Puipuia o le kanesa ile fale
O le a ma e faapefea ona tatou aai? Pe iai ea ni a tatou masaniga leaga? E fa'afia ona tatou mama'i, popole, po'o le pa'i atu i le la? O le toatele o i tatou e le mafaufau i nei fesili ma isi fesili. Ae o le sese o ata e mafai ona oo atu ai i le kanesa

I aso nei, o le maliu mai le kanesa e tulaga tolu pe a maeʻa faʻamaʻi cardiovascular. Ua matauina e le au atamamai e le mafai ona puipuia oe lava mai faʻamaʻi oncological i le 100%, ae e mafai lava ona faʻaitiitia le ono mafai ona atiaʻe nisi o ona ituaiga.

Puipuia o le kanesa ile fale

E ui o loʻo faʻaalu e atunuu o le lalolagi le tele o tupe i le sailia o se fofo, o fomaʻi o loʻo faʻapea o le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi o loʻo le malamalama lelei i faiga e puipuia ai le kanesa. E toʻatele e mautinoa e leai se malosi o vailaʻau i luma o le oncology ma pau lava le mea o loʻo totoe o le tatalo ina ia faʻaumatia le faʻamaʻi oti. Ae ina ia puipuia le atinaʻeina o se faʻamaʻi mataʻutia i le fale, fai mai fomaʻi, i le tele o tulaga e mafai. Ua lava le aua le ulaula, mataʻituina lou mamafa, 'ai saʻo, ola i se olaga soifua maloloina ma faia suʻega masani.

Ituaiga o kanesa

I le histologically, ua vaevaeina tuma i le mama ma le leaga.

Neoplasms mama. Latou te tuputupu ae lemu, siosiomia e latou lava kapoti poʻo le atigi, lea e le mafai ai ona latou tupu aʻe i isi totoga, ae naʻo le tulei ese. O sela o neoplasms mama e talitutusa ma aano o le soifua maloloina ma e le mafai ona faʻafefe i le lymph nodes, o lona uiga e le mafai ona mafua ai le oti o le maʻi. Afai e aveese se tumo faapena i taotoga, ona le mafai lea ona toe tupu i le nofoaga e tasi, sei vagana ai tulaga o le le atoatoa ona aveese.

O tuma mama e aofia ai:

  • fibromas - mai aano o feso'ota'iga;
  • adenomas - mai le epithelium glandular;
  • lipomas (wen) - mai le tino;
  • leiomyomas - mai maso lamolemole, mo se faʻataʻitaʻiga, leiomyoma uterine;
  • osteomas - mai aano o ponaivi;
  • chondromas - mai le tino cartilaginous;
  • lymphomas - mai le tino lymphoid;
  • rhabdomyomas - mai maso fa'ama'i;
  • neuromas - mai le aano o le neura;
  • hemangiomas - mai alatoto.

Tula leaga e mafai ona tupu mai so'o se aano ma e ese mai tuma mama e ala i le vave tupu. E leai ni a latou lava kapoti ma faigofie ona tupu i totonu o totoga tuaoi ma aano. Metastases e salalau atu i le lymph nodes ma isi totoga, lea e mafai ona oti.

Tula leaga ua vaevaeina i:

  • carcinomas (kanesa) - mai le epithelial tissue, e pei ole kanesa o le pa'u poo le melanoma;
  • osteosarcomas - mai le periosteum, lea o loʻo i ai aano fesoʻotaʻiga;
  • chondrosarcomas - mai le tino cartilaginous;
  • angiosarcomas - mai le mea faʻafesoʻotaʻi o vaʻa toto;
  • lymphosarcomas - mai le tino lymphoid;
  • rhabdomyosarcomas - mai maso fa'a'ivi;
  • leukemia (leukemia) - mai le tino hematopoietic;
  • blastomas ma neuromas leaga - mai le aano o fesoʻotaʻiga o le neura.

O fomaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi totoa faiʻai i se vaega eseese, talu ai, e tusa lava po o le a le faʻasologa o talafaasolopito ma uiga, ona o lo latou nofoaga, e otometi lava ona manatu i latou e leaga.

E ui i le mea moni o loʻo i ai le tele o ituaiga o neoplasms leaga, 12 o latou ituaiga e sili ona taatele i Rusia, o le 70% o mataupu uma o le kanesa i le atunuu. O le mea lea, o ituaiga sili ona taatele o le kanesa e le o lona uiga e sili ona matautia.

O neoplasms mataʻutia sili ona mataʻutia o:

  • kanesa o le pancreas;
  • kanesa ole ate;
  • kanesa o le esophageal;
  • kanesa o le manava;
  • kanesa colon;
  • kanesa o le mama, trachea ma bronchi.

O tuma sili ona taatele o le:

  • kanesa o le pa'u;
  • kanesa fatuga'o;
  • kanesa thyroid;
  • lymphoma;
  • kanesa o le toto;
  • kanesa o le susu;
  • kanesa o le prostate;
  • kanesa o le manava.

Fautuaga a fomai i le puipuia o le kanesa

- I le oncology, o loʻo i ai tulaga muamua, lua ma tulaga maualuga o puipuiga, faʻamatala Oncologist Roman Temnikov. - O le poloka muamua e faʻamoemoe e faʻaumatia mea e mafua ai le kanesa. E mafai ona e faʻaitiitia le lamatiaga o neoplasms e ala i le mulimulitaʻia o le faʻatonuga, tausisi i se olaga soifua maloloina e aunoa ma le ulaula ma le ava malosi, 'ai saʻo, faʻamalosia le tino o le tino, ma aloese mai faʻamaʻi pipisi ma carcinogens ma le faʻaalia tele i le la.

O le puipuiga lona lua e aofia ai le mauaina o neoplasms i se taimi vave ma faʻamaʻi e mafai ona oʻo atu ai i lo latou atinaʻe. I lenei laasaga, e taua le i ai o se manatu o se tagata e uiga i faʻamaʻi oncological ma faʻatautaia e le aunoa le suʻesuʻeina o le tagata lava ia. O suʻesuʻega faʻapitoa a le fomaʻi ma le faʻatinoina o ana fautuaga e fesoasoani e iloa ai pathologies. Manatua o soʻo se faʻailoga mataʻutia, e tatau ona e vaʻai i se fomaʻi i se taimi vave e mafai ai.

Puipuia tulaga maualuga o le mata'ituina au'ili'ili lea o i latou ua iai se tala'aga o le kanesa. O le mea autu iinei o le puipuia lea o le toe foʻi ma le faʻavaeina o metastases.

“E tusa lava pe ua toe malosi atoatoa le tagata maʻi, e lē o taofia ai le lamatiaga o le toe maua o le kanesa,” o le tala lea a Roman Alexandrovich. - O le mea lea, e tatau ona e asiasi i taimi uma i se fomaʻi maʻi ma faʻataʻitaʻiina uma suʻesuʻega talafeagai. O ia tagata e tatau ona sili atu le gauai atu i lo latou soifua maloloina, aloese mai soʻo se faʻamaʻi pipisi, taʻitaʻia se olaga soifua maloloina, 'ai saʻo, faʻateʻaina uma faʻafesoʻotaʻi ma mea leaga ma, ioe, ia matua mulimuli i fautuaga a le fomaʻi.

Fesili ma tali lauiloa

O ai e sili ona lamatia i le kanesa?
E tusa ai ma suʻesuʻega a le lalolagi, i le sefulu tausaga talu ai, o le vaega o le kanesa ua faʻateleina i le tolu. O lona uiga e fai lava si maualuga le lamatiaga o le maua i le kanesa. O le fesili o le a le taimi e tupu ai lenei mea - i le talavou, i le matua poʻo le matua matua.

E tusa ai ma le WHO, o le ulaula o le mafuaaga taatele lea o le kanesa i aso nei. E tusa ma le 70% o le kanesa o le mama i le lalolagi atoa ua faʻamautu ona o lenei masani mataʻutia. O le mafuaaga o loʻo taoto i mea oona sili ona mataʻutia e faʻamalolo i le taimi o le pala o lau tapaa. O nei mea e le gata e faʻalavelaveina ai le manava, ae faʻateleina foi le tuputupu ae o neoplasms leaga.

O isi mafua'aga e aofia ai fa'ama'i hepatitis B ma C ma nisi fa'ama'i papilloma a tagata. E tusa ai ma fuainumera, latou te maua le 20% o faʻamaʻi uma o le kanesa.

O le isi 7-10% predisposition i lenei faʻamaʻi e tuufaasolo.

Ae ui i lea, i le faʻataʻitaʻiga a fomaʻi, o ituaiga kanesa e maua e sili atu ona taatele, pe a mafua le neoplasm ona o aʻafiaga leaga o mea i fafo: toxins poʻo siama e mafua ai suiga o le cell.

I le vaega tulaga lamatia mo le kanesa:

● tagata faigaluega i pisinisi mata'utia e feso'ota'i ma vaila'au o'ona po'o fa'avevela;

● tagata o aai tetele e leaga le siosiomaga;

● tagata ulaula ma le ava malosi;

● i latou na mauaina le tele o fua o le radiation;

● tagata ua silia i le 60;

● fiafia i mea'ai leaga ma ga'o;

● tagata e maua i le kanesa po'o le mafatia tele.

O ia tagata e manaʻomia le faʻaeteete i lo latou soifua maloloina ma asiasi e le aunoa i se fomaʻi oncologist.

E moni ea e mafai ona tupu le kanesa o le tanning moega ma le la?

Ioe o lena. O le fa'aalia i le susulu o le la e mafai ona o'o atu ai i le tupu a'e o le melanoma, ose ituaiga o kanesa e matua mata'utia ma masani e fa'asolosolo vave.

O le mu o le la o se tali puipuia i le malamalama ultraviolet. O le fa'aalia i 'ave leaga o le UV-A ma le UV-B e mafua ai le mu, fa'atelevaveina le fa'agasologa o le matua o le pa'u ma fa'ateleina ai le lamatiaga o le atia'e o le melanoma.

Ultraviolet ave, ma e sili atu ona malosi, e faʻaaogaina foi i solariums. I nisi salons, o lamepa e matua malolosi ma o le susulu mai ia i latou e sili atu le matautia nai lo le i lalo o le la i le aoauli. E mafai ona e mauaina le vaitamini D i savali masani o le taumafanafana e oʻo lava i le paolo, ma i le taumalulu ona o le taumafa saʻo. O se lanu matagofie, mai le matafaga pe mai le solarium e matua le lelei.

Tuua se tali