi suʻega, tautala (faʻaaogaina faaupuga NLP, auditory-digital) poʻo le afi (i le NLP terminology, kinesthetic) ; i le tele o tulaga, atonu e fa'afefiloi i vaega tutusa. (Volu 2, itulau 58)

Na te faamalamalamaina foi ituaiga taitasi, ma sii mai le MA Binet's «Psychologie du Raisonnement» (1886, p. 25): “O le ituaiga suetusi … e le masani ai nai lo le ituaiga vaaia. O tagata o ia ituaiga e fa'atusalia mea latou te mafaufau i ai i tulaga o leo. Ina ia manatua le lesona, latou te toe faia i o latou mafaufau e le o foliga o le itulau, ae o le a le leo o upu ... O le ituaiga afi o totoe (atonu e sili ona manaia i isi uma) e tumau pea, e le masalomia, e le o suʻesuʻeina. O tagata o loʻo i ai i lenei ituaiga e faʻaaogaina mo le taulotoina, mafaufauga ma mo manatu uma o le mafaufau e maua i le fesoasoani o gaioiga ... I totonu oi latou o loʻo i ai tagata, mo se faʻataʻitaʻiga, e sili atu le manatuaina o se ata pe a latou vaʻaia ona tuaoi i o latou tamatamailima. (Vol. 2, itulau 60 — 61)

Na fesagaʻi foʻi Iakopo ma le faafitauli o le manatuaina o upu, lea na ia faamatalaina o le uiga autū lona fā (faaupuga, faaleoga). Na ia finau o lenei faiga e masani lava ona tupu e ala i le tuʻufaʻatasia o suʻega suʻega ma lagona afi. "O le toʻatele o tagata, pe a fesiligia pe faʻapefea ona latou mafaufauina upu, o le a latou taliina i totonu o le suʻega suʻega. Tatala teisi ou laugutu ona mafaufau lea i soʻo se upu o loʻo i ai le leo labial ma nifo (labial ma nifo), mo se faʻataʻitaʻiga, "bubble", "toddle" (mumble, feʻaveaʻi). E ese le ata i lalo o nei tulaga? Mo le tele o tagata, o le ata i le taimi muamua e "le malamalama" (o le a le foliga o le leo pe a taumafai se tasi e faʻailoa le upu ma laugutu vaeluaina). O lenei faʻataʻitaʻiga e faʻamaonia ai le tele o a tatou tautalaga e faʻalagolago i lagona moni i laugutu, laulaufaiva, faʻaʻi, larynx, ma isi. (Volu 2, itulau 63)

O se tasi o fa'alautelega tele e foliga mai na o'o mai i le NLP o le seneturi lona luasefulu, o le mamanu lea o le va'aiga faifaipea i le va o mata ma le faiga fa'atusa na fa'aaogaina. E masani ona pa'i atu James i gaioiga o mata o lo'o fa'atasi ma le faiga fa'atusa, lea e mafai ona fa'aogaina e fai ma ki avanoa. I le taulaʻi atu o manatu i lana lava vaaiga, na taʻua ai e Iakopo: “O nei ata uma e foliga mai e fesootaʻi muamua atu i le retina o le mata. Ae ui i lea, ou te manatu e naʻo le vaʻaia o mata e faʻatasi ma i latou, e ui lava o nei gaioiga e mafua ai ni lagona le taua e toetoe lava a le mafai ona iloa. (Vuma 2, itulau 65)

Ma na ia faaopoopo mai: “E le mafai ona ou mafaufau i se auala vaaia, mo se faataitaiga, e aunoa ma le lagonaina o le suia o le fesuisuiai o le mamafa, fefiloi (convergence), divergence (divergence) ma le nofo (fetuunaiga) i oʻu mata ... I le mamao e mafai ona ou fuafuaina, o nei mea. lagona e tulaʻi mai o se taunuuga o mata feʻaveaʻi moni, lea, ou te talitonu, e tupu i loʻu moe, ma o le faʻafeagai tonu lea o le gaioiga a mata, faʻapipiʻi soʻo se mea. (Vol. 1, itulau 300)

Submodalities ma manatua taimi

Na faailoa mai foi e James ni eseesega laiti i le auala e vaai faalemafaufau ai tagata, faalogo i talanoaga i totonu, ma iloa lagona. Na ia fautua mai o le manuia o mafaufauga o le tagata e faalagolago i nei eseesega, e taʻua o submodalities i le NLP. O loo faasino Iakopo i le suesuega atoatoa a Galton o submodalities (On the Question of the Capabilities of Man, 1880, p. 83), amata i le susulu, manino, ma le lanu. Na te le fa'ailoa mai pe vavalo le fa'aoga malosi o le a tu'uina atu e le NLP i nei manatu i le lumana'i, ae o galuega uma i tua ua uma ona faia i le tusitusiga a James: i le auala lea.

Ae e te leʻi fesili ifo ia te oe lava i so o se fesili o loo i le itulau e sosoo ai, mafaufau i se mataupu patino—fai mai, o le laulau na e fai ai le taeao i lenei taeao—vaai lelei i le ata o loo i mata o lou mafaufau. 1. Faamalamalamaina. O le ata o lo'o i totonu o le ata e fa'anenefu pe manino? Pe e tutusa lona pupula ma le vaaiga moni? 2. Malamalama. — Po o vaaia manino uma mea faitino i le taimi e tasi? O le nofoaga e sili atu le manino i le taimi e tasi ua faʻapipiʻi fua faʻatusatusa i le mea moni na tupu? 3. Lanu. “O lanu o le saina, falaoa, toast, sinapi, aano o manufasi, pasili ma isi mea uma sa i luga o le laulau e matua ese ma masani?” (Vuma 2, itulau 51)

Ua iloa lelei foi e William James o manatu o le taimi ua tuanaʻi ma le lumanaʻi o loʻo faʻafanua e faʻaogaina ai le faʻaogaina o le mamao ma le nofoaga. I faaupuga NLP, o tagata e iai se taimi faʻatulagaina e alu i le tasi itu i le taimi ua tuanaʻi ma le isi itu i le lumanaʻi. Ua faamatala mai e Iakopo: “O le mafaufau i se tulaga e pei o le taimi ua teʻa, o le manatu lea o se mea o loo i ai i le lotolotoi, po o le agai atu i ai, o mea ia e foliga mai o loo taaʻina i le taimi nei i aso ua mavae. O le puna lea o lo tatou malamalama i aso ua mavae, lea e fausia ai e manatua ma talafaasolopito o latou faiga. Ma i lenei mataupu o le a tatou iloiloina lenei uiga, lea e fesootai tuusao ma le taimi. Afai o le fausaga o le mafaufau o se faasologa o lagona ma ata, e pei o se rosary, semanu e faataapeapeina uma, ma o le a tatou le iloa lava se mea sei vagana ai le taimi nei ... O o tatou lagona e le faatapulaaina i lenei auala, ma o le malamalama e le faaitiitia i le o le lapo'a o le aloiafi mai se pusi - lagomu. O lo tatou iloa o se isi vaega o le tafega o le taimi, ua tuanai po o le lumanai, lata mai pe mamao, e masani ona fefiloi ma lo tatou malamalama i le taimi nei. (Vol. 1, itulau 605)

Na faamatala e James o le taimi lea po o le Timeline o le faavae lea e te iloa ai po o ai oe pe a e ala i le taeao. I le faʻaaogaina o le taimi masani "Past = back to back" (i le NLP terms, "i le taimi, aofia ai le taimi"), na ia fai mai: "Ina ua ala Paulo ma Peteru i luga o moega e tasi ma iloa ua latou i ai i se tulaga miti mo. i se taimi umi, e toe foi atu i latou ta'ito'atasi faalemafaufau i le taimi ua tuana'i, ma toe fa'afo'isia le ala o se tasi o alavai e lua o mafaufauga ua motusia e le moe. (Vol. 1, itulau 238)

Taula ma hypnosis

O le fa'alauiloaina o faiga fa'alagona sa na'o se vaega itiiti o le sao fa'aperofeta a James i le mafaufau o se matata o le saienisi. I le 1890 na ia faʻasalalau, mo se faʻataʻitaʻiga, le faʻaogaina o le faʻaogaina i le NLP. Na taʻua e Iakopo o le "asososiasi". "Faapea o le faavae o a tatou mafaufauga mulimuli ane o le tulafono lea: pe a tupu ni faiga faavae se lua i le taimi e tasi pe mulimuli vave le tasi i le isi, pe a toe faia se tasi o ia mea, o loʻo i ai le faʻaliliuina o le fiafia i se isi gaioiga." (Vol. 1, itulau 566)

Na ia faʻaalia atili (itulau 598-9) pe faʻapefea ona avea lenei mataupu ma faavae o le manatua, talitonuga, faia o filifiliga, ma tali faʻalagona. O le Association Theory o le puna lea na mulimuli ane atiina ae ai e Ivan Pavlov lana aʻoaʻoga masani o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa (mo se faʻataʻitaʻiga, afai e te tatagi le logo aʻo leʻi fafagaina taifau, a maeʻa se taimi o le tatagi o le logo o le a faʻafefe ai taifau).

Na suʻesuʻeina foʻi e James le togafitiga o le hypnosis. Na te faʻatusatusaina aʻoaʻoga eseese o le hypnosis, e ofoina atu se faʻasologa o manatu faʻatauvaʻa e lua o le taimi. O nei aʻoaʻoga: a) le talitonuga o le "trance states", o loʻo fautua mai ai o aʻafiaga e mafua mai i le hypnosis e mafua mai i le fatuina o se tulaga faapitoa "trance"; b) le "fautuaga" aʻoaʻoga, fai mai o aʻafiaga o le hypnosis e mafua mai i le mana o fautuaga na faia e le hypnotist ma e le manaʻomia se tulaga faʻapitoa o le mafaufau ma le tino.

O le faʻasologa a James na ia fautua mai o loʻo i ai tulaga o le vaʻaia, ma o faʻalavelave faʻaletino na fesoʻotaʻi muamua ma i latou atonu o se taunuuga o faʻamoemoega, metotia, ma fautuaga faʻapitoa na faia e le hypnotist. O le Trance lava ia e itiiti lava ni a'afiaga e mafai ona matauina. O le mea lea, hypnosis = fautuaga + tulaga faʻafefe.

O setete e tolu o Charcot, o uiga ese o Heidenheim, ma isi faʻalavelave faʻaletino uma na taʻua muamua o taunuuga tuusaʻo o se tulaga tuusaʻo, o le mea moni, e leai. O taunuuga ia o fautuaga. E leai ni fa'ailoga manino o le trance state. O lea la, e lē mafai ona tatou iloa po o afea o iai se tagata i totonu. Ae a aunoa ma le i ai o se tulaga faʻafefe, o nei fautuaga tumaoti e le mafai ona faia ma le manuia ...

O le muamua e fa'atonu le tagata fa'afoe, e fa'atonu e le fa'afoe le lona lua, fa'atasi uma e fausia ai se li'o mata'utia matagofie, a mae'a ona fa'aalia lea o se fa'ai'uga fa'aletonu. (Vol. 2, p. 601) O lenei faʻataʻitaʻiga e fetaui tonu ma le Ericksonian model of hypnosis ma fautuaga ile NLP.

Su'esu'ega: Fa'ata'ita'iga Metotia a James

Na faapefea ona maua e Iakopo na iʻuga mataʻina faavaloaga? Na ia su'esu'eina se vaega e toetoe lava leai ni su'esu'ega muamua na faia. O lana tali na ia faʻaaogaina se metotia o le mataʻituina o le tagata lava ia, lea na ia taʻua e matua taua tele e leʻi avea o se faʻafitauli suʻesuʻe.

O le suʻesuʻeina o le tagata lava ia o le mea e tatau ona tatou faʻamoemoe muamua ma sili. O le upu "tagata-mataituina" (introspection) e tau le manaʻomia se faʻamatalaga, e mautinoa o lona uiga o le vaʻavaʻai i le mafaufau o le tagata lava ia ma lipotia mea na matou mauaina. O le a ioe tagata uma o le a tatou maua tulaga o le malamalama iina ... O tagata uma e matua talitonu latou te lagona le mafaufau ma faʻaalia le tulaga o mafaufauga o se gaioiga i totonu poʻo le le mautonu e mafua mai i mea uma e mafai ona fegalegaleai i le faagasologa o le malamalama. Ou te manatu o lenei talitonuga o le mea sili lea ona taua o manatu uma o le mafaufau. Ma o le a ou lafoaia uma fesili faʻataʻitaʻi faʻatusa e uiga i lona faʻamaoni i totonu o le lautele o lenei tusi. (Vol. 1, itulau 185)

O le suʻesuʻeina o se taʻiala autu e tatau ona tatou faʻataʻitaʻiina pe a tatou fiafia e toe faʻafoʻi ma faʻalauteleina mea na maua e James. I le upusii o loʻo i luga, o loʻo faʻaogaina e James upu faʻapitoa mai faiga faʻatusa uma e tolu e faʻamatala ai le faagasologa. Fai mai o ia o le faagasologa e aofia ai le "vaavaai" (vaaia), "lipoti" (e foliga mai o le suʻega-numera), ma le "lagona" (faiga faʻatusa). E toe fai e James lenei faasologa i le tele o taimi, ma e mafai ona tatou manatu o le fausaga o lana "suesuega" (i le NLP faaupuga, lana Taiala). Mo se faʻataʻitaʻiga, o se fuaitau lea o loʻo ia faʻamatalaina ai lana auala e puipuia ai le maua o manatu sese i le mafaufau: "Naʻo le pau lava le auala e puipuia ai lenei faʻalavelave o le mafaufau lelei i ai muamua ona maua lea o se faʻamatalaga manino o latou aʻo leʻi tuʻuina atu mafaufauga. le iloa.» (Vol. 1, itulau 145)

O loʻo faʻamatalaina e James le faʻaogaina o lenei metotia e faʻataʻitaʻi ai le tautinoga a David Hume e faʻapea o a tatou faʻaaliga uma i totonu (faʻatusa) e afua mai i fafo mea moni (o le faʻafanua e faʻavae i taimi uma i le teritori). I le teenaina o lenei faamatalaga, na taʻua ai e James: "E oo lava i le vaaiga sili ona papaʻu o le a faʻaalia ai i se tasi le sese o lenei manatu." (Volu 2, itulau 46)

Ua ia faamatala mai le mea e fai ai o tatou manatu: “O o tatou mafaufauga e tele lava ina faia aʻe i se faasologa o ata, lea e faapogaia ai e nisi o na ata. O se ituaiga o miti fa'afuase'i, ma e foliga mai e ono a'afia manu maualuluga (tagata) ia i latou. O lenei ituaiga o mafaufauga e taitai atu ai i faaiuga saʻo: e le gata i le aoga ma le manatu ... O le taunuuga o lenei mea e mafai ona avea ma o tatou manatuaga faʻafuaseʻi o tiute moni (tusiina o se tusi i se uo mai fafo, tusi i lalo upu poʻo le aʻoaʻoina o se lesona Latina). (Vol. 2, itulau 325)

E pei ona latou fai mai i le NLP, e tilotilo James i totonu ia te ia lava ma "vaai" i se manatu (taula vaʻaia), ona ia "mafaufau lelei" ma "faʻamatalaina" i le tulaga o se manatu, lipoti, poʻo se faʻamatalaga (vaaia ma suʻega-numera gaioiga. ). E faavae i luga o lenei mea, na te filifili (su'ega leo-numera) pe tuu le manatu "e alu ese ma le le iloa" po o le fea "lagona" e galue ai (kinesthetic output). O le taʻiala lenei na faʻaaogaina: Vi -> Vi -> Ad -> Ad / Ad -> K. James o loʻo faʻamatalaina foi lona lava poto masani i totonu, lea e aofia ai le mea tatou te taʻua i le NLP o le visual / kinesthetic synesthesias, ma faʻamaonia faapitoa o le gaosiga o le o le tele o ana fuafuaga o le kinesthetic "ulu ulu poʻo le manava loloto". A fa'atusatusa i le su'ega su'ega, o faiga fa'atusa e pei o le tonal, olfactory, ma le gustatory e le'o ni mea taua i le su'ega o fafo.

"O aʻu ata vaaia e matua le manino, pogisa, vave ma faʻapipiʻi. E toetoe lava a le mafai ona iloa se mea i luga oi latou, ae ou te iloa lelei le tasi mai le isi. O a'u ata su'etusi e matua'i le lava kopi o ata muamua. E leai ni au ata o le tofo po o le manogi. O ata fa'apitoa e 'ese'ese, ae itiiti pe leai se fegalegaleai ma le tele o mea o o'u manatu. O o’u manatu foi e le o faamatalaina uma i upu, ona o lo’o i ai se mamanu le mautonu o le mafutaga i le faagasologa o mafaufauga, atonu e fetaui ma le luelue o le ulu po o le manava loloto o se upu patino. I se tulaga lautele, ou te oo i ni ata le mautonu po o ni lagona o le gaoioi i totonu o loʻu ulu agai i nofoaga eseese i le vanimonimo, e fetaui ma pe o ou mafaufau i se mea ou te manatu e sese, po o se mea e vave ona sese ia te au. E o faatasi ma le manava o le ea i le gutu ma le isu, e le o se vaega o loʻu mafaufau. (Vuma 2, itulau 65)

O le manuia mataʻina o James i lana auala o le Suʻesuʻeina (e aofia ai le mauaina o faʻamatalaga o loʻo faʻamatalaina i luga e uiga i ana lava faiga) o loʻo fautua mai ai le taua o le faʻaogaina o le taʻiala o loʻo faʻamatalaina i luga. Masalo o lea e te manaʻo e faʻataʻitaʻi. Tau lava o le vaʻavaʻai ia te oe lava seia e vaʻai i se ata e tatau ona vaʻavaʻai ma le totoa, ona fai atu lea ia te ia e faʻamatala mai ia te ia lava, siaki le manatu o le tali, e taʻitaʻia ai se tali faaletino ma se lagona i totonu e faʻamaonia ai ua maeʻa le faagasologa.

Fa'alilolilo e le tagata lava ia: O le fa'alavelave le iloa e Iakopo

Tuuina atu le mea na ausia e James i le Introspection, faʻaaogaina o se malamalamaga o faiga faʻatusa, taula, ma hypnosis, e manino lava o loʻo i ai isi fatu taua e maua i lana galuega e mafai ona totogo e avea ma faʻaopoopoga o metotia ma faʻataʻitaʻiga NLP o loʻo iai nei. O se tasi o vaega e sili ona ou fiafia i ai (lea sa totonugalemu foi ia James) o lona malamalama i le "tagata lava ia" ma ona uiga i le olaga lautele (Vol. 1, itulau 291-401). James sa i ai se auala e matua ese lava o le malamalama "tagata lava ia". Na ia faʻaalia se faʻataʻitaʻiga sili o se manatu taufaasese ma le le moni o lona lava olaga.

“O le iloa e le tagata lava ia e aofia ai le tele o mafaufauga, o vaega taitasi o le “I” e mafai ona: 1) manatua mea sa i ai muamua ma iloa mea sa latou iloa; 2) fa'amamafa ma fa'aeteete, muamua lava, e uiga i nisi oi latou, pei o le "a'u", ma fa'afetaui isi mea ia i latou. O le totonugalemu o lenei "I" e masani lava ona i ai i le tino, o le lagona o le i ai i se taimi patino i le taimi. Po o le a lava le mea e manatua, o lagona o le taimi ua tuanai e pei o lagona o le taimi nei, ae o le manatu o le "I" o loʻo tumau pea. O lenei "I" o se tuufaatasiga faʻapitoa o manatu na maua i luga o le faʻavae o le poto masani. O le "O aʻu" e iloa e le mafai ona tele, ma e le manaʻomia foʻi ona mafaufauina mo le faʻamoemoega o mafaufauga o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e le mafai ona suia e pei o le Soul, poʻo se mataupu faavae e pei o le Ego mama na manatu "ua leai se taimi". O se Mafaufauga lea, i taimi taʻitasi mulimuli ane e ese mai le taimi muamua, ae, e ui i lea, na muai fuafuaina e lenei taimi ma umia i le taimi lava e tasi mea uma e taʻua e lena taimi o ia lava ... o lona ola moni (lea e leai se aʻoga oi ai na masalosalo e oʻo mai i le taimi nei), ona avea ai lea o lenei manatu ia te ia lava o se tagata mafaufau, ma e leai se manaʻoga mo le mafaufau e feagai ai ma lenei mea. (Varieties of Religious Experience, p. 388).

Ia te a’u lava ia, o se faamatalaga lea e maofa i lona taua. O lenei faʻamatalaga o se tasi lea o mea taua na ausia e James lea na le amanaiaina ma le faaaloalo e tagata suʻesuʻe o le mafaufau. E tusa ai ma le NLP, o loʻo faʻamatalaina e James o le faʻalauiloaina o le "tagata lava ia" ua naʻo se faʻailoga. O se fa'aigoaina mo le fa'agaioiga o le "owification", po'o, e pei ona fautua mai e James, o le "fa'atatauina" faiga. O sea "I" ua na o se upu mo se ituaiga o mafaufauga e talia pe faʻatatau i mea na tutupu i taimi ua tuanaʻi. O lona uiga e leai se "mafaufau" e ese mai le tafe o mafaufauga. O le i ai o sea faalapotopotoga e matua faaseseina lava. E na'o le fa'agasologa o mafaufauga, o ia lava o le umiaina o le poto masani muamua, sini ma gaioiga. Na o le faitauina o lenei manatu o se mea e tasi; ae o le taumafai mo sina taimi e nonofo faatasi ma ia o se mea uiga ese! Faamamafaina e Iakopo, "O se lisi e tasi le fiafia moni nai lo le upu 'raisin', faatasi ai ma le fuamoa moni e tasi nai lo le upu 'fuamoa' atonu e le o se taumafataga lelei, ae o le mea sili o le a avea ma amataga o le mea moni. (Varieties of Religious Experience, p. 388)

O le lotu o se mea moni i fafo atu o ia lava

I le tele o aʻoaʻoga faaleagaga a le lalolagi, o le ola i se tulaga moni, ausia se lagona o le le mavavaeeseina o se tasi mai isi, ua manatu o le sini autu o le olaga. Na alaga se faiaoga o le Zen Buddhist ina ua taunuu i le nirvana, "Ina ua ou faalogoina le tatagi o le logo i totonu o le malumalu, na faafuasei lava ona leai se logo, leai aʻu, na o le tatagi." Ua amata e Wei Wu Wei lana fesili i le ua Ala (Zen text) i le solo lea:

Aisea ua e le fiafia ai? Aua o le 99,9 pasene o mea uma e te mafaufau i ai Ma o mea uma e te faia e mo oe Ma e leai se isi.

O faʻamatalaga e ulufale atu i lo tatou neurology e ala i le lima lagona mai le lalolagi i fafo, mai isi vaega o lo tatou neurology, ma e pei o le tele o fesoʻotaʻiga e le faʻalogoina o loʻo faʻatautaia o tatou olaga. O loʻo i ai se faiga faigofie tele lea, mai lea taimi i lea taimi, o tatou mafaufauga e vaevaeina ai lenei faʻamatalaga i ni vaega se lua. Ou te vaai atu i le faitotoa ma mafaufau "e le-ou". Ou te vaʻai i loʻu lima ma mafaufau "O aʻu" (Ou te "mana" le lima poʻo le "iloa" o aʻu). Po o le: Ua ou vaai i loʻu mafaufau i se manaʻo mo sukalati, ma ou te manatu "e le o aʻu". Ou te manatu o le mafai ona faitau lenei tusiga ma malamalama i ai, ma ou te manatu "O aʻu" (Ou te toe "mana" pe "iloa" e pei o aʻu). O le mea e ofo ai, o nei vaega uma o faʻamatalaga e tasi le mafaufau! O le manatu o le tagata lava ia ae le o le tagata lava ia o se faʻailoga faʻapitoa e aoga faʻatusa. O se vaevaega ua fa'aulufaleina ma ua manatu nei e pulea ai le neurology.

O le a se mea e oo i ai le olaga pe a aunoa ma lena tete'a? A aunoa ma se lagona o le amanaiaina ma le le amanaiaina, o faʻamatalaga uma i loʻu neurology o le a pei o se tasi o vaega o le poto masani. O le mea tonu lava lea e tupu i se tasi afiafi matagofie pe a e fa'ananau i le matagofie o le goto ifo o le la, pe a e tu'uina atu atoatoa i le fa'alogologo i se konaseti manaia, po'o le taimi fo'i ua e aafia atoatoa ai i se tulaga o le alofa. O le eseesega i le va o le tagata o loʻo i ai le poto masani ma le poto masani e taofi i taimi faapena. O lenei ituaiga o aafiaga tuufaatasi o le tele pe moni «I» lea e leai se mea e fetaui ma leai se mea e teena. O le olioli lea, o le alofa lea, o le mea lea e taumafai i ai tagata uma. O le mea lea, fai mai Iakopo, o le puna lea o Tapuaiga, ae le o talitonuga lavelave lea, e pei o se osofaiga, ua faanenefu ai le uiga o le upu.

"O le tuʻu ese o le popole tele i le faʻatuatua ma faʻatapulaʻaina i tatou lava i mea lautele ma uiga, tatou te maua le mea moni o se tagata mafaufau e faʻaauau ona ola ma se tagata sili atu. E ala mai i lenei mea e oo mai ai le aafiaga laveai agaga ma le ute lelei o le aafiaga faalelotu, lea ou te manatu e moni ma moni moni lava a o faagasolo pea.” (Varieties of Religious Experience, p. 398).

Fai mai James, o le taua o le lotu e le o ni a'oa'oga po'o ni manatu fa'apitoa o le "a'oa'oga fa'alelotu po'o le saienisi", ae i lona aoga. Na ia sii maia le tusiga a Polofesa Leiba "The Essence of Religious Consciousness" (i le Monist xi 536, Iulai 1901): "E le iloa le Atua, e le malamalama o ia, e faʻaaogaina - o nisi taimi o se tagata e tausia le tausiga, o nisi taimi o se lagolago tau amio, o nisi taimi e pei o. o se uo, o nisi taimi o se mea o le alofa. Afai e aoga, e leai se mea e toe fesili ai le mafaufau lotu. Pe o iai moni ea le Atua? E faapefea ona iai? O ai o ia? - le tele o fesili le taua. E le o le Atua, ae o le ola, sili atu nai lo le ola, sili atu, mauoa, sili atu ona faamalieina-o lona uiga, mulimuli ane, o le sini o tapuaiga. O le fiafia i le olaga i soo se tulaga o le atiina ae o le uunaiga faalelotu.” (Varieties of Religious Experience, p. 392)

O isi manatu; tasi le upumoni

I parakalafa talu ai, ua ou tosina atu le mafaufau i le toe iloiloga o le talitonuga o le le ola o le tagata lava ia i le tele o vaega. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le fisiki faʻaonaponei o loʻo agai atu ma le mautinoa i faʻaiuga tutusa. Fai mai Albert Einstein: "O le tagata o se vaega o le atoaga, lea tatou te taʻua "le atulaulau", o se vaega faatapulaa i le taimi ma le avanoa. Na te iloa ona mafaufauga ma lagona o se mea e ese mai isi, o se ituaiga o faʻaaliga faʻapitoa o lona mafaufau. O lenei faafoliga e pei o se falepuipui, e faatapulaaina ai i tatou i a tatou lava filifiliga ma le pipii atu i nai tagata e latalata ia i tatou. O la tatou galuega o le faasaolotoina lea o i tatou lava mai lenei falepuipui e ala i le faalauteleina o tuaoi o lo tatou agaalofa e aofia ai mea ola uma ma natura uma i lona matagofie uma." (Dossey, 1989, itulau 149)

I totonu o le fanua o le NLP, Connirae ma Tamara Andreas na faʻamatalaina manino foi lenei mea i la latou tusi Deep Transformation: "O le faʻamasinoga e aofia ai le motusia i le va o le faamasino ma le mea o loʻo faʻamasinoina. Afai o a'u, i se tulaga loloto, faaleagaga, o se vaega moni lava o se mea, e leai se uiga o le faamasinoina. Pe a ou lagona le tasi ma tagata uma, o se mea e sili atu le lautele nai lo le masani ona ou mafaufau ia te aʻu lava - ona ou faʻaalia lea e ala i aʻu gaioiga se malamalama lautele. I se isi itu, ou te gauai atu i mea o loʻo i totonu ia te aʻu, i mea uma, i le mea, i se uiga sili atu ona atoatoa o le upu, o aʻu. (itulau 227)

Fai mai le faiaoga faaleagaga o Jiddu Krishnamurti: “Tatou te tusia se lio faataamilo ia i tatou: o se lio faataamilo ia te au ma se lio faataamilo ia te oe … O o tatou mafaufau e faauigaina i fua faatatau: o loʻu aafiaga i le olaga, loʻu iloa, loʻu aiga, loʻu atunuu, mea ou te fiafia i ai ma mea ou te fiafia i ai. ou te fiafia la, o le mea ou te le fiafia i ai, inoino, o le mea ou te lotoleaga ai, o le mea ou te matau'a, o le mea ou te faanoanoa ai, o le fefe i lenei mea ma le fefe i lena mea. O le mea lea o le liʻo, o le puipui i tua o loʻo ou nofo ai ... Ma e mafai nei ona suia le fua, o le "I" ma oʻu manatuaga uma, o le totonugalemu lea o loʻo fausia ai puipui - e mafai e lenei "I", lenei. fa'ai'u le tagata tu'u-fa'atasi ma ana galuega fa'apitoa? E le gata o se taunuuga o se faasologa o gaioiga, ae naʻo le maeʻa o se tasi, ae mulimuli? (The Flight of the Eagle, p. 94) Ma e tusa ai ma nei faamatalaga, o le manatu o William James e faavaloaga.

Meaalofa a William James NLP

Soo se lala fou manuia o le poto e pei o se laau e tutupu ona lala i itu uma. Pe a oʻo atu le tasi lala i le tapulaʻa o lona tuputupu aʻe (mo se faʻataʻitaʻiga, pe a iai se puipui i lona ala), e mafai e le laau ona faʻafeiloaʻi punaoa e manaʻomia mo le tuputupu aʻe i lala na tutupu muamua ma iloa ai le gafatia e leʻi iloa muamua i lala matutua. Mulimuli ane, pe a paʻu le puipui, e mafai e le laau ona toe tatalaina le lala na faʻatapulaʻaina i lona gaioiga ma faʻaauau lona tuputupu aʻe. I le taimi nei, i le selau tausaga mulimuli ane, e mafai ona tatou toe tepa i tua ia William James ma maua ai le tele o ia lava avanoa folafola.

I le NLP, ua uma ona matou suʻesuʻeina le tele o faʻaoga faʻaogaina o faiga faʻatusa, submodalities, taula, ma hypnosis. Na maua e James le metotia o Suʻesuʻega e suʻe ma suʻe nei mamanu. E aofia ai le vaʻavaʻai i ata i totonu ma mafaufau lelei i mea o loʻo vaʻaia e le tagata iina ina ia maua ai le mea e aoga. Ma atonu o le mea sili ona uiga ese o mea uma na ia mauaina o le le oi tatou moni o tagata tatou te manatu ai. I le faʻaaogaina o le fuafuaga lava e tasi o le suʻesuʻeina, fai mai Krishnamurti, "I totonu ia i tatou taʻitoʻatasi o loʻo i ai se lalolagi atoa, ma afai e te iloa le vaʻai ma le aʻoaʻoina, o lona uiga o loʻo i ai se faitotoa, ma i lou lima o loʻo i ai se ki. E leai se tasi i le lalolagi e mafai ona tuuina atu ia te oe lenei faitotoa po o lenei ki e tatala ai, vagana ai oe lava.” (“O Oe o le Lalolagi,” itulau 158)

Tuua se tali