Manu'a manu'a. Na ou vaai i lenei sauāga

E tusa ai ma le lipoti a le Royal Society for the Prevention of Cruelty to Animals (RSPCA), e sili atu i le lua vaetolu o mamoe ma mamoe uma e taunuu i le fale fasi manu ma manuʻa tuga, ma i tausaga taʻitasi e tusa ma le miliona moa e manuʻa pe a pipii o latou ulu ma vae. i le va o pa o pa, i le taimi o felauaiga. Ua ou vaai i mamoe ma tamai povi ua utaina i se aofaiga tele ma oo ai i fafo o latou vae mai le savili o le loli; e soli e le tasi le isi i le oti.

Mo manu e auina atu i fafo, o lenei malaga mataʻutia e mafai ona faia i vaalele, vaʻa poʻo vaʻa, o nisi taimi i taimi o afa tetele. O tulaga mo ia felauaiga e mafai ona matua le lelei ona o le le lelei o le ea, lea e mafua ai le vevela o le fale ma o se taunuuga, e tele manu e feoti i le fatu fatu poʻo le fia inu. E le o se mea lilo le faiga o manu e auina atu i fafo. E toʻatele tagata ua molimauina lenei togafitiga, ma o nisi ua latou puʻeina e fai ma molimau. Ae e te le tau fa'aogaina se meapueata natia e pu'e ai le fa'aleagaina o manu, e mafai e se tasi ona va'aia.

Na ou vaai i mamoe o sasaina ma lo latou malosi uma i foliga ona sa latou fefefe tele e oso i tua o se loli. Na ou vaaia le faamalosia o i latou e feosofi mai le vaega pito i luga o le loli (lea e tusa ma le lua mita le maualuga) i le eleele ma ta ma kiki, ona o le paie o le au uta e tuu i luga se fata. Na ou vaai i lo latou gauia o o latou vae a o latou feosofi i lalo, ma le auala na toso ese ai ma fasiotia i latou i le fale fasi manu. Na ou vaai i le sasaina o foliga o puaa i u’amea ma gau o latou isu ona o le u o le tasi i le isi ona o le fefe, ma sa faamatala mai e se tasi tagata, “O lea latou te le toe mafaufau ai e u.”

Ae masalo o le vaaiga sili ona mata’utia ua ou vaai i ai o se ata na faia e le faalapotopotoga o le Compassionate World Farming, lea na faaalia ai le mea na tupu i se tamai povi na gau le ponaivi o le pelvis a o aveina i luga o se vaa, ma ua le mafai ona tu. O se uaea eletise 70000 volts na so’o i lona itutinosa e tu ai o ia. Pe a faia e tagata lenei mea i isi tagata, e taʻua o le sauaina, ma e taʻusalaina e le lalolagi atoa.

Pe tusa o le ʻafa itula, na ou faamalosia ai aʻu e matamata pe faapefea ona faifai pea tagata i le manu pipili, ma o taimi uma latou te tuu ai se eletise, e taalili le povi i le tiga ma taumafai e tu i luga. I le faaiuga, sa nonoa se filifili i le vae o le povi ma toso i se crane, ma tuu i lea taimi ma lea taimi i luga o le uafu. Sa i ai se finauga i le va o le kapeteni o le vaa ma le pule o le uafu, ona sii lea o le povi po’a ma toe lafo i luga o le fogāvaa, o lo’o ola pea o ia, ae ua le iloa. Ina ua tuua e le vaa le uafu, sa lafoina le manu mativa i le vai ma malemo ai.

Fai mai le au ofisa mai le faamasinoga a Peretania o ia togafitiga o manu e matua faaletulafono ma finau faapea i atunuu uma o Europa o loo i ai aiaiga e fuafua ai tulaga mo le felauaiga o manu. Latou te fai mai foi o loʻo siakiina e le au ofisa tulaga ola ma togafitiga o manu. Ae ui i lea, o mea o loʻo tusia i luga o pepa ma mea moni e tupu o ni mea e matua ese lava. O le mea moni, o tagata sa tatau ona latou faia siaki latou te ioe latou te lei faia lava se siaki e tasi, i soo se atunuu i Europa. Na faʻamaonia e le Komisi Europa lenei mea i se lipoti i le Palemene Europa.

I le 1995, o le toʻatele o tagata i Peretania na matuā feita i le fefaatauaʻiga o tagata ma o lea na latou o atu ai i auala e tetee ai. Ua latou faia ni tetee i uafu ma malae vaalele e pei o Shoram, Brightlingsea, Dover ma Coventry, lea e utaina ai manu i luga o vaa ma auina atu i isi atunuu. Na latou taumafai foʻi e poloka le auala mo loli e laʻu mai ai mamoe, mamoe ma tamaʻi povi i uafu ma malae vaalele. E ui lava i le mea moni o manatu lautele na lagolagoina le au tetee, na teena e le malo o Peretania le faasaina o lenei ituaiga o fefaatauaiga. Nai lo lena, na faʻaalia ai ua faʻaaogaina e le Iuni a Europa tulafono faatonutonu e faʻatonutonu ai le fegasoloaʻi o manu i Europa atoa. O le mea moni, sa na o se talia aloaia ma se faamaoniga o le mea o loo tupu.

Mo se faʻataʻitaʻiga, i lalo o tulafono fou, e mafai ona feaveaʻi mamoe mo le 28 itula e aunoa ma se taofi, e lava le umi mo se loli e sopoia ai Europa mai matu i saute. E leai ni fuafuaga e fa’aleleia atili ai le tulaga lelei o siaki, ina ia o’o lava i tagata ta’avale e mafai ona fa’aauau pea ona soli tulafono fou o femalagaiga, ae leai lava se isi e pulea. Peitaʻi, e leʻi taofia le tetee faasaga i le fefaatauaʻiga o tagata. O nisi o le au tetee ua filifili e faaauau le taua e ala i le failaina o tagi faasaga i le malo o Peretania, e aofia ai le Faamasinoga a Europa.

O isi na faaauau ona tetee i uafu, malae vaalele ma faatoaga manu. O loo taumafai pea le toatele e faailoa atu le mata’utia o le tulaga o loo i ai manu na auina atu i fafo. O le taunuuga o nei taumafaiga uma, e foliga mai o le a taofia ai le auina atu o oloa ola mai Peretania i Europa. O le mea e ofo ai, o le faʻamaʻi mataʻutia o le rabies i le 1996 na fesoasoani e taofia le auina atu i fafo o tamai povi. Na iu ina faailoa e le malo o Peretania o tagata na aai i povi ua afaina i le rabies, o se faamai taatele i totonu o Peretania, ua lamatia, ma e le o se mea e ofo ai ua mumusu isi atunuu e faatau povi mai Peretania. Peita’i, e le taumate o le a taofia le fefa’ataua’iga i le va o atunu’u o Europa i le lumana’i. O puaa o le a ave pea mai Holani i Italia, ma tamai povi mai Italia i faleoloa faapitoa i Holani. O a latou aano o manu o le a faʻatau atu i Peretania ma le lalolagi atoa. O lenei fefa'ataua'iga o le a avea ma agasala matuiā mo ē 'a'ai aano o manu.

Tuua se tali