Ose Tala'aga Puupuu o Vegetarianism

Aotelega puupuu ma mea taua.

A'o le'i o'o i le suiga o pisinisi. E itiiti lava mea'ai e 'aina i so'o se mea (fa'atusatusa i tulaga fa'aonaponei). 1900-1960 Ua matua si'itia le taumafaina o aano o manufasi i Sisifo ona ua faigofie le felauaiga ma le pusaaisa 1971 — O le lomiga o le Diet for a Small Planet na saunia e Francis Moore Lappe ua faalauiloa ai le faiga o mea'ai i totonu o le US, ae o le mea e leaga ai, o loo aumaia ai le talafatu e faapea e manaomia e tagata fai mea'ai ona “tuufaatasia” le polotini e maua ai le porotini “atoa”.   1975 - O le lolomiina o le Animal Liberation e le polofesa o amio a Ausetalia Peter Singer e faʻamalosia ai le fanau mai o le aia tatau a manu i le Iunaite Setete ma le faʻavaeina o le PETA vaega, o loʻo lagolagoina malosi meaʻai meaʻai. Fa'ai'uga o le 1970's — O le mekasini Vegetarian Times ua amata lomia.  1983 - O le tusi muamua i luga o veganism na lomia e se fomaʻi faʻamaonia i Sisifo, Dr. John McDougall, The McDougall Plan. 1987 John Robbins' Diet for a New America na musuia ai le vegan movement i le US. Ua toe fo'i mai le vegan movement. 1990s O fa'amaoniga fa'afoma'i o fa'amanuiaga o le 'ai o mea'ai fa'ato'aga ua fa'ateleina. O le Vegetarianism e fa'amaonia aloaia e le American Dietetic Association, ma o tusi a foma'i ta'uta'ua e fautuaina ai se mea'ai vegan e maualalo le ga'o po'o se mea'ai lata ane i vegan (fa'ata'ita'iga, The McDougall Program ma Dr. Dean Ornish's Heart Disease Program). Ua iu ina suia e le malo o Amerika le Fa Food Groups ua le toe aoga ma aano o manu ma susu i se Pyramid fou e faʻaalia ai e tatau ona faʻavae meaʻai a tagata i fatu, fualaau faisua, pi ma fualaau aina.

Aʻo leʻi faʻaalia mai punaoa tusitusia.

Vegetarianism e mauaa i taimi mamao aʻo leʻi faʻaalia mai punaoa tusitusia. E talitonu le toʻatele o tagata suʻesuʻe o tagata anamua e masani ona 'ai meaʻai laau, e sili atu le aoina nai lo le tulimanu. (Tagaʻi i tala a David Popovich ma Derek Wall.) O lenei manatu e lagolagoina e le mea moni e faapea o le faiga o meaʻai a le tagata e sili atu ona pei o le herbivore nai lo le carnivore. (Faagalo nifo—o isi meaola e iai foʻi i latou, ae e leai ni nifo lamu a manu ʻai, e lē pei o tagata ma isi meaola.) O le isi mea moni e faapea o tagata anamua sa fai meaʻai, o tagata e ʻai aano o manu e sili atu ona maua i le maʻi fatu ma le kanesa. nai lo tagata fai mea'ai.

O le mea moni, na amata ona 'aina e tagata aano o manu a o leʻi oʻo i le faʻaalia o faʻamatalaga tusitusia, ae naʻo le mea, e le pei o manu, latou te mafaia ia suʻega. Ae ui i lea, o lenei taimi puupuu o le 'ai o aano o manufasi e le lava e avea ma mea taua: mo se faʻataʻitaʻiga, o oloa a manu e faʻateleina le maualuga o le cholesterol i le tino o le tagata, ae afai e te fafagaina se fasi pata i se taifau, o le maualuga o le cholesterol i totonu. e lē suia lava lona tino.

vave fai mea'ai.

O le tagata Eleni mathematician Pythagoras o se tagata fai mea'ai, ma e masani ona ta'ua tagata fai mea'ai o Pythagoreans a'o le'i faia le faaupuga. (O le faaupuga “vegetarian” na fatuina e le British Vegetarian Society i le ogatotonu o le 1800. O le upu aʻa Latina o lona uiga o le puna o le ola.) O Leonardo da Vinci, Benjamin Franklin, Albert Einstein, ma George Bernard Shaw o ni tagata fai meaʻai. (O tala faʻaonaponei o loʻo fai mai o Hitila o se tagata fai meaʻai, ae e le saʻo, e le o le uiga masani o le upu.)

Faʻateleina le taumafaina o aano o manu i le 1900s.

Aʻo leʻi oʻo i le ogatotonu o le 1900, na 'ai e tagata Amerika le itiiti ifo o aano o manu nai lo le taimi nei. E taugata tele aano o manufasi, e le masani ai pusaaisa ma o se fa'afitauli o le tufatufaina atu o aano o manufasi. O se itu o aafiaga o le Industrial Revolution o aano o manufasi ua taugofie, faigofie ona teuina ma tufatufa atu. Ina ua tupu lena mea, na matua faateleina le taumafaina o aano o manu—faapea foi ma faamaʻi o le tino e pei o le kanesa, fatu fatu, ma le maʻi suka. E pei ona tusia e Dean Ornish:

“A o lei oo i lenei seneturi, o taumafa masani a Amerika sa maualalo i meaʻai manu, gaʻo, cholesterol, masima, ma suka, ae mauoa i carbohydrates, fualaau faisua, ma fiber… I le amataga o lenei seneturi, faatasi ai ma le oʻo mai o pusaaisa, o se faiga lelei felauaiga. , faiga fa'ato'aga, ma se tamaoaiga olaola, o mea'ai a Amerika ma le olaga na amata ona suia tele. I le taimi nei, o meaʻai a le toʻatele o tagata i le Iunaite Setete e mauʻoa i meaʻai manu, gaʻo, cholesterol, masima, ma suka, ma e itiiti meaʻai, fualaau faisua, ma fiber.” (“Aai atili ma faaitiitia le mamafa”; 1993; toe lomiga 2001; itulau 22)

O le amataga o le vegetarianism i le Iunaite Setete. 

Ole Vegetarianism e le masani ona taatele i le US seia oʻo i le 1971, ina ua sau i fafo le Diet a Frances Moore Lappé's bestseller Diet for a Small Planet.

O se tagatanuu o Fort Worth, na alu ese Lappe mai le aʻoga faʻauʻu a UC Berkeley e amata lana lava suʻesuʻega i le fiaaai o le lalolagi. Na maofa Lappe ina ua ia iloa e 14 taimi e sili atu ai le tele o saito e faʻaaogaina e le manu nai lo aano o manu - o se faʻaumatia tele o punaoa. (O povi e 'ai i luga o le 80% o fatu uma i le US. Afai e tipiina e tagata Amerika a latou aano o manufasi i le 10%, o le a lava le saito e fafaga ai tagata fiaaai uma i le lalolagi.) I le 26 o ona tausaga, na tusia ai e Lappe Diet for a Small O le paneta e faʻaosofia tagata e le 'ai aano o manufasi, ma taofi ai meaʻai otaota.

E ui lava o le 60s sa fesoʻotaʻi ma hippies ma hippies ma vegetarianism, o le mea moni, vegetarianism e le masani ai i le 60s. O le amataga o le Diet for a Small Planet i le 1971.

Le manatu o le tuʻufaʻatasia o porotini.

Ae na iloa e Amerika le vegetarianism i se auala e matua ese lava nai lo aso nei. I aso nei, o loʻo i ai le tele o fomaʻi o loʻo fautuaina le faʻaitiitia poʻo le faʻaumatiaina o aano o manufasi, faʻapea foʻi ma taunuʻuga o tagata taʻalo manuia ma tagata taʻutaʻua o loʻo faʻamaonia le aoga o le vegetarianism. I le 1971 sa ese mea. O le talitonuga lauiloa e faapea e le gata o le le lelei o le mea'ai, e le mafai ona ola i se mea'ai fua. Na iloa e Lappe o lana tusi o le a maua ni iloiloga fefiloi, o lea na ia faia ai se suʻesuʻega i meaʻai e uiga i meaʻai meaʻai, ma i le faia o lea mea na faia ai se mea sese tele na suia ai le talaʻaga o le vegetarianism. Na maua e Lappe suʻesuʻega na faia i le amataga o le seneturi i isumu na faʻaalia ai le tuputupu aʻe vave o isumu ina ua fafagaina i latou i se tuufaatasiga o meaʻai laau e pei o meaʻai manu i amino acids. Sa iai se meafaigaluega ofoofogia a Lappe e faatalitonu ai tagata e mafai ona latou faia meaʻai laau “e lelei” e pei o aano o manu.  

Na tuʻuina atu e Lappe le afa o lana tusi i le manatu o le "tuʻufaʻatasia o le porotini" poʻo le "faʻamaeʻaina le porotini" -pei o le faʻaogaina o pi ma araisa e maua ai se porotini "atoa". O le manatu o le paga sa pipisi, o loʻo faʻaalia i tusi uma na lomia e tusitala vegetarian uma talu mai lena taimi, ma faʻauluina aʻoaʻoga, encyclopedias, ma mafaufauga Amerika. Ae paga lea, sa sese lenei manatu.

O le faafitauli muamua: o le talitonuga o le tuufaatasiga o porotini sa na o se talitonuga. E le'i faia lava ni su'esu'ega a tagata. Sa sili atu le faailoga tagata nai lo le faasaienisi. Leitioa le tuputupu aʻe o isumu e ese mai i tagata, talu ai e manaʻomia e isumu le faʻasefulu taimi sili atu i le kalori i le kalori nai lo tagata (o le susu o le isumu e iai le 50% protein, ae o le susu o le tagata e naʻo le 5%.) Ma, afai e matua le lava le polotini o laau, e faʻafefea foi povi, puaa ma moa, e 'ai na o saito ma mea'ai laau, e maua ai le polotini? E le o se mea uiga ese ea tatou te aai i manu mo polotini ae na o laau e aai ai? Ma le mea mulimuli, o meaʻai o laʻau e le "le lava" i amino acids e pei ona manatu Lappe.

E pei ona tusia e Dr. McDougall, “O le mea e laki ai, o suʻesuʻega faʻasaienisi ua faʻamaonia ai lenei tala faʻalavelave. Na faia e le natura a tatou meaʻai ma se seti atoatoa o meaʻai aʻo leʻi leva ona paʻu i le laulau 'ai. O mea taua uma ma le le taua o amino o loʻo i ai i gaʻo gaʻo e leʻi faʻamamaina e pei o araisa, sana, saito ma pateta, i le aofaʻi e sili atu le maualuga nai lo le manaʻoga o tagata, e tusa lava pe tatou te talanoa e uiga i tagata taʻalo poʻo tagata faʻamalosi. Ua faapea mai le mafaufau masani e moni lenei mea, talu ai ua ola le fanau a tagata i lenei paneta. I le tala faasolopito atoa, o lo'o va'ava'ai tagata tausi aiga mo araisa ma pateta mo o latou aiga. O le paluina o araisa ma pi sa le o so latou popolega. E taua mo i tatou le faamalieina o lo tatou fia aai; E le mana'omia ona ta'u mai e fa'afefiloi puna porotini e maua ai se fa'amatalaga atoatoa o le amino acid. E le manaʻomia lenei mea, aua e le mafai ona fatuina se seti sili atu o polotini ma amino acids nai lo gaʻo masani. ”(The McDougall Program; 1990; Dr. John A. McDougall; itulau 45. – Fa'amatalaga atili: The McDougall Plan; 1983; Dr. John A. MacDougall; itulau 96-100)

O le Diet for a Small Planet na vave ona avea ma fa'atau sili, ma ta'uta'ua ai Lappe. O lea na faateʻia ai-ma faʻaaloalo-na ia ioeina le mea sese i le mea na taʻutaʻua ai o ia. I le lomiga 1981 o Diets for a Small Planet, na faailoa faalauaitele e Lappe le mea sese ma faamatala atu:

“I le 1971, na ou faamamafaina ai le faaopoopoga o polotini ona sa ou manatu e na o le pau lava le auala e lava ai le polotini o le faia lea o se polotini e mafai ona faamalūina e pei o polotini a manu. I le tetee atu i le talafatu e faapea o aano o manu e na o le pau lea o le puna o le polotini maualuga, na ou faia ai se isi tala. Ou te faʻapea, ina ia lava le polotini e aunoa ma aano o manufasi, e tatau ona e filifilia ma le faʻaeteete au meaʻai. O le mea moni, e sili atu ona faigofie mea uma.

"Faatasi ai ma ni tuusaunoaga taua e tolu, o le lamatiaga o le le lava o le polotini i luga o se meaʻai e faʻavae i laʻau e matua laʻititi lava. O mea e tuusaunoaga ai o mea'ai e faalagolago tele i fualaau aina, fuala'au pei o le pateta suamalie po o manioka, ma mea'ai leaga (falaoa fa'amamā, suka, ma ga'o). O le mea e lelei ai, e toʻaitiiti tagata e ola i meaʻai e toetoe lava a naʻo ia meaʻai e maua ai kalori. I isi mea'ai uma, afai e lava le kalori e maua e tagata, e lava fo'i le polotini. ( Mea'ai mo se Laiti Panetene; Lomiga 10 Tausaga; Frances Moore Lappe; itulau 162)

Fa'ai'uga o le 70's

E ui lava e leʻi foʻia e Lappe naʻo le fiaaai o le lalolagi, ma e ese mai i manatu e tuʻufaʻatasia ai porotini, o le Diet for a Small Planet o se manuia e leʻi faʻamaonia, faʻatau atu le faitau miliona o kopi. Na avea o se faʻamalosi mo le atinaʻeina o le vegetarian movement i le Iunaite Setete. O tusi kuka, faleaiga, felagolagomai ma communes na amata ona aliali mai e aunoa ma se mea. E masani ona matou faʻafesoʻotaʻi le 60s ma hippies, ma hippies ma vegetarians, ae o le mea moni, e le masani le vegetarianism seia oʻo ina faʻasalalau le Diet for a Small Planet i le 1971.

I lena lava tausaga, na faavaeina ai e San Francisco hippies se komupiuta i Tennessee, lea na latou taʻua "The Farm." O le Faatoaga sa tele ma manuia ma fesoasoani e faʻamalamalamaina se ata manino o le "commune". O le “Farm” na faia foi se sao tele i le aganuu. Na latou fa'alauiloa oloa soya i le Iunaite Setete, ae maise le tofu, lea na toetoe a le iloa i Amerika se'ia o'o i le Farm Cookbook, lea o lo'o i ai fua o soya ma se fua mo le faia o tofu. O lenei tusi na lomia e le fale lomitusi a le Farm lava ia e taʻua o le Farm Publishing Company. (E iai foi le latou lisi o meli e mafai ona e mateina lona igoa.) Sa talanoa foi le Faatoaga e uiga i le fanau mai i aiga i Amerika, ma tausia ai se tupulaga fou o faatosaga. Ma le mea mulimuli, o tagata o The Farm ua faʻaatoatoaina auala o le faʻanatura fanau mai (ma, ioe, tusi tusi e uiga i ai).

I le 1975, na tusia ai e le polofesa o amio a Ausetalia Peter Singer le Animal Liberation, o le uluai galuega faʻaaʻoaʻoga na tuʻuina atu ai finauga faʻapitoa e lagolagoina ai le faʻafefe o aano o manu ma faʻataʻitaʻiga manu. O lenei tusi musuia o le atoatoa lelei lea i le Diet for a Small Planet, lea na patino e uiga i le le 'ai o manu. O le a le mea na faia e le Diet for a Small Planet mo le vegetarianism, Animal Liberation na faia mo aia tatau a manu, faʻalauiloa gaioiga o aia tatau a manu i le po i le US. I le amataga o le 80s, na amata ai ona oso aʻe vaega o aia tatau a manu i soʻo se mea, e aofia ai le PETA (People for the Ethical Treatment of Animals). (Na totogi e PETA se isi lomiga faaopoopo o le Animal Liberation ma tufatufa atu i sui fou.)

Fa'ai'uga o le 80s: Le Diet mo Amerika Fou ma le tula'i mai o Veganism.

Diet for a Small Planet na amataina le vegetarianism snowball i le 70s, ae i le ogatotonu o le 80s o loʻo faʻasalalau pea nisi o tala faʻasolopito e uiga i meaʻai. O se tasi o ia manatu o le manatu o loo tuuina mai i totonu o le tusi lava ia, o le tala fatu e tuufaatasia ai porotini. O le to'atele o tagata ua manatu e fai vegan ua fiu i ai ona e tatau ona fuafua lelei a latou mea'ai. O le isi tala o le susu ma fuamoa o meaʻai maloloina ma e manaʻomia e tagata faʻatau meaʻai ia lava meaʻai ina ia aua neʻi feoti. O le isi tala faʻasolopito: E mafai ona ola maloloina e ala i le fai meaʻai, ae leai ni faʻamanuiaga faʻapitoa mo le soifua maloloina (ma, o le mea moni, o le 'ai o aano o manu e leʻi fesoʻotaʻi ma soʻo se faʻafitauli). Mulimuli ane, o le toʻatele o tagata e leʻi iloa se mea e uiga i faʻatoʻaga falegaosimea ma aʻafiaga o le siosiomaga o faʻatoaga lafumanu.

O nei tala faʻasolopito uma na faʻasalaina i le 1987 tusi Diet for a New America e John Robbins. O le galuega a Robbins, o le mea moni, e itiiti ni faʻamatalaga fou ma faʻamatalaga muamua - o le tele o manatu ua uma ona faʻasalalau i se mea, ae o loʻo faʻasalalau. O le taualoa o Robbins o lona aveina lea o le tele o faʻamatalaga ma tuʻufaʻatasia i totonu o se voluma tele ma le faʻaeteete, faʻaopoopoina lana lava auʻiliʻiliga, lea e tuʻuina atu i se auala sili ona faigofie ma le faʻaituau. O le vaega muamua o le Diet for a New America na feagai ma le mataʻutia o faʻatoʻaga falegaosimea. O le vaega lona lua o loʻo faʻaalia ma le mautinoa le faʻaleagaina o le taumafa o aano o manufasi ma faʻamanuiaga manino o le vegetarianism (ma e oʻo lava i veganism) - i luga o le ala, faʻamaonia le tala faʻasolopito o le tuʻufaʻatasia o polotini. O le vaega lona tolu na talanoa e uiga i taunuuga ofoofogia o le fagafao, lea e oo lava i le tele o vegetarians latou te leʻi iloa aʻo leʻi lolomiina le tusi.

Taumafa mo Amerika Fou "toe amata" le faiga o meaʻai i le US e ala i le faʻalauiloaina o le vegan movement, o le tusi lenei na fesoasoani i le faʻalauiloaina o le faaupuga "vegan" i le American lexicon. I totonu o le lua tausaga talu ona lomia le tusi a Robbins, e tusa ma le sefulu sosaiete vegetarian na faavaeina i Texas.

1990s: Faʻamaoniga faafomaʻi ofoofogia.

Na amata lomia e Dr. John McDougall se faasologa o tusi e faalauiloa ai le taumafa vegan mo le togafitia o maʻi tuga, ma ausia lona manuia sili i le 1990 ma le McDougall Program. O le tausaga lava lena na tatala ai le polokalame a le Dr. Dean Ornish's Heart Disease Program, lea na faamaonia ai e Ornish mo le taimi muamua e mafai ona toe suia le maʻi fatu fatu. E masani lava, o le tele o le polokalama a Ornish ose ga'o maualalo, toetoe lava atoa vegan meaai.

I le amataga o le 90s, na lomia ai e le American Dietetic Association se pepa o tulaga i luga o taumafa vegetarian, ma o le lagolago mo veganism na amata ona aliaʻe i totonu o le falemaʻi. Ua iu ina suia e le malo o Amerika le Fa Food Groups ua le toe aoga ma aano o manufasi ma susu i le Food Pyramid fou, lea ua faaalia ai e tatau ona faavae meaai a tagata i fatu, fualaau faisua, pi ma fualaau aina.

I aso nei, o sui o vailaʻau ma tagata masani e fiafia tele i le vegetarianism nai lo se isi lava taimi. O loʻo i ai pea tala faʻasolopito, ae o le suiga lautele o uiga i le vegetarianism talu mai le 80s e ofoofogia! O le avea ma se tagata fai mea'ai talu mai le 1985 ma se vegan talu mai le 1989, o se suiga fiafia tele lea!

Faʻafanua: McDougall Program, Dr. John A. McDougall, 1990 The McDougall Plan, Dr. John A. McDougall, 1983 Diet for a New America, John Robbins, 1987 Diet for a Small Planet, Frances Moore Lappe, lomiga eseese 1971-1991

Faamatalaga Faaopoopo: O le na faavaeina le veganism faaonaponei ma le tusitala o le upu "vegan", Donald Watson, na maliu ia Tesema 2005 i le 95 o ona tausaga.

 

 

Tuua se tali