10 motu tetele o lo tatou paneta

* Vaaiga lautele o mea sili e tusa ai ma le faatonu o Meaʻai Soifua Maloloina latalata ia te aʻu. E uiga i tulaga filifilia. O lenei mea e faʻatatau, e le o se faʻasalalauga ma e le avea o se taʻiala i le faʻatau. Aʻo leʻi faʻatau, e tatau ona e feutagai ma se tagata tomai faapitoa.

E eseese motu. E iai motu o vaitafe ma vaituloto, ua na o sina vaega itiiti o le fogāeleele, o loʻo i ai tumutumu o mauga ua ufitia i le sami ma aʻau e aʻe i luga aʻe o le vai. Ma o loʻo i ai i latou e ese laʻititi mai konetineta - ma o latou lava, tau faʻapitoa, laʻau ma fauna, faitau aofaʻi tumau. O le tele o nei motu o le a talanoaina iinei.

O motu tetele o lo tatou paneta

filifiliga mea Iceland Eria    
O motu tetele o lo tatou paneta     1 Greenland      2 km²
    2 Niu Kini     786 km²
    3 Kalimantan      743 km²
    4 Madagascar      587 km²
    5 Nuu o Baffin      507 km²
    6 Sumatra      473 km²
    7 Peletania      229 km²
    8 honshu      227 km²
    9 Victoria      216 km²
    10 Ellesmere      196 km²

Tulaga muamua: Greenland (1 km²)

Faʻamatalaga: 5.0

O le motu tele i le lalolagi e tusa ai ma le eria - Greenland - e tu i tafatafa o Amerika i Matu, i lona itu i matu sasaʻe. I le taimi lava e tasi, faʻapolokiki e mafua mai i Europa - o meatotino ia a Tenimaka. O le teritori o le motu e nofoia e le 58 afe tagata.

O matafaga o Greenland e fufulu e le Atalani ma Arctic vasa mai itu eseese. E sili atu nai lo le 80% o le teritori o loʻo ufiufi e se glacier e oʻo atu i le maualuga o le 3300 mita mai le itu i matu ma le 2730 mita mai le itu i saute. Ua 150 tausaga o fa'aputuina iinei le vai aisa. Ae ui i lea, e le o se taimi umi lea mo se glacier o lenei mafiafia. O le mamafa tele o lona mamafa e fa'apalapala ai le 'ele'ele - i nisi o nofoaga e o'o atu i le 360 ​​mita i lalo ifo o le sami.

O le itu i sasae o le motu e sili ona itiiti i mea uma i le mamafa o le aisa. O pito maualuga ia o Greenland - o mauga Gunbjorn ma Trout, ma maualuga o le 3700 ma le 3360 mita, i le faasologa. E lē gata i lea, o le atu mauga e faia ai le vaega tutotonu atoa o le motu, ae o iina e tapunia e se aisa.

O le gataifale e vaapiapi - manifinifi nai lo le 250 mita. O ia mea uma e tipiina e fjord - e alu loloto i totonu o le eleele, vaapiapi ma faga faʻafefe. O matafaga o fjords e fausia i papa e oo atu i le kilomita le maualuga ma ufitia i vao. I le taimi lava e tasi, i se tulaga lautele, o le laʻau o Greenland e tau le maua - naʻo le itu i saute o le talafatai, e le o ufiufiina e se glacier, e tumu i le pefu mauga, alder, juniper, dwarf birch ma laau. O le mea lea, e matitiva foi le fauna - o povi musk ma reindeer e fafaga i laau, latou, i le isi itu, e fai ma meaʻai mo luko polar, arctic foxes ma urosa i matu o loʻo nonofo foi i luga o le motu.

O le talafaasolopito o le atinae o Greenland e amata i le 983, ina ua taunuu i ai le Vikings ma amata ona faatuina o latou nofoaga. O le taimi lena na tulaʻi mai ai le igoa Grønland, o lona uiga "laueleele lanumeamata" - o tagata na taunuu mai na fiafia i le lanumeamata i luga o auvai o fjords. I le 1262, ina ua liliu le faitau aofaʻi i le Faa-Kerisiano, na tofia ai le oganuu i Nouei. I le 1721, na amata ai e Tenimaka le nofoia o Greenland, ma i le 1914 na pasi atu ai i lima o Tenimaka o se kolone, ma i le 1953 na avea ai ma vaega. O le taimi nei o se teritori tutoatasi o le Malo o Tenimaka.

Tulaga lua: Niu Kini (2 km²)

Faʻamatalaga: 4.9

O Niu Kini e tu i le itu i sisifo o le Vasa Pasefika, i matu o Ausetalia, lea e vavae ese ai e le Torres Strait. Ua vaevaeina le motu e Initonesia, e ona le itu i sisifo, ma Papua Niu Kini, lea e nofoia le itu i sasae. O le faitau aofaʻi o le motu e 7,5 miliona tagata.

O le motu e tele ina ufitia e mauga - o le Bismarck Mountains i le ogatotonu, Owen Stanley agai i matu sasaʻe. O le pito maualuga o le Mauga o Wilhelm, o lona tumutumu o loʻo i le maualuga o le 4509 mita i luga aʻe o le sami. O Niu Kini e iai mauga mu malolosi ma e masani ona mafui'e.

O laulaau ma fauna o Niu Kini e talitutusa ma i latou i Ausetalia - sa avea muamua ma vaega o lenei motu tele. Ole tele o la'au fa'anatura fa'asao - vaomatua timu. E tele endemic - faʻasaoina naʻo lona teritori - laau ma manu: i totonu o le 11000 ituaiga o laau e mafai ona maua iinei, e naʻo le 2,5 afe orchids tulaga ese. O lo'o i ai niu sago, niu, seevae, ulu ulu, suka i luga o le motu, o le araucaria e sili ona to'atele i le conifers.

O fauna e le lelei su'esu'ega, o lo'o maua pea ituaiga fou. E iai le ituaiga kangaroo tulaga ese – Goodfellow's kangaroo, e ese mai le Australian i vae i tua pupuu e le mafai ona oso mamao. O le mea lea, mo le tele o vaega, o lenei ituaiga e le gaoioi i luga o le eleele, ae i totonu o pale o laʻau - o le manu e ola i vaomatua maualuga maualuga.

Aʻo leʻi mauaina e tagata Europa le motu i le amataga o le 1960th seneturi, sa i ai iinei setete o Initonesia anamua. O le nofoia o Niu Kini na amata i le XNUMXth seneturi - Rusia, Siamani, Peretania Tele ma Netherlands na pulea le teritori. O tagata e ona le setete na suia i le tele o taimi, ina ua maeʻa le vaitaimi o colonial i le XNUMXs, Netherlands ma Ausetalia - o le pule sili o le motu - na filifili e fausia se setete tutoatasi e tasi iinei. Ae ui i lea, na aumaia e Initonesia ni 'au ma faʻapipiʻi le itu i sisifo, solia a latou fuafuaga, ma o lea e lua atunuu iinei.

Tulaga 3: Kalimantan (743 km²)

Faʻamatalaga: 4.8

O Kalimantan o se motu i Sautesasae Asia, i le ogatotonu o le Atu Malae. E ui ane le laina o le ekueta i lona ogatotonu. Ua vaevaeina le motu i setete e tolu - Initonesia, Meleisia ma Brunei, e taʻua e Malays Borneo. 21 miliona tagata e nonofo iinei.

Equatorial le tau i Kalimantan. O le toomaga e tele mafolafola, o le teritori e tele ina ufitia e vaomatua anamua. O mauga o loʻo i totonu o le ogatotonu - i le maualuga e oʻo atu i le 750 mita o loʻo ufitia foi i vaomatua vevela, i luga aʻe o loʻo suia i mea faʻafefiloi, ma laau oak ma coniferous, i luga aʻe o le lua kilomita - i vao ma vao. O manu e le masani ai e pei o le urosa Malayan, le orangutan Kalimantan, ma le manuki proboscis e nonofo i vaomatua. Mai laʻau, Rafflesia Arnold e manaia - o ona fugalaau e sili ona tele i le lalolagi laau, e oʻo i le mita le lautele ma le mamafa 12 kg.

Na iloa e tagata Europa le i ai o le motu i le 1521, ina ua taunuu mai Magellan iinei ma lana malaga. O le mea na tu ai vaa a Magellan o le Sultanate o Brunei - mai iina na sau ai le igoa Peretania o Kalimantan, Borneo. O le taimi nei o Brunei e na o le 1% o le teritori, 26% o loʻo nofoia e Malaysia, o isi o Indonesia. O tagata i Kalimantan e tele lava ina nonofo i tafatafa o vaitafe, i luga o fale opeopea, ma taʻitaʻia se tamaoaiga ola.

O vaomatua, lea e 140 miliona tausaga le matutua, o loʻo tumau pea. Peita’i, ua tula’i mai nei fa’afitauli tau le si’osi’omaga e feso’ota’i ma le fa’agaio’iga a le aufaifa’ato’aga laupapa i Initonesia ma Meleisia, o le seleseleina o la’au mo le auina atu i fafo, ma le fa’amamaina o fanua mo fa’atoaga. O le fa'asaoina o le vaomatua e mafua ai le fa'aitiitia o le aofa'i o ituaiga manu e seasea maua - mo se fa'ata'ita'iga, e ono mou atu le orangutan Kalimantan i se taimi lata mai pe a leai se faiga e faia e fa'asaoina ai lea ituaiga.

Tulaga lona 4: Matakasa (587 km²)

Faʻamatalaga: 4.7

Madagascar - o se motu e iloa e le toatele mai le ata o le igoa tutusa - e tu i sasae o Aferika i saute. O le setete o Madagascar o loʻo i ai - naʻo le pau lea o le atunuʻu i le lalolagi o loʻo nofoia le motu e tasi. O le faitau aofaʻi e 20 miliona.

O Madagascar e fufulu e vai o le Vasa Initia, vavae ese mai Aferika e le Mozambique Channel. O le tau i luga o le motu e vevela, o le vevela o le 20-30 °. E 'ese'ese le laufanua - o lo'o i ai atumauga, maugamu malepe, fanua laugatasi ma fanua laugatasi. O le pito maualuga o le mauga mu Marumukutru, 2876 mita. O le teritori e ufitia i vaomatua o le teropika, savannas, semi-toafa, togatogo, taufusi, amu o loʻo i fafo atu o le talafatai.

Na vavae ese le motu mai Initia i le 88 miliona tausaga talu ai. Talu mai lena taimi, o laʻau ma fauna o Madagascar ua atiaʻe tutoʻatasi, ma 80% o meaola o loʻo i ai nei e tulaga ese i lona teritori. E na'o iinei e ola ai lemur - o se aiga tu'ufa'atasi o primates. I totonu o laʻau, o le mea e sili ona manaia o le Ravenala - o se laʻau e lapopoʻa lau pei o faʻi e faʻalautele mai le ogalaau. O le tipiina o laulaau e faaputuputu vai, lea e mafai e le tagata faimalaga ona inu i taimi uma.

O Madagascar ose atunuu tau atia'e. O turisi o se puna o le tamaoaiga - o tagata femalagaaʻi e tosina i laufanua eseese, aʻau, matafaga ma le mafanafana o le tau, mauga mu ua mou atu. O le motu e mafai ona taʻua o se "konetineta i le laʻititi" - i totonu o se vaega laʻititi o loʻo i ai le tele o faʻafanua, nofoaga faʻanatura ma meaola faanatura, ituaiga ola. Ae ui i lea, o faletalimalo maualuluga i Madagascar e le maua. O tagata malosi, vevela, suʻesuʻe e o mai iinei, e le o se faʻamafanafanaga, ae mo ni mea fou.

Tulaga 5: Baffin Island (507 km²)

Faʻamatalaga: 4.6

O le Baffin Island o se motu o Amerika i Matu o Kanata. Ona o tulaga ogaoga o le tau - 60% o le motu o loʻo taoto i totonu o le Arctic Circle - naʻo le 11 tagata e nonofo ai. O le 9000 oi latou o Inuit, o sui o se tasi o ituaiga o tagata Eskimos na nonofo iinei aʻo leʻi oʻo mai tagata Europa, ma naʻo le 2 afe tagata e le o ni tagatanuu. Greenland e 400 kilomita i sasae.

O matafaga o Baffin Island, e pei o Greenland, o loʻo faʻapipiʻiina e fjord. O le tau iinei e matua faigata lava, ona o le vao - naʻo tundra shrubs, lichens ma mosses. E le o mauoa foi le lalolagi o manu iinei - e na o le 12 ituaiga o mammals e masani ai latitu polar o le itulagi i matu: polar bear, reindeer, arctic fox, polar hare, lua ituaiga o alope arctic. Mai faʻamaʻi, o le Baffin wolf o le laʻititi laʻititi lea o luko polar, lea, e ui i lea, e foliga tele ona o le ofu paepae umi ma mafiafia.

Na taunuu le Eskimos i lenei laueleele i le 4000 tausaga ua mavae. Na o mai foi Vikings iinei, ae o le tau na iu ina faigata tele mo i latou, ma latou le maua ai se tulaga i luga o le motu. I le 1616, na maua ai le fanua e le tautai Peretania o William Buffin, o lona igoa na maua ai lona igoa. E ui o le Baffin Land o loʻo aʻafia nei i Kanata, ae o loʻo i ai i le taimi nei ua le lelei le atamai o tagata Europa. O le olaga o tagata o le atunuu e pei ona masani ai talu ona latou taunuu mai iinei - o loʻo latou galulue i faiga faiva ma tulimanu. O nu'u uma o lo'o i luga o le gataifale, na'o malaga fa'asaienisi e loloto atu.

Tulaga 6: Sumatra (473 km²)

Faʻamatalaga: 4.5

Sumatra o se motu i le Atu Malay, o loʻo i lona itu i sisifo. E iai i le motu Tele Sunda. Pulea atoa e Initonesia. Sumatra e nofoia e 50,6 miliona tagata.

O le motu o loʻo i luga o le ekueta, o le zero latitude e vaeluaina i le afa. Ona o le tau iinei e vevela ma susu - o le vevela e tausia i le maualuga o le 25-27 °, e timu i aso uma. O le teritori o Sumatra i le itu i saute sisifo o loʻo ufitia i mauga, i le itu i matu sasaʻe o loʻo taoto ai le eleele maualalo. E iai le mauga mu ma e fai si malosi (7-8 points) mafuie iinei.

O le natura i Sumatra e masani lava mo latitu equatorial - e tusa ma le 30% o le teritori o loʻo ufitia e vaomatua vevela. I luga o laufanua valevalenoa ma mauga maualalalo, o fa'alapotopotoga o la'au e faia i niu, ficuses, bamboos, lianas ma laau fern; i luga atu o le tasi ma le afa kilomita ua suia i latou i vaomatua fefiloi. O le fauna iinei e matua tamaoaiga i le tuufaatasiga - manuki, pusi lapopoa, rhinoceros, elefane Initia, manulele felanulanuaʻi ma isi tagata o le ekueta. E iai fa'ama'i e pei o le Sumatran orangutan ma le taika. O le vaega o loʻo nonofo ai nei manu o loʻo faʻaitiitia ona o le faʻaleagaina o vaomatua, ma faʻatasi ai ma le faʻaititia o le numera. O taika, ua le maua o latou nofoaga masani, ua amata ona osofaia tagata.

Setete i Sumatra sa i ai talu mai le seneturi lona XNUMX - seia oʻo ina nofoia le motu e Netherlands i le seneturi lona XNUMX, o nisi oi latou na suia. Ina ua mavae le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, faatasi ai ma le oo mai o Initonesia tutoatasi, na amata ona avea le teritori ia te ia.

Tulaga 7: Peretania Tele (229 km²)

Faʻamatalaga: 4.4

O le motu o Peretania Tele o le autu o motu o le Malo Tele, e aofia ai le 95% o le teritori o le atunuu. O Lonetona, le tele o Egelani, Sikotilani ma Uelese, e nonofo i le aofaʻi o 60,8 miliona tagata.

O le tau i luga o le motu o le gataifale - e tele timuga, ma o le fesuiaiga o le vevela i luga o vaitau e laiti. O Peretania e lauiloa ona o timuga e le uma, tausaga taʻitasi, ma e seasea vaʻaia e tagata le la. O le tele o vaitafe e tafe i totonu o le motu (o le sili ona taʻutaʻua o le Thames), faʻaputuga o vaituloto vaituloto, e aofia ai le lauiloa Scottish Loch Ness. O eleele maualalalo e manumalo i sasae ma saute, i matu ma sisifo o le toomaga e avea ma mauga, e aliali mai mauga.

O laulaau ma fauna o Peretania Tele e le mauoa ona o le vavae ese mai le motu tele ma le maualuga o le taulaga. O vaomatua e ufitia na'o se vaega itiiti o le teritori - o le tele o laufanua valevalenoa o lo'o nofoia e fanua toto ma vao. I luga o mauga o loʻo i ai le tele o gaogao ma fanua lafulemu e tataa ai mamoe. O le tele o paka a le atunu'u ua fausia e fa'asao ai toega o le natura.

Sa i ai tagata i luga o le motu talu mai aso anamua, o uluai tagata e uiga i le 800 afe tausaga le matutua - o se tasi lea o ituaiga muamua o Homo sapiens. O le Homo sapiens na tu i luga o lenei fogaeleele pe a ma le 30 afe tausaga talu ai, a o fesoʻotaʻi pea le motu i le motu tele - naʻo le 8000 tausaga talu ona mou atu lenei fusi. Mulimuli ane, o le tele o vaega o Peretania na puʻea e le Emepaea o Roma.

Ina ua mavae le pa'ū o Roma, na nofoia le motu e ituaiga Siamani. I le 1066, na faʻatoʻilaloina ai e le au Norman ia Egelani, aʻo tutoʻatasi Sikotilani, na puʻea Uelese ma faʻapipiʻiina i Egelani mulimuli ane, i le 1707th seneturi. I le XNUMX, mulimuli ane, na tulaʻi mai se setete tutoʻatasi fou, nofoia le motu atoa ma ave lona igoa - Peretania Tele.

Tulaga 8: Honshu (227 km²)

Faʻamatalaga: 4.3

O Honshu o le motu pito i tele o le atu Iapani, e tusa ma le 60% o le teritori o le atunuu. O Tokyo ma isi aai tetele Iapani - Kyoto, Hiroshima, Osaka, Yokohama. O le faitau aofaʻi o le motu e 104 miliona.

O le teritori o Honshu e ufitia i mauga, o iinei o loʻo i ai le faʻailoga o Iapani - Fuji, 3776 mita maualuga, o loʻo i ai. E i ai maugamu, e aofia ai ma mauga mu, e iai mafuie. O le tele o taimi, ona o se fa'alavelave fa'aleagaga, o le to'atele o tagata e fa'amalosia e tu'ua o latou fale. O Iapani o loʻo i ai se tasi o faiga faʻasao sili ona maualuga i le lalolagi.

O le tau i Iapani e lelei, ma timuga i le tautotogo ma le autumn. O le taumalulu e feololo le malulu, o le vevela e tutusa ma na i Moscow. O tau vevela e vevela ma susū, ma afa e masani lava i lenei vaitau. O le fanua e ufitia i laau mauoa ma eseese - i le itu i saute o vaomatua oak-chestnut, i le itu i matu - togavao lauusiusi ma le tele o le beech ma le maple. O manu felelei mai Siberia ma Saina i le taumalulu i Honshu, luko, alope, hares, squirrels, tia ola.

O tagata o le motu o Iapani ma Ainu. E oo atu i le seneturi lona XNUMX, ua tuliesea atoatoa le Ainu mai iinei i le motu i matu o Hokkaido.

Tulaga 9: Vitoria (217 km²)

Faʻamatalaga: 4.2

O Vitoria o se motu i le Canadian Arctic Archipelago, o le lona lua pito sili ona tele pe a uma le Baffin Island. O lona eria e sili atu nai lo le teritori o Belarus, ae o le faitau aofaʻi e laʻititi - e sili atu i le 2000 tagata.

O foliga o Vitoria e lavelave, ma le tele o faga ma peninsula. O le sone i le gataifale e tamaoaiga i iʻa, faʻamaufaʻailoga ma walruses e masani ona asiasi iinei, tafola ma tafola fasioti tagata e sau i le taumafanafana. O le tau iinei e sili atu le mafanafana ma le malu nai lo le Baffin Island, e tutusa ma le Metitirani. E amata ona fuga mai laau ia Fepuari - i le taimi nei e masani ona o mai tagata tafafao iinei. O le laʻau o le motu e aofia ai le tele o meaola faʻapitoa, faʻasao ma paka a le atunuʻu ua faia e faʻasaoina ai.

O le nofoaga pito sili ona tele i Vitoria o Cambridge Bay. O le nu'u o lo'o i le itu i saute o le motu, e nofo ai le tasi ma le afa afe tagata. O tagata o loʻo nonofo i le fagota ma le sailiga faʻamaufaʻailoga, ma tautala Eskimo ma le Igilisi. O nisi taimi e asiasi atu ai tagata suʻesuʻe i le eleele i le nuu.

Tulaga lona 10: Ellesmere (196 km²)

Faʻamatalaga: 4.1

O Ellesmere o le motu pito i matu o le atumotu o Kanata, o loʻo i luga aʻe o le Arctic Circle, i tafatafa o Greenland. O le teritori e toetoe lava a le 'aina - e na o le tasi ma le afa selau tagata nofomau.

O le gataifale o Ellesmere o loʻo faʻaogaina e fjords. O le motu e ufitia i aisa, papa ma fanua kiona. Polar ao ma po iinei e tumau mo le lima masina. I le taumalulu, o le vevela e pa'ū i le -50 °, i le taumafanafana e masani lava e le sili atu i le 7 °, na o nisi taimi e oʻo i le 21 °. O le eleele e liu na o ni nai senitimita, aua e leai ni laau iinei, na o lichens, mosses, faʻapea foʻi ma poppies ma isi laʻau laʻau e ola. O se tuusaunoaga o le lata ane o le Vaituloto o Hazen, lea e ola ai willows, sedge, heather ma saxifrage.

E ui lava i le mativa o le laʻau, e leʻo matitiva fauna. E faamoega manulele i Ellesmere – arctic terns, lulu kiona, tundra partridges. O mammals, polar hares, musk oxen, luko o loʻo maua iinei - o le subspecies i le lotoifale e taʻua o le Melville island wolf, e laʻititi ma e mama lona peleue.

E na o le tolu nofoaga i luga o le motu - Alert, Eureka ma Gris Fjord. Alert o le nofoaga mautu pito i matu i le lalolagi, e na o le toʻalima tagata o loʻo nonofo ai, o loʻo i ai foi le militeli ma le meteorologists. Eureka o se nofoaga faasaienisi ma Gris Fjord o se nuu Inuit e 130 tagata.

Fa'alogo! O lenei mea e faʻatatau, e le o se faʻasalalauga ma e le avea o se taʻiala i le faʻatau. Aʻo leʻi faʻatau, e tatau ona e feutagai ma se tagata tomai faapitoa.

Tuua se tali