12 vailaʻau oona e fasiotia sela faiʻai
 

Ua faʻaigoaina e le au atamamai ni vailaʻau e 12 e mafai ona tuʻuina i lalo le tulaga o le IQ i tamaiti, faʻatupuina le le atoatoa o le mafaufau, ma faʻaoso ai le faʻamaʻi tino i le taimi o le fetosina o tama. O nei vailaʻau e maua e le gata i le siosiomaga, ae faʻapea foi i mea tau fale pei o meaafale ma lavalava. E popole tele saienitisi i le mea moni e faapea o tamaiti i le lalolagi atoa ua aafia i vailaʻau oona, o le tulaga matautia e le aloaia aloaia e le setete.

O tamaiti ua faʻateleina ona maua i faʻamaʻi pipisi hyperactivity faʻaletonu, ma faʻafitauli o le atinaʻe o le neurobeh behavioral ua maua i le 10-15% o pepe fou. Subclinical faʻaititia faiʻai faiʻai e sili atu taatele. E le gata i lea, o mafuaʻaga faʻavae e mafua ai na faʻalavelave i na o le 30-40% o mataupu.

Philip Grandjin (Harvard Bellinger College) ma Philip Landrigan (Mount Sinai School of Medicine, Manhattan) tosina mafaufau i nei mea moni ia latou suesuega. Latou faʻapea mai o le siʻosiʻomaga mea e aofia ai i mafuaʻaga, i nisi tulaga tuʻufaʻatasia ma genesisi mafuaʻaga. Ma latou taʻua faʻamaoniga o vailaʻau lautele faʻaaogaina e le tele o alamanuia faia se sao i se "filemu" faʻamaʻi o psychomotor faʻafitauli.

Latou aofia ai le sili ona mataʻutia neurotoxin vailaʻau:

 
  • methylmercury,
  • biphenyls polychlorinated (PCBs),
  • ethanol,
  • taʻitaʻia,
  • arsenic,
  • toluene,
  • manganese
  • fluorite,
  • chlorpyrifos,
  • tetrachlorethylene,
  • polybrominated diphenyl ethers (PBDE),
  • dichlorodiphenyltrichloroethane.

Ioe, e le o lilo i le tele o vailaʻau o loʻo i luga o lenei lisi e oona. O le fesili o le faafia ona tatou fetaiaʻi ma i latou ma pe tatou te puleaina. Ma o iʻuga o ia faʻafesoʻotaʻiga e matua mamao mai i taimi uma e suʻesuʻe ai ma vaʻai. O lesi foi mea, taʻitaʻia sa i ai i le kesi, vali vali ma e oʻo lava i meataalo a tamaiti mo le fiasefulu tausaga ae le i iloa e saienitisi ona leaga aafiaga i tagata.

Fluorite aoga i maualalo tui: e fesoasoani puipuia nifo pala ma faamalosia ponaivi. Peitaʻi, i le maualuga o vailaʻau, e mafua ai manuʻa o nifo ma ponaivi ma le lelei le aʻafia o le faiʻai. Ae, mea moni, e le o le mea e uiga i mea fulunifo.

O le popole tele afi afi O se vaega o fa'apotopotoga ua ta'ua o PBDEs. O nei vailaʻau na amata faʻaaogaina nai lo PCB faʻasaina. E oo atu i le taimi na maua ai e mafua ai le kanesa ma faʻavaivaia ai le puipuiga, fanau, popole ma le endocrine, na faʻaaogaina i le fiaselau o oloa, e pei o palasitika ma paʻu. O tagata gaosi oloa na sui i PBDEs. Ae ui i lea, ua uma ona faʻamaonia o PBDEs, faʻaaogaina e faʻafefe ai meaafale, faʻaitiitia le IQ ma faʻagesegese le atinaʻeina o le mafaufau.

O le mea moni, e leai se matua e mafai ona puipuia a latou fanau mai nei oona. Ma e le o faʻateʻaina i latou i le afu ma tumau ai i le tino mo se taimi umi. E tusa o le kuata o le metabolism e faʻatatau i le faʻamautinoaina ma le faʻatumauina o le galue o le faiʻai. Mo le faʻagasologa o faʻamatalaga masani, piliona o vailaʻau faʻailo e masani ona pasi i le va o neo. O le gaioiga e matua faigata lava ona faʻaaogaina e le faiʻai le 10 taimi sili atu kalori i le kilokalama nai lo isi totoga uma i le tino.

Ole tele ole faiʻai ma ana 86 piliona neurons e fausiaina i nai masina muamua ole pepe e leʻi fanau mai, ile manava. Mo le faiʻai e tupu faʻalelei, e tatau ona laina laina neura i le faʻasologa saʻo i lalo ole aʻafiaga o homone ma neurotransmitters, ae mafai e neurotoxins tuʻituʻi sela i le ala. I popofou o le olaga, e oʻo lava i ni aafiaga laiti mai fafo e mafai ona taitai atu ai i le le toe suia faʻaleagaina o le faiʻai, lea e leai ni iʻuga mo se tagata matua.

O le a le mea e fai? O tagata popoto, e aofia ai Philip Grandjin ua taʻua i luga, e fautuaina le 'ai o mea faʻalaʻau, o lona uiga, tupu / gaosia ma ni vailaʻau itiiti pe leai foi, aemaise lava mo fafine maʻitaga. Faitau atili e uiga i toxins i se tusiga ile The Atlantic.

Tuua se tali