Gugu (aotelega)

Gugu (aotelega)

O le upu gugu (mai le gagana Eleni arthron : fa'aupuga, ma mai le Latina iloa : fula) ta'u mai ai ma'i eseese e sili atu i le selau lea e faʻaalia i le tiga i sooga, ligaments, tendons, ponaivi poʻo isi vaega o le musculoskeletal system. (O le vaega faapitoa o Arthritis o loʻo i ai faʻamatalaga faʻapitoa i le tele o nei tulaga.)

I aso ua mavae, sa matou faaaogaina le upu rūmate (Latina rūmate, mo le “fesoasoani o lagona”) e faailoa ai tulaga uma nei. O lea faaupuga ua manatu ua le toe aoga.

Tatala 1 mai le 6 Kanata o le 12 tausaga ma luga atu o loʻo i ai se ituaiga o gasegase, e tusa ai ma le Statistics Canada2. E tusa ai ma se isi punaoa (The Arthritis Society), e 4.6 miliona tagata Kanata e maua i le gasegase oona, e aofia ai ma le 1 miliona mai le gasegase oona. I Farani, 17% o le faitau aofaʻi e maua i le osteoarthritis.

mataʻi. O nisi ituaiga o gasegase e fa'aalia i le i ai o le mumu, ae le o mea uma. O le fulafula o le tali masani a le tino i le ita po'o le a'afiaga. E mafua aifulafula, tiga ma mumu i le vaega ua afaina o le tino.

Mafuaaga

legugu e mafai ona aliaʻe mai o se faʻalavelave, faʻamaʻi poʻo se masani masani masani, ae mafai foi ona mafua mai i se faʻamaʻi autoimmune lea e osofaʻia ai e le tino ona lava aano. O nisi taimi e leai se mafuaaga e mafai ona maua e faʻamatalaina ai faʻamaoniga.

Ituaiga gugu

O ituaiga autu e lua:

  • leOsteoarthritis o le gugu e sili ona taatele; e fai mai e fausia "ma ofu". O se gugu o le toto. O le faʻaleagaina e ala i le ofuina o le cartilage o loʻo ufiufi ma puipuia ai ponaivi o le sooga faʻatasi ma foliga vaaia o le tuputupu aʻe o ponaivi laiti e faʻaalia ai lenei maʻi. E masani ona afaina ai sooga e lagolago ai se vaega tele o le mamafa o le tino, e pei o sulu, tulivae, vae ma le tui. Osteoarthritis e masani ona feso'ota'i ma le matua, pe mafua mai i le mamafa tele po'o le fa'aaogaina faifaipea o se so'oga i le fa'atinoga o se ta'aloga. E seasea aliali mai a o lei taofia.
  • La gugu rheumatoid o se faʻamaʻi mumu. O sooga o lima, tapulima ma vae e masani ona muamua afaina. O isi totoga e mafai ona afaina ona o le fula e aafia ai le tino atoa. O lenei ituaiga o gasegase e masani ona amata ile 40 i le 60 tausaga le matutua, ae e mafai ona amata ile amataga o le matua. Rheumatoid arthritis e 2 i le 3 taimi sili atu ona taatele i totonu fafine nai lo alii. E ui lava e leʻi maua e saienitisi lona mafuaʻaga, e foliga mai e mafua mai i le autoimmune ma aʻafia etofi.

O isi ituaiga o ma'i gugu, e sili ona taatele:

  • Fa'ama'i gugu. E mafai ona tupu pe a a'afia sa'o e se fa'ama'i se so'oga ma mafua ai le fula;
  • gugu fa'afoliga. O lenei ituaiga o ma'i gugu e aliali mai fo'i ona o fa'ama'i pipisi. Ae i lenei tulaga, o le faʻamaʻi e le tu saʻo i totonu o le sooga;
  • gugu o le fanau iti. Ose ituaiga fa'ama'i rūmatoid e tupu i tamaiti ma tupulaga talavou, ma e masani ona lelei pe a matutua;
  • Psoriatic gasegase. O se ituaiga o ma'i gugu e o faatasi ma manu'a o le pa'u e masani ai o le psoriasis;
  • Gout ma pseudogout: o le tuʻuina atu o tioata i sooga, i le tulaga o le uric acid i le tulaga o le gout poʻo le calcium phosphate i le tulaga o se pseudodout, e mafua ai le mumū ma le tiga, e masani lava i le vae matua i le mea muamua.

I gugu uma e afaina ai, sulu fesoʻotaʻiga e aʻafia epupuga. O aano o lo'o feso'ota'i e fai ma lagolago ma puipuiga mo totoga. E maua i totonu o le paʻu, alatoto, tendons, faataamilo i totoga poʻo i le va o aano eseese e lua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le synovial membrane, o loʻo faʻapipiʻiina le pu o sooga, o le tino fesoʻotaʻi.

  • Lupus. O lo'o ta'ua o se ituaiga o ma'i gugu talu ai o se tasi lea o fa'ama'i fa'ama'i tumau. O se fa'ama'i fa'afeso'ota'i e mafai ona fa'atupuina, i lona tulaga sili ona taatele ma ogaoga, fula o le pa'u, maso, so'oga, fatu, mama, fatuga'o, alātoto ma le neura.
  • Scleroderma. Ose fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i e fa'aalia i le fa'ama'a'a o le pa'u ma le fa'aleagaina o aano feso'ota'iga. E mafai ona a'afia ai so'oga ma fa'atupu ai fa'ailoga masani ole gugu fa'ama'i. Systemic scleroderma e mafai ona afaina ai totoga i totonu, e pei o le fatu, mama, fatuga'o, ma le faiga o mea'ai.
  • Ankylosing spondylitis. O se fula faifai pea o sooga o le vetebra o le tua e tupu malie ma mafua ai le malo ma le tiga i tua, tino ma sulu.
  • Gougerot-Sjögren syndrome. Ose fa'ama'i tuga e fa'amago muamua e a'afia ai ga'o ma mucous membrane o mata ma gutu, ma mafua ai ona mago totoga e ala i le fa'aitiitia o loimata ma faua. I lona tulaga muamua, e na'o le a'afia ai o ga'o nei. I lona tulaga lona lua, e mafai ona fesoʻotaʻi ma isi faʻamaʻi autoimmune, e pei ole rheumatoid arthritis ma lupus.
  • Polymyosite. O se fa'ama'i e le masani ai e mafua ai le mumū o maso, ona mou atu ai lea o le malosi.

O isi fa'ama'i e feso'ota'i i ituaiga eseese ogugu ma o nisi taimi e faʻapipiʻi faʻatasi ma i latou, e pei o le plantar fasciitis, fibromyalgia, Lyme disease, Paget's disease of ponaivi, Raynaud's disease, ma le carpal tunnel syndrome.

O le tele o fa'ama'i gugu e taimi masani. O nisi o le a taitai atu i faaitiitia o fausaga soofaatasi. Ioe, o le malosi faʻaitiitia le gaioi o le sooga faʻatasi ma maso o loʻo siomia ai le atrophy, lea e faʻavaveina ai le alualu i luma o le maʻi. I le aluga o taimi, e malepelepe le cartilage, vaivai le ponaivi, ma e mafai ona faʻaleagaina le sooga.

Tuua se tali