E le atoatoa le malosi o le pepe

O miti a matua mo se tamaitiiti atoatoa e i ai taimi e malepe ai pe a latou iloa lo latou le atoatoa. Ae peitai, i aso nei, e leai se mea e le mafai ona faatoilaloina. Ona, i luma o le alofa o se tamaitiiti, soo se mea e mafai!

Nofo ma se tamaitiiti ese

Po o le a lava le tagata itiiti ua faatoa fanau mai, ma po o le a foi se faaletonu o ia te ia, o le loto e tautala i luga o mea uma. Aua, e ui lava i faigata uma, e le tatau ona galo ia i tatou mea taua: e manaomia e se tamaitiiti e le atoatoa le malosi i mea uma, ina ia tuputupu ae i tulaga sili ona lelei, le alofa o ona matua.

E vaaia pe leai foi i le taimi na fanau mai ai, vaivai pe ogaoga, o le le atoatoa o le malosi o le tamaitiiti o se mafatiaga tiga lea mo le aiga, ma e sili atu le moni o lenei mea pe a faʻafuaseʻi ona faʻaalia le faʻamaʻi.

Pepe e le atoatoa le malosi, o se lagona leaga o le le tonu

I tulaga uma lava, o le ona faatoilaloina ai lea o matua e se lagona o le le tonu ma le le malamalama. Latou te lagona le tausalaina i le le atoatoa o le la tama ma faigata ai ona talia. O le te'i. O nisi e taumafai e foia le maʻi e ala i le sailia o se fofo e foia ai le tiga, o isi e nana mo vaiaso pe ... umi.

Dr Catherine Weil-Olivier, Ulu o le General Pediatrics Department i Louis Mourier Hospital (Colombe), molimau i le faigata i le faalauiloaina o le le atoatoa ma le taliaina e matua:

Ua ta'u mai e se tina ia i tatou e faapea:

O le malepelepe i le faaesea ma le tiga e mafai ona faafetai i le tele o mafutaga e maua ai le lagolago i matua ma tauivi e faʻaalia ma faʻaalia i latou lava. Faafetai ia i latou, o aiga e ola tutusa i aso taitasi e mafai ona faasoa atu o latou popolega ma fesoasoani le tasi i le isi. Aua le faatuai e faafesootai i latou! O le fa'afeso'ota'i ma isi aiga o lo'o feagai ma le mea lava lea e tasi e mafai ai ona e momotu lenei lagona o le fa'ate'aina, e te le toe lagona ai le leai o se fesoasoani, e fa'atusatusa lou tulaga i nisi o taimi e sili atu ona ogaoga ma tu'u mea i se vaaiga mamao. I soo se tulaga, ia tautala.

Faʻauta

O se “faatalanoaga faapitoa”

O matua o lo'o popole e uiga i le avea o se "gena leaga" e mafai ona alu mo se fa'atalanoaga fa'afoma'i fa'ama'i. E mafai fo'i ona tu'uina atu, pe a tupu se tala fa'asolopito o aiga, e le foma'i fa'apitoa po'o le foma'i fa'afafine.

Fa'atalanoaga fa'afoma'i genetics fesoasoani i le ulugalii:

  •  iloilo lo latou tulaga lamatia o le maua o se tamaititi e le atoatoa le malosi;
  •  ia faia se faaiuga pe a iai se tulaga lamatia ua faamaonia;
  •  ia tausia le la tama e le atoatoa le malosi i aso taitasi.

Le atoatoa o le malosi o le pepe i aso uma

O le olaga i aso uma o nisi taimi e liua i se tauiviga moni mo matua, o ē e masani lava ona faaesea.

Ae ui i lea, o loʻo i ai matua, a o ave le la tama i le aʻoga, e masani ona ataata io latou foliga. O le tulaga lea mo matua o Arthur, o se tama'i Down's Syndrome. Ua ofo le tina o se tasi o ana uo laiti: 

E mafua ona o le mitamita o matua o Arthur i le mafai ona ave le la tama i le aoga e pei o isi tamaiti, ma ua talia le le atoatoa o le tamaititi.

Ua faamatala mai e le tamaitai tamaitai o le vaega ogatotonu o Arthur:

O le mea lea, e pei lava o ia, atonu e mafai e lau pepe ona alu i le aʻoga, pe a mafai e lona faʻafitauli, ma mulimuli i se aʻoga masani, pe a manaʻomia, faʻatulagaina e malilie faatasi ma le faʻalapotopotoga. A'oga e mafai fo'i ona fa'a'au'au. E aoga lenei mea mo se tamaititi e maua i le Down syndrome, e pei ona tatou vaʻaia pe mo se tamaititi o loʻo mafatia i se faʻaletonu o le vaʻaia poʻo le faʻalogo.

Pepe e le atoatoa le malosi: o le a le matafaioi mo uso ma tuafafine?

O le tina o Margot, o Anne Weisse o loo talanoa e uiga i lana tama teine ​​aulelei, na fanau mai ma se hematoma cerebral ma atonu o le a le savali e aunoa ma se masini:

Afai o lenei faataitaiga e faagaeetia ai, e masani ona puipuia e nai ona tei le la tama e le atoatoa le malosi, po o le soona puipuia foi. Ma o le a se mea e sili atu ona masani? Ae ia faaeteete, e le faapea ai o uso laiti po o tuafafine matutua e lagona le tuulafoaiina. Afai e taumafai Pitchoun e pulea le gauai ma le taimi o Tina poʻo Tama, e tatau foi tuuto atu taimi faapitoa i isi tamaiti o le aiga. Ma e leai se aoga e natia ai le mea moni mai ia i latou. E sili foi ona latou malamalama i le tulaga i se taimi vave e mafai ai. O se tasi o auala e faafaigofie ai ona latou taliaina le faaletonu o lo latou tuagane po o le uso laitiiti ma aua le ma i ai.

Faʻamalosia foi i latou e ala i le faʻaali atu ia i latou o le puipuiga e mafai ona latou faia, ae i lo latou tulaga, ioe, ina ia le mamafa tele mo i latou. O le mea lenei na faia e Nadine Derudder:“Na ma filifili, o i maʻua ma loʻu toʻalua, e faamatala atu mea uma iā Axelle, le tuafafine matua, ona e tāua mo lona paleni. O ia o se teineitiiti aulelei e malamalama i mea uma ma masani ona aumai ia te au lesona! E alofa o ia i lona uso, e taaalo ma ia, ae foliga mai e le fiafia i le le vaai atu i lana savali. Mo le taimi nei o loʻo sologa lelei mea uma, o loʻo latou taupulepule ma talie faʻatasi. O le eseesega e faʻatamaoaigaina, e tusa lava pe faigata tele ona faʻamaonia i nisi taimi. 

Mafaufau ua tausia lelei!

E le o tuua na o oe. Tele fa'alapotopotoga fa'apitoa e mafai ona fa'aoga lau tama ma fesoasoani ia te oe. Mafaufau mo se faataitaiga:

- o CAMPS (Avega medico-social action center) lea e ofoina fua le tele o tausiga fa'alesoifua maloloina ile physiotherapy, psychomotor tomai, tautala tautala, ma isi, fa'aagaga mo tamaiti e 0 i le 6 tausaga le matutua.

Fa'amatalaga ile 01 43 42 09 10;

- o SESSAD (A'oa'oga Fa'apitoa ma Tausi Fale), lea e maua ai le lagolago i aiga ma fesoasoani i le aʻoga tuʻufaʻatasia o tamaiti mai le 0 i le 12-15 tausaga le matutua. Mo le lisi o SESSADs: www.sante.gouv.fr

Tamaiti e le atoatoa le malosi: fa'asaoina le lotogatasi o le aiga

Dr Aimé Ravel, pediatrician i le Jérôme Lejeune Institute (Paris), o loʻo faʻamalosi i se auala e faʻaaogaina lea e faʻamaonia autasi: "E eseese le auala mai lea tamaititi i lea tamaititi aua e eseese tagata uma, ae e ioe tagata uma i le tasi itu: tausiga aiga e tatau ona vave, lelei mai le fanau mai. "

Mulimuli ane, ina ua matutua, tamaiti ei ai manaoga faapitoa e masani lava ona iloa lo latou eseesega i le amataga auā latou te fa'atusa fa'alenatura i isi. O tamaiti e maua i le Down syndrome, mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona latou iloa mai le lua o latou tausaga e le mafai ona latou faia mea tutusa ma a latou uo taaalo. Ma e toatele ua mafatia ai. Ae e mautinoa lava e le o se mafuaaga e vavae ese ai pepe mai le lalolagi i fafo, i se isi itu. O le fesootaʻi ma isi tamaiti o le a lē lagona ai e ia le faaesea po o le faaesea, ma o le aʻoga, e pei ona tatou iloa, e matuā aogā.

Polofesa Alain Verloes, geneticist i le Robert Debré Hospital (Paris), o loʻo faʻapotoina atoatoa ma faʻataʻitaʻiina lenei tamaititi i le lumanaʻi: “E ui lava i le eseesega ma le mafatia o lenei tamaitiiti, e mafai foi ona fiafia o ia i le lagonaina o le alofa o ona matua ma iloa mulimuli ane, o loo i ai lona tulaga i le sosaiete. E tatau ona e fesoasoani i lau tama ia talia o ia lava ma ia lagona le taliaina ma le alofaina ”.

Aua le fesili tele ia Pepe

I tulaga uma, e le lelei le manao e soona faaosofia Pepe i soo se tau pe fesili atu ia te ia i mea na te le mafaia. aua nei galo lena mea tamaiti uma, e oo lava i "masani", ei ai ona tapulaa.

E sili atu le faamatalaina e Nadine nai lo se isi e ala i le talanoa e uiga i lana tamaʻi Clara, o loʻo mafatia i le cerebral palsy, o lona olaga na faʻaumatia e le physiotherapy sessions, orthoptics ...: “Sa ou alofa ia te ia, ae na ou vaaia ia te ia na o le faaletonu, e malosi atu ia te au. O lea, o sina mea itiiti, na mou ese atu ai loʻu toalua ma tuua ai aʻu i loʻu valea. Ae i se tasi aso, a o alu atu e savalivali, sa ia tago atu i le lima o Clara ma lulu malie e taalo. Ma o iina, na amata ai ona ata leotele !!! Sa pei o se eletise! Mo le taimi muamua na ou vaai ai i laʻu pepe, o loʻo 'ata laʻu tama teine ​​​​ma ou te leʻi toe vaʻaia lona faʻaletonu. Sa ou faapea ifo ia te aʻu lava: “E te ʻata, o oe o laʻu tama, e pei o lou tuafafine, e ese le lalelei …” Ona ou tuu lea o le faalavelave ia te ia ina ia alualu i luma ma ou faaalu le taimi e taaalo ai ma ia. , e fusi ia te ia…”

Faitau le faila i meataalo mo tamaiti ei ai manaoga faapitoa

E te fia talanoa i ai i le va o matua? E tuuina atu lou manatu, aumai lau molimau? Matou te feiloai i luga ole https://forum.parents.fr. 

Tuua se tali