Pusi ma fualaʻau: taua poʻo le filemu?!

Fa'atalanoaga. Filifiliga numera 1. Le fa'afefeteina.

O le tagata e ona le fagafao e galue mai le tulaga o le saʻo o le malosi, o lea na te ofoina atu ai i le manu ana lava tulafono o le olaga ma meaʻai e aunoa ma ni tuusaunoaga ma faʻasalaga.

Tali fa'amaualuga a le pusi: tu'uina atu se lisi o fa'ama'i e mafai ona tupu i totonu o le tino o se manu feline e aunoa ma ni vaega o manu: mai le tauaso, fa'aletonu cardiovascular i ma'a fatuga'o.

O le tagata fiafia e amata ona faitau pe o le a le lisi o vaega nei e le mafai e le pusi ona faʻapipiʻiina mai cereals ma fualaau faisua: amino acids - arachidonic acid ma taurine, vitamini A, B12, niacin ma thiamine, faʻapea foʻi le l-carnitine. , lea o loʻo nofoia se tulaga vavalalata i le va o vitamini ma amino acids.

Fa'atalanoaga. Filifiliga numera 2. Fa'atau.

O le mea moni, i totonu o fale gaosi oloa faʻaulufaleina fafaga o loʻo i ai faʻapipiʻiina le taurine ma faʻaopoopoga manaʻomia eseese. 

Ae e valuvalusia ma le faaeteete e le pusi le igoa ma le tuufaatasiga o meaʻai. I le mea muamua e masani lava o cereals. Afai o le tuufaatasiga o meaʻai e aofia ai mai le 30 i le 50% o cereals, sana poʻo le pateta suamalie, o lona uiga masani, microflora intestinal maloloina e le mafai ona faʻamoemoeina. E le gata i lea, e manaʻomia e pusi le polotini, a itiiti ifo ma le 25% o le aofaʻi o meaʻai. O cereals foi o loʻo i ai gaʻo gaʻo e faigofie ona faʻaogaina, lea e mafai ona mafua ai le solia o le microflora intestinal i pusi - dysbacteriosis. E le gata i lea, e le o le cereals ma cereals lava ia e afaina ai, ae o le gluten. O cereals uma, vagana araisa ma buckwheat, o lo'o i ai. Ae o se mea e tasi i le natura masani o le gluten i le saito, ma o le isi mea o le gluten i le tulaga o se synthesized, lea ua avea ma se vaega ese! Gluten (kuluti tutusa uma) ua faaigoaina ina ia na o le pipii faatasi o le intestinal villi mai lenei "putty". Ole polotini gluten e masani ona le iloa e le tino, tali atu i ai o se elemene mai fafo, amata ona tau ai. O le tino puipuia e tuleia i fafo e ala i le mumu. E pagatia uma okeni i lenei fusuaga faasaga i le kulūlū, mai le vaega o mea'ai i le fai'ai ma sooga. 

Ma aisea e masani ai le soya ma sana i le tuufaatasiga o meaʻai? E taugofie ma masani ona suia. Ae ui i lea, o saito, sana ma soya o lo'o i totonu o le tolu pito i luga ole cereals allergenic. Ioe, ma soya phytoestrogens i aso taʻitasi le faʻaaogaina e mafai foi ona mafua ai ni taunuuga le mautonu.

Na mafaufau i ai le pule. Ma mo se mafuaaga na alu ai le pusi i lana fata ma le pefu sau. O le a se isi mea sa ia mafaufau i ai? Ioe, na galo i lē e ana fatuga'o o le pusi ma le vai latou te fa'amama (urine). O mea'ai a manu e maua ai le ga'o o le manava o pusi, ma pe a fa'aitiitia (ona o mea'ai fuala'au), e mafai e pusi ona o'o i fa'afitauli i le urinary system. O le polotini fualaʻau e mitiia e se pusi e sili atu le leaga nai lo se manu, ma o se vaega o le uta e pa'ū i luga o fatugaʻo, o le urine e avea ma alkaline mai le tele o meaʻai fualaau faisua, lea e oʻo atu ai i le fausiaina o maʻa struvite. Ma o le tele lava o pusi laiti mai le tausaga i le 6 tausaga e mamaʻi.

E tatau ona mafaufau muamua e uiga i faʻaopoopoga e faʻafefe ai le mimi o le manu. Mo faʻamatalaga: o le maualuga o le pH o le urine i pusi:

- o se tama'i manu o lo'o tuputupu a'e mai le taimi o le lactation i le 5 tausaga - 6,2 (mafai fe'avea'i 6,0-6,4);

- se manu matua mai le 5 i le 9 tausaga - 6,6 (fesuia'iga i le va o le 6,4-6,8);

- o se pusi tuai mai le 10 tausaga pe sili atu - 7 (o suiga e ono 6,8-7,2).

O nei tulaga taua e taua mo le puipuia o le urolithiasis, e fautuaina le suʻesuʻeina o le urine i taimi uma mo lenei faʻailoga. A aunoa la ma se fomai manu ma mataʻituina le tulaga o le pusi pe a sui i se isi ituaiga meaʻai, e le mafai ona e faia!

E taua foi le manatua o le natura, o pusi e le fiafia tele e inu vai, ma pe a fafagaina meaʻai mago, o le le lava lea o le tele o le vai e mafua ai faʻafitauli i le urinary system! O le mea lea, e manaʻomia e le pusi se fagu vai. E na'o le tasi le itu taua o pusi: latou te le iloa le tofo o le vai, o le mea lea latou te le matauina pe a latou inu lauti poʻo vai. O le mea lea, ia matua fa'aeteete: 'aua le tu'ua koneteina matala ma vai e le mafai ona inu, ae maise mea manino. Sa i ai tulaga faanoanoa o le oona o pusi ina ua ia inuina le antiaisa.  

Fa'atalanoaga. Filifiliga numera 3. Tausi.

E malie le pule i oloa mai manu. E le gata i lea, o le vevela o togafitiga o meaʻai aano o manu e mafai ona toe taʻitaʻia ai le leai o se taurine i totonu o se pusi, o lea e tatau ai ona faʻafefe aano o manufasi i le vai inu, ae mata. E manaʻomia le fafagaina i le taimi e tasi: vaega susu i le taeao, ma vaega o aano o manufasi i le afiafi.

Ae ui i lea, e faia foi e le pusi se faʻataga laʻititi: e mafai ai ona e faʻaopoopoina sina meaʻai vela poʻo ausa ma fualaau faisua, mata pe vela, i ana meaʻai. O mea'ai toto e tu'uina fua, e aunoa ma se fa'agata, e tusa ma le 10-15% o le vaega o aano o manufasi. Ole tele o taimi ole maukeni, kāloti, zucchini, pepa, beets, kukama, letusi. O karite germinated, saito, oats, nuti uma ma totogo. E mafai ona faʻaopopoina le Bran i meaʻai susu, sili ona susu ma faʻatali seia faʻafefe (i lenei setete, latou te faʻaalia lelei a latou meatotino). O cereals e tuʻuina atu i le ausa i le vai faʻafefe poʻo le vela, ae le sili atu i le 10-15% o le tautua atoa. E manuia pusi mai olive, sunflower e le'i fa'amamaina, maukeni ma suauu linseed. Ae ia mautinoa e faitau le contraindications. E sili ona lelei le fa'aopoopoina o le suau'u fuala'au i le pesini o lo'o i ai fuala'au, ae le o mea'ai susu. E manaʻomia le faʻafeiloaʻi o se pusi i le suauʻu ma se fua o le 2-5 mataua, faʻasolosolo malie i le masani: mai le 1/3 i le 1 sipuniti.

Fa'asa'oga Minerale

Na faasūsū teisi le pusi. O le ā? E foliga mai o iinei o loʻo ia te ia ana "ae". Lisi o mea'ai e afaina ai pusi:

Fua maa: o maa o peaches, plums, apu lava ia; vine, vine, citrus fruits, kiwi, persimmon, avocado, mango.

Mea'ai ga'o maualuga-kalori: mushrooms, nati, kusi, pato, puaa.

Fale falaoa fefete ma legume fa'afefeteina (soya, pi, pi)

Fualaau faisua: aniani, kaliki, pateta, eggplants, tamato, fai mai se tasi broccoli.

Suka, sukalati, lauti, kofe, mea manogi.

Vitamini mo tagata i le uʻamea, meaʻai a taifau, tapaa

Ioe, o le a sili atu ona faigofie i se seka poʻo se hamster. Masalo e mafai e se tagata fai vegan atamai tele ona amanaia mea uiga ese uma o le physiology o manu ma fatuina a latou lava tuʻufaʻatasiga tulaga ese o meaʻai vegetarian e leai se kulūlū ma meaʻai faʻaleleia e ala i le fuafuaina o vaega ole amino acid ma vaitamini faaopoopo, o ia mea uma e sili ona susu.

Ua sasa a'u e la'u pusi i le taimi nei… Ae o ai na fai mai ua ou fiu?

 

Tuua se tali