O se olaga fa'avae i la'au: fa'amanuiaga mo le tamaoaiga ma isi fa'amanuiaga

Sa i ai se taimi na avea ai meaai vegetarian ma vegan na o se vaega o se tamai aganuu i le lalolagi i Sisifo. Na talitonuina o le vaega lea e fiafia i ai hippies ma tagata faʻamalosi, ae le o le faitau aofaʻi lautele.

Vegetarians ma vegans na iloa e i latou na siomia i latou a le o le taliaina ma le faapalepale, po o le ita. Ae o lea ua suia mea uma. O le tele ma le tele o tagata faʻatau ua amata ona latou iloa le lelei o aʻafiaga o se meaʻai faʻavae e le gata i le soifua maloloina, ae faʻapea foi i le tele o isi vaega o le olaga.

O mea'ai fa'atatau i la'au ua avea ma masani. O tagata taʻutaʻua lautele ma kamupani tetele o loʻo manaʻomia le suiga i le veganism. E oo lava i tagata fiafia o Beyoncé ma Jay-Z ua latou taliaina le ola vegan ma teu faafaigaluega i se kamupani meaai vegan. Ma o le kamupani mea'ai aupito tele i le lalolagi, Nestlé, ua valoia o mea'ai e fa'atatau i la'au o le a fa'aauau pea ona maua le lauiloa i tagata fa'atau.

Mo nisi, o se olaga. E tupu e oʻo lava i kamupani atoa e mulimuli i se filosofia e tusa ai ma le latou mumusu e totogi mo soʻo se mea e fesoasoani i le fasioti tagata.

O le malamalama o le faʻaaogaina o manu mo meaʻai, lavalava, poʻo soʻo se isi lava faʻamoemoega e le manaʻomia mo lo tatou soifua maloloina ma le soifua manuia e mafai foi ona avea ma faavae mo le atinaʻeina o se tamaoaiga manuia o laau.

Faʻamanuiaga mo le soifua maloloina

O le tele o tausaga o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o se meaʻai e faʻavae i laʻau e mautinoa o se tasi o mea sili ona maloloina i le lalolagi. O mea'ai o lo'o i totonu o mea'ai masani e fa'atatau i la'au e fesoasoani e fa'aitiitia ai le fula i totonu o le tino, fa'aleleia le gaioiga o le va'a toto, ma fa'aitiitia ai le lamatiaga o le metabolic syndrome ma le ma'i suka.

E ioe tagata suʻesuʻe o meaʻai e suitulaga i polotini a manu—nati, fatu, leki, ma tofu—o ni puna tāua ma taugofie o polotini ma isi meaʻai.

O mea'ai e fa'atatau i la'au e saogalemu mo la'asaga uma o le olaga o le tagata, e aofia ai le ma'itaga, tamameamea, ma le tamaitiiti. O suʻesuʻega e faʻamaonia i taimi uma o le paleni, meaʻai faʻavae e mafai ona maua ai e le tagata meaʻai uma e manaʻomia mo le soifua maloloina lelei.

O le tele o vegans ma vegetarians, e tusa ai ma suʻesuʻega, e maua le alauni fautuaina o le porotini i aso taitasi. Ae mo le uʻamea, o se meaʻai faʻavae e mafai ona aofia ai le tele pe sili atu nai lo meaʻai e iai aano o manufasi.

E le gata e le manaʻomia ni meaʻai manu mo le soifua maloloina lelei, ae o le faʻatupulaia o numera o tagata tausi meaʻai ma fomaʻi faʻapolofesa o loʻo ioeina e oʻo lava i mea e afaina ai manu.

O suʻesuʻega i meaʻai e faʻatatau i laʻau ua faʻaalia pea o faʻamaumauga o le tino ma le tino puta e maualalo i tagata e 'ai meaʻai faʻavae. O le soifua maloloina lelei o meaʻai e faavae i laʻau, e fesoasoani foʻi e faaitiitia le lamatiaga o le maʻi fatu, stroke, kanesa, tino puta, ma le maʻi suka, o se tasi lea o māfuaaga autū o le oti i le tele o atunuu i Sisifo.

Amiotonu

Mo le toʻatele o tagata o loʻo ola i le lalolagi i aso nei, o le 'ai o aano o manu e le o se vaega taua o le ola. Ua lē toe manaʻomia e tagata i aso nei ona puipuia o ia mai manu ina ia ola ai. O le mea lea, i aso nei, o le 'ai o mea ola ua avea ma filifiliga, ae le o se mea e tatau ai.

O manu o ni tagata popoto e pei o i tatou, ma o latou lava manaʻoga, manaʻoga ma mea e fiafia i ai. Ua iloa e le faasaienisi, e pei o i tatou, e mafai ona latou oo i le tele o lagona ma lagona, e pei o le olioli, tiga, fiafia, fefe, fiaai, faanoanoa, le fiafia, le fiafia, po o le faamalieina. Latou te nofouta i le lalolagi o siomia ai i latou. E taua o latou olaga ma e le na o ni punaoa poʻo ni meafaigaluega mo le faʻaogaina e tagata.

So'o se fa'aogaina o manu mo mea'ai, lavalava, fa'afiafiaga po'o le fa'ata'ita'iga o le fa'aogaina lea o manu e fa'afeagai ma o latou mana'oga, e mafua ai le mafatia ma, i le tele o tulaga, fasioti tagata.

Siosiomaga gafataulimaina

E le mafai ona faafitia le soifua maloloina ma le amio pulea, ae o le suia i se meaʻai faʻavae e lelei foi mo le siosiomaga.

O su'esu'ega fou o lo'o fa'aalia ai o le sui i se mea'ai fa'ato'aga e mafai ona fa'aitiitia ai lou a'afiaga o le si'osi'omaga nai lo le sui i se ta'avale fa'atosina. Ole Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi (FAO) e tusa ma le 30% o eleele o le lalolagi e le o ufitia i le aisa o loʻo faʻaaogaina tuusao pe leai foi mo le gaosiga o meaʻai mo lafumanu.

I totonu o le vai o Amazon, toetoe lava 70% o fanua vaomatua ua liua i avanoa e faʻaaogaina e fai ma lafumanu mo povi. O le soona fafaga ua i'u ai i le leiloa o meaola eseese ma le gaosiga o meaola faanatura, aemaise lava i nofoaga matutu.

O le lipoti o voluma e lua ua faaulutalaina “Lafu i se Laufanua Suia” na faia ai mea taua nei:

1. E sili atu i le 1,7 piliona manu o loo faaaogāina i lafumanu i le lalolagi aoao ma nofoia le silia i le kuata o le fogāeleele.

2. O le gaosiga o mea'ai manu e nofoia pe tusa ma le tasi vaetolu o fanua fa'ato'aga uma i luga o le paneta.

3. O pisinisi lafumanu, lea e aofia ai le gaosiga ma le felauaiga o meaʻai, e nafa ma le tusa ma le 18% o kasa kasa uma i le lalolagi.

E tusa ai ma se suʻesuʻega talu ai nei i le aʻafiaga o le siʻosiʻomaga o meaʻai e faʻatatau i laʻau, o gaosiga uma o aano o manufaʻaola e maua ai le faʻaitiitia o aʻafiaga nai lo le gaosiga o aano o manu.

Fa'ato'aga manu e mafua ai fo'i le fa'aogaina o le vai. E mana'omia e pisinisi lafumanu le tele o le fa'aaogaina o le vai, e masani ona fa'auma ai sapalai i totonu o le atunu'u i le fa'atupula'ia o popolega i suiga o le tau ma le fa'aitiitia o puna'oa fou.

Aisea e gaosia ai meaai mo meaai?

O le faʻaitiitia o le gaosiga o aano o manufasi ma isi meaola e le gata e lagolagoina ai le taua e faʻasaoina ai lo tatou paneta ma fesoasoani i se olaga e sili atu ona gafataulimaina ma faʻamaoni.

E ala i le lafoaia o oloa a manu, e le gata ina faʻaitiitia ai lou aʻafiaga o le siosiomaga, ae e te faia foi lau vaega i le faʻaleleia o olaga o tagata i le salafa o le lalolagi.

E telē le aafiaga o le fai lafumanu mo tagata, aemaise lava mo ē matitiva ma matitiva. E tusa ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, i tausaga taʻitasi e sili atu i le 20 miliona tagata e maliliu ona o le le lava o meaʻai, ma e tusa ma le 1 piliona tagata o loʻo ola i le fiaaai faifai pea.

O le tele o mea'ai o lo'o fafagaina i manu e mafai ona fa'aoga e fafaga ai tagata fia'a'ai i le lalolagi atoa. Ae nai lo le tuʻuina atu o saito i tagata o loʻo manaʻomia tele ma i latou o loʻo aʻafia i faʻafitauli o meaʻai a le lalolagi, o nei mea toto o loʻo fafagaina i lafumanu.

E manaʻomia le tusa ma le fa pauna o saito ma isi polotini fualaau faisua e maua ai na o le afa pauna o povi!

Faamanuiaga tau tamaoaiga

O se faiga fa'ato'aga fa'ato'aga e maua ai e le gata i le si'osi'omaga ma fa'amanuiaga alofa, ae fa'apea fo'i le tamaoaiga. O mea'ai fa'aopoopo o le a gaosia pe a sui le faitau aofa'i o Amerika i se mea'ai vegan e mafai ona fafagaina le 350 miliona sili atu tagata.

O lea fa'asili o mea'ai o le a toe totogi uma ai mea ua leiloa mai le fa'aitiitia o le gaosiga o lafumanu. O suʻesuʻega tau tamaoaiga o loʻo faʻaalia ai o le gaosiga o lafumanu i le tele o atunuu i Sisifo e maua ai lalo ifo o le 2% o le GDP. O nisi su'esu'ega i le Iunaite Setete o lo'o fautua mai ai se fa'aitiitiga o le GDP e tusa ma le 1% ona o le suiga o le atunu'u i le veganism, ae o le a fa'aletonu i le fa'atupulaia o maketi fa'avae.

E tusa ai ma se suʻesuʻega na lomia i le American journal Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), afai e faaauau pea ona taumafaina e tagata meaʻai manu, nai lo le fesuiaʻi i se taumafa paleni e faavae i laau, e ono tau ai le Iunaite Setete mai le 197 i le 289 piliona. tala i le tausaga, ma O le tamaoaiga o le lalolagi e mafai ona leiloa e oʻo atu i le $ 2050 trillion e 1,6.

E mafai e le US ona faʻasaoina tupe sili atu nai lo se isi atunuʻu e ala i le fesuiaʻi i se tamaoaiga faʻavae laau ona o le maualuga o tau o le soifua maloloina lautele. E tusa ai ma se suʻesuʻega a le PNAS, afai e mulimulitaʻi tagata Amerika i taʻiala tau taumafa, e mafai e le US ona faʻasaoina le $ 180 piliona i tau o le soifua maloloina ma le $ 250 piliona pe a latou sui i se tamaoaiga faʻavae. Ua na'o fa'amaumauga tau tupe ma e le'o manatu fo'i e tusa ma le 320 soifua e fa'aolaina i le tausaga e ala i le fa'aitiitia o fa'ama'i fa'ama'i ma le tino puta.

E tusa ai ma se suʻesuʻega a le Plant Foods Association, o le gaioiga o le tamaoaiga i le US meaʻai meaʻai na o ia e tusa ma le $ 13,7 piliona i le tausaga. I fua o le tuputupu aʻe o loʻo i ai nei, o loʻo fuafua le gaosiga o meaʻai e faʻatatau i laʻau e maua ai le $ 10 piliona i tupe maua lafoga i le isi 13,3 tausaga. O lo'o fa'atupula'ia le fa'atauga o mea fa'ato'aga ile US ile averesi ole 8% ile tausaga.

O nei mea uma o se tala faʻamaonia mo tagata faʻavae ola faʻavae, ma o suʻesuʻega fou o loʻo faʻaalia e faʻaalia ai le tele o aoga o le aloese mai meaola manu.

O suʻesuʻega e faʻamaonia ai, i luga o le tele o laʻasaga, o le a faʻaleleia atili le soifua maloloina ma le soifua manuia o tagata i le salafa o le lalolagi e ala i le faʻaitiitia o le fiaaai i atunuʻu atinaʻe ma faʻaitiitia ai faʻamaʻi tumau i Sisifo. I le taimi lava e tasi, o lo tatou paneta o le a maua sina malologa mai le faʻaleagaina e mafua mai i le gaosiga o meaola manu.

A uma mea uma, e tusa lava pe le lava le ola mama ma le amio pulea e talitonu ai i aoga o se olaga ola faʻavae, o le mea sili o le mana o le tala sili e tatau ona faʻamaonia tagata.

Tuua se tali