O oloa sukalati e le o ni mea'ai

O le sukalati o lo'o iai le chitin, o se polotini mogo. Ioe, e leai se isi e fa'aopoopoina fa'apitoa iina. O le mea moni e faapea, i fatu koko, lea e fai mai ai sukalati, e masani ona nofo ai kolone o moa teropika. A seleseleina fatu koko, e maua ai ni iniseti nisi o fua. E tusa lava pe tusa ai ma tulaga faʻavaomalo, pe a faia se suʻesuʻega faʻapitoa i fatu koko e faʻaaogaina mo le gaosiga o suamalie, e fuafua foi le tau o sukalati e faʻatatau i le aofaʻi o chitin o loʻo i ai. O le maualalo o le pasene, o le maualuga lea o le maualuga ma le maualuga o le pa suamalie. O nisi taimi o mea o loʻo i totonu o moa e oʻo atu i le 5%. O lona uiga, afai na e 'aina le 100 kalama o sukalati, mafaufau na e 'aina le 5 kalama o moa.

E le mafai ona faapea o se mealilo lea i tua o loka e fitu. I se isi itu, e tele mea ua tusia e uiga i ai. Fomai, ioe, e iloa foi. Ae, ioe, e leai se gaosi oloa e faʻaalia i le tuufaatasiga o le oloa, faʻatasi ai ma le koko ma le vanilla, o se mea e le masani ai e pei o le chitin! I soo se tulaga, aua e te fefe ma lafoai atoa au suamalie e sili ona e fiafia i ai. E masani lava i nisi o oloa le iai o ni mea leaga. E sili atu le filifilia o ituaiga sili o sukalati pe a mafai (mai le 65 i le 75%).

Elite sukalati pogisa e sili atu ona taugata, ae o lona uiga e sili atu le maualuga. O fatu koko e fa'amama ma le fa'aeteete ma e la'ititi le pasene o le chitin i totonu o le oloa." O le polosiua a le US Department of Health "Food Defects Action Levels" mo sukalati o loʻo lisiina ai tapulaʻa mo mea faʻaleagaina masani i sukalati i foliga o "iniseti, rodents ma isi mea faʻaleagaina masani" e talia e le FDA. Ole FDA e fa'atagaina toega iniseti po'o lauulu rodent i le sukalati tele. O se ipu sukalati faigofie e tusa ma le 20 kalama le mamafa. O ia papamaa ta'itasi e mafai ona iai le lauulu e tasi ma le fulufulu o le rodent ma le 16 fasi iniseti.

Ole fua ole fa'aleagaina ole pauta sukalati e le mafai ona sili atu ile 75 iniseti e totoe ile tolu sipuniti ole pauta. O le tele o gasegase e manatu latou te ma'i i sukalati e afaina moni lava i fasi manu o lo'o maua i sukalati. 4% o fatu koko e mafai ona a'afia i iniseti. O lo'o i totonu o otaota o manu - fa'ata'ita'iga otaota o isumu e va'aia e mata - fa'atagaina pe a le sili atu i le 20 milligrams i le kilokalama o oloa! O i latou e fia maua nisi fa'amatalaga i lenei autu e mafai ona siaki i le FDA Guidelines and Compliance Branch, Bureau of Foods [HFF-312]200 C.St.SW, Washington, DC 20204). O lea e le o ni tala fagogo, ae o nisi taimi ou te 'ai pea i se fasi mea, e ui lava e foliga mai o se oloa le mama. Fa'apenei 🙂

Ma e manaia foi le iloa, ae le o iniseti e totolo i luga o fatu o loʻo teuina? E le mafai ona e faasaoina oe lava mai mea uma. Fa'aleagaina o le Koko Pa'u koko O le pa'u koko e faia mai fatu koko e le lelei e mafai ona fa'aleagaina i vaega iniseti, mycotoxins (ona o le tupu a'e o limu) ma toega fa'ama'i. E iai ni fa'ata'ita'iga pe a, fa'atasi ai ma le si'itia o le tau o le koko pauta, masoa, pauta karapi, atigi koko, ma e o'o lava i le u'amea na maua i totonu. O lenei lamatiaga e tele lava ina feso'ota'i ma le fa'atauina o le pauta koko mai fa'atau oloa e le'i fa'amaonia. Seia oo mai i le asō, e le mafai ona ou ola e aunoa ma le sukalati, ae a o ou ai i se isi pa o le susu sukalati sili ona suamalie, sa taʻu mai ia te au se tala e uiga i fatu koko ...

I se faapuupuuga, o le aano moni o nei koko koko e olo faatasi ma MOPI ma PALU, o lona lapopoa e na o le tele lava o le miti taufaafefe, e le mafai ona tuueseese manu mai pi (ona o le tele o nei meaola, e foliga mai e ola tonu i totonu o fatu pi). O LE pauta lea e auina atu i atunuu eseese ona fai mai ai lea o sukalati moni a Rusia, sukalati Alpine suamalie. Suiselani ma isi. Mai le tasi manatu. ou te 'ai MADAGASCAR ROCKCOAT IN CHOCOLATE ou te fefe ai.

E tasi le mea e fiafia ai, e le afaina ma e le matautia. O nei moa i le tele o atunuu (Aferika, Asia) ua manatu o se meaʻai suamalie poʻo se meaʻai masani ... O le mea moni e uiga i sukalati O le a le tusia i luga o faʻailoga, ae: 1. O se vailaʻau 2. O loʻo i ai moa vevela O loʻo i ai i le sukalati le theobromine, o se mea oona malosi lea mo le tele o manu . O lea mo pusi ma maile, o le averesi o fua o le oti e 200 ... 300 mg / kilokalama o leobromine. E maaleale foi solofanua ma sega i lea mea.

Oona tagata i le theobromine pe a 'ai sukalati e toetoe lava a le aofia ona o le televave o le metabolism o le theobromine i le tino o le tagata. E le gata i lea, o le theobromine, o le alkaloid autu i sukalati, na tuuina atu i ai le igoa lona lua "meaai a atua" (theo bromine). O fatu koko e aumai mai atunuu o le teropika i taga fa'atasi ma MOPICAL TROPICAL COCKROACHE. O pi ma moa e olo fa'atasi e fai ai le koko! O fatu koko o loʻo i totonu o le pulupulu o le fua o le koko, 30-50 fasi pepa taʻitasi, e foliga foliga sekati, e tusa ma le 2,5 cm le umi. O le fatu pi e iai le fatu malo e fausia e cotyledons e lua, o le afuafua (sprout) ma le atigi malo (cocoa shell). O fatu koko o fuala'au 'aina fou faatoa tauina e leai se tofo ma mea manogi e pei o sukalati ma le pa'u koko, e iai le tofo oona ma le lanu sesega. Ina ia faʻaleleia le tofo ma le manogi, latou te faʻafefeteina ma faʻamago i luga o faʻatoʻaga.

O vaega autu o le mea mamago o fatu koko o ga'o, alkaloids - theobromine, caffeine (i ni vaega laiti), polotini, carbohydrates, tannins ma minerale, organic acids, aromatic compounds, etc. Seleseina ma le gaosiga o fua o lo'o tutupu sa'o mai le ogalaau. e tipi i se sapelu poto masani assemblers. O le seleselega e tatau ona faia e aunoa ma le faaleagaina o le paʻu o le laau e aloese ai mai faʻamaʻi pipisi. O fuala'au 'aina ua aoina e tipi i se sapelu i ni vaega se tele ma fa'ata'atia i luga o lau fa'i pe fa'aputu i paelo. O le aano pa'epa'e, o lo'o i ai le suka o le fua ua amata ona fa'afefete ma o'o atu i le vevela o le 50º C. E fa'alavelaveina le fa'atupuina o fatu e ala i le 'ava mālosi e fa'asa'oloto i le taimi o le fa'afefeteina, a'o fatu pi e mou atu le oona.

I lenei 10 aso o le fa'afefeteina, e maua ai e pi lo latou manogi masani, tofo ma lanu. (blue mama) O le fa'amamago e masani lava ona faia i le la, i nisi o eria ona o le tau, i totonu o ogaumu. O le fa'amamago i ogaumu fa'amamago masani, peita'i, e mafai ona fa'atupu fatu pi le talafeagai mo le gaosiga o sukalati ona o le manogi asu. O lenei faafitauli na foia naʻo le oʻo mai o faʻaonaponei faʻafefe vevela. A uma ona fa'agogo, e leiloa pe tusa ma le 50% o le lapopo'a muamua o pi, ona ato lea ma lafo i atunu'u e fai sukalati i Europa ma Amerika i Matu. O se mea e maua mai i le gaosiga o sukalati, pata koko, e masani ona faʻaaogaina i mea manogi mo le saunia o suauʻu teuteu ma i le vailaʻau. O le mea lea, o koko ma mea e maua mai e matua masalosalo lava i tulaga o latou fou ma faʻamaʻi i iniseti ma rodents, aemaise lava pe a tatou amanaia le gaioiga o le biosphere o atunuu vevela! OONA – MA IPU AO’O

Na ou vaai i lana faasalalauga i Greenland, i lalo o le aisa. Na ou vaai i le faasalalauina i le matafaga o Amerika i Saute, lea na pa'u ai le vai o Cape Horn i le matafaga papa. O loʻo faʻaaogaina e tagata faimalaga i le toafa o Sinai ma tagata o loʻo nonofo i nuʻu mamao i Tibet ma Saina. E fa'aaogaina e Rusia i le faitau miliona lita i tausaga ta'itasi. E mafai ona e va'aia o fa'asalalauina i luga o fa'asalalauga i Amerika i Matu uma mai le Atalani i le Pasefika. Savalivali i auala o se aai Europa, e le mafai ona lafi mai lona manogi. O le a lenei mea o loʻo faʻasalalau i le lalolagi atoa?

Oona fa'asalalau, caffeine e maua i le kofe, lauti ma le tele o mea inu cola. E to'atele tagata e inu mea inu kafeina aua latou te manatu latou te fa'afou ai, maua ai le malosi ma le to'a e galulue ai. O le inu sili ona lauiloa o loʻo i ai caffeine o le kofe. I Sisifo, toetoe lava o tagata uma e silia ma le 12 tausaga e inu kofe. E silia ma le piliona kilokalama o kofe e taumafaina i tausaga taʻitasi i le Iunaite Setete lava ia. I le lalolagi atoa, o le aofaʻi e latalata ile 5 piliona. Lima piliona kilokalama… o mea oona! Ae o le mea e sili atu, mai le 25 piliona lita o vai inu suamalie lauiloa i le Iunaite Setete i tausaga taʻitasi, e 65 pasene o loʻo iai caffeine. O meainu nei kafeina o le puna autu lea o le taumafaina o le caffeine mo tupulaga talavou. Ma na amata uma lava ma le mama...

E tusa o le 850 TA, fai mai le tala, na matauina e se leoleo mamoe Arapi e igoa ia Kaldi le uiga ese o ana 'oti. Na ia mātauina o ʻoti, e masani lava o manu toʻafilemu, e matuā ita lava. Latou te osooso ma oso e pei o se vale. O le tausala, e pei ona iʻu i ai, o vine o nisi o vao. Na tofo e Kaldi lava ia fua. O lea mo le taimi muamua i le tala faasolopito, na iloa ai e se tagata le aafiaga o le kofe - o se siitia tulaga ese ma se lagona o le fiafia. Na ia taʻu atu i ona uso a leoleo mamoe lenei mea, ona latou taʻu atu lea i tagata o le nuu. E oo atu i le seneturi lona XNUMX, ua salalau atu le kofe i atunuu uma o Arapi ma Europa. O tagata fiafia i le kofe sa le mafai i lena taimi ona iloa po o a mea o loʻo i totonu o fatu kofe e mafua ai le siitia ma le malosi. Afai latou te faia se su'esu'ega fa'a-kemikolo o se fatu kofe, latou te maua ni vaila'au eseese i totonu. O le mea pito sili ona taua o nei mea o le caffeine, lea e i ai se aafiaga faʻaosofia i le tino, aemaise lava i le tino o le tino. O le caffeine o se vailaʻau e aʻafia i le aiga xanthine. E ui lava o le theophylline (maua i le lauti) ma le theobromine (maua i sukalati) o xanthines foi, e matua ese lava mai le caffeine i lo latou fausaga ma galuega faʻaola. I vailaʻau, o nei vailaʻau e talitutusa lava, ae e matuaʻi ese lava a latou aafiaga faʻaletino i le tino. Peitaʻi, o le toʻatele o tagata suʻesuʻe i meaʻai e ioe o le kofe, lauti, ma sukalati e iai le tele o caffeine.

E FAAPEFEA ONA GALUEGA KAFEINA Na faasa e Mohammed le taumafaina o mea inu i totonu o le Qur'an. Mulimuli ane, na faʻaaogaina foi e le pulega Mosalemi lenei faʻasaina i le kofe. Matou te le iloa pe aisea na latou faia ai, aua o lena taimi e leai ni a latou faʻamaoniga faʻasaienisi e lagolagoina ai. I le seneturi lona XNUMX, na faia ai e Pope Clement VIII le tulaga faafeagai. Na ia taʻua le kofe o se "mea inu Kerisiano moni." I le taimi nei, o le manogi tulaga ese ma le faʻaosofia o le kofe ma le lauti ua latou maua ai le lauiloa i le lalolagi atoa. O le to'atele o tagata latou te maua le manogi o le kofe e manaia ma fa'ai. Ae o le caffeine e le gata e faʻaosofia ai, ae faʻaumatia foi. E iai a'afiaga fa'aletino ma le mafaufau e afaina ai le soifua maloloina. I le tepa muamua, e foliga mai o le caffeine e faʻaleleia ai lagona, faʻamalolo le vaivai, faʻaitiitia le ulu o le ulu, itaitagofie ma le popolevale. Ae o nei a'afiaga e tele lava ina fa'afoliga. Kafeina e le foia le faafitauli o le vaivai.

“Faatali mo sina minute! e mafai ona e tetee. – O anapo, a o ou aveina se taavale, na toetoe lava a ou moe i le uili. Sa ou alu i se faleaiga ma maua ni nai ipu kofe. Oka se aafiaga! Ina ua uma lena, sa mafai ona ou tietie atu i le fale ma matamata i le polokalame TV i po!” Faamalie atu la'u uo! E le'i aveesea lava e le kofe lou vaivai. Na tumau le vaivai o le tino e tusa lava pe uma le kofe, ae na o oe e te leʻi iloaina. O fa'agaioiga ma fa'ata'ita'iga na fa'ama'ai mo sina taimi, ae e le'i umi ae pa'u ifo i se tulaga maualalo nai lo le taimi muamua na e lagona ai le vaivai. Afai e te fetaiaʻi ma se lamatiaga e leʻi mafaufauina i le ala, e mafai e caffeine ona taofia oe mai le toe foʻi ola i le fale. I le fatuina o se lagona sese o le mataala, caffeine e mafai ona oʻo atu ai i faʻalavelave. Sei o tatou tilotilo totoa i aafiaga o le caffeine. O le kafeina e fa'aosofia ai le tino o le tino. Muamua lava, e fa'agaoioia faiga fa'alavelave e ala i le fa'ateleina o le suka toto, fatu fatu, fatu fatu ma le toto toto. E mafua ai fatuga'o e maua ai le tele o le mimi, fa'avave ai le manava. O le a le mea ua tupu ai nei mea uma? Fa'afetai i a'afiaga o nakoti.

O le caffeine e maua ai i tatou e leai ni kalori, leai ni mea'ai, leai ni vitamini. O lana gaioiga e faʻamanatu ai le sasaina o se solofanua tuli. Atonu e saosaoa le gaioi o le solofanua pe a tiga, ae e le faaitiitia le vaivai. Matou te faʻamalosia le solofanua e faʻaalu le malosi mai faʻaagaga. Ma e le faigofie le toe maua o nei tupe faaagaga. O nisi e le mafai lava ona toe faatumu. O le caffeine e mafua ai le faʻasesega o ia o se "tagata fai ata tifaga". O se tagata fai tala lelei e fa'aalia lona uiga moni. O le caffeine e fa'afoliga ai le soifua manuia ma le soifua maloloina. Ae pei o le tala, e tapunia pea le pupuni. Ma afai tatou te faʻaauau pea ona ola ma le faʻaogaina o le malosi ma le fiafia, o le a i ai se aso tatou te iloa ai ua tapunia le pupuni o lo tatou soifua maloloina. O le vaivai faifai pea, vaivai o le tino ma totoga eseese, o le maʻi o le "solofanua tulia" - o le tau lea tatou te totogia mo mea taufaasese na faia e caffeine. Ou te manatua le faatonu o se aʻoga e lē mamao mai le falemaʻi sa ou faigaluega ai. Na foliga mai na tumu o ia i le malosi, ae e le ona o lona soifua maloloina masani. Sa maua lona toto maualuga, ma’i fatuga’o ma le le mautonu, lea na ia nanaina. O Garvey, o le igoa lena o le pule aoga, e 20 ipu kofe uliuli e inu i aso uma. Sa ou tau atu ia te ia taunuuga o lenei olaga, ae ou te lei faatalitonuina o ia e aua le inu kofe. Na te le ulaula ma seasea inu ava malosi. Sa masani ona ia faapea mai iā te aʻu: “O le kofe e taofia ai aʻu i luga, fomaʻi.” Ona ia faaopoopo mai lea: “A aunoa ma le kofe, o le a pei aʻu o se tipolo oomi, ma e lē mafai ona ou faia se mea.” I le faaiuga, na ou faatalitonuina Harvey e tatau ona ia tuu le kofe pe o le a ia sasa ia te ia lava ia oti. Na ia mulimuli i laʻu fautuaga mo ni nai aso, ae o le faaui i tua sa matua ogaoga ma e leʻi umi ae toe foʻi i ana ipu e 20 i le aso. I lena taimi, o Garvey sa i le amataga o le 40s o ona tausaga. Na maliu o ia i se maʻi fatu a o leʻi aulia le 50 o ona tausaga. Na ou saini ma le faanoanoa le tusi faamaonia o lona maliu: “Ischemic heart disease, acute myocardial infarction.” E mafai e se tasi ona faʻaopoopoina ma le saogalemu le mafuaʻaga o le oti: "Kofe".

KOFI WEB

O se suʻesuʻega mataʻina na faia e Dr. Mervyn G. Hardinge i le Public Health Institute i Loma Linda University. Na suʻesuʻeina e Dr. Hardinge ituaiga e lua o apogaleveleve, e faʻaaoga ai le tele o tagata taʻitoʻatasi. Na ia iloa o se tasi o ituaiga o apogaleveleve e lalagaina se upega faʻataʻitaʻi matagofie o lapopoa tetele. Na ia faʻaaogaina mo ana suʻega. Ma le atamai tele, na ia fuaina ai ni tui laiti e le gata o caffeine, lea na ia tui i le nila sili ona manifinifi i totonu o le tino o se apogaleveleve. E maua e apogaleveleve ta'itasi se fua e tutusa ma le lua ipu kofe mo se tagata matua. Ona su'esu'e lea o upega na lalaga e nei apogaleveleve. O i latou uma na matuā leaga. E laiti, e itiiti ni ave, ma e matagā o latou foliga. A'o le'i faia le fua o le caffeine, o le upega tafa'ilagi e 30 i le 35 mama fa'atotonu. O le upega tafaʻilagi, lalagaina e oʻo lava i le 48 itula talu ona maeʻa le tuʻuina atu o se tasi fua o caffeine, o loʻo faʻaleagaina pea ma na o le 12-13 mama na i ai. O le ata lava lea e tasi na matauina ina ua mavae le 72 itula. Na'o le 96 itula talu ona tui, na toe fo'i le lapo'a ma foliga o le upega i le masani. O fualaau e le o se vaifofo mo le vaivai. O le fofo o le soifua maloloina lelei, taumafa tatau ma le malologa. O LE MATA'IA O LE KAFEINE O lea la, o le caffeine e faaseseina ai le neura. Ae e le ona pau lea. E faʻateleina ai mea o loʻo i totonu o gaʻo gaʻo i totonu o le toto. O le fa'ateleina o ga'o ga'o, fa'atasi ai ma le fa'alavelave, fa'atasi ai ma le si'itia o le toto, o mea ia e mana'omia muamua mo le fa'ama'i fatu. O le taimi nei ua amata ona iloa e vailaau le moni o lenei lamatiaga. Ua faaalia i fuainumera o tagata e inu tele i le lauti ma le kofe e sili atu ona aafia i faamaʻi uma, ae le na o le fatu fatu. I la'u galuega fa'afoma'i, ua ou matauina le tele o fa'aletonu o le pa'o o le fatu ona o le fa'aogaina o meainu e iai caffeine. E masani ona mou ese atu nei faʻalavelave i le taimi lava na taofi ai e le tagata maʻi le inu kofe. O le caffeine e mafua ai ona maua mai e le manava le tele o le acid, lea e mafai ona mafua ai le mu. O le taumafaina o le tele o le kofe e mafai ona o'o atu ai i le manava manava. Sa ma feiloai talu ai nei ma se uo i le Mayo Clinic o le na fai mai ia te aʻu e musu e togafitia soʻo se maʻi maʻi manava e le malie e taofi le inu lauti ma kofe. E ala i le faʻateleina o le gaosiga o catecholamine (epinephrine ma norepinephrine), o le caffeine e mafua ai le faʻalavelave faʻalavelave i le tino. O se tasi lea o mafuaʻaga e mafua ai le maualuga o le toto maualuga e masani ona maua i tagata inu kofe. O le maualuga o le toto maualuga o se tasi lea o mafuaʻaga autu e ono afaina ai le fatu. O le a'afiaga o le fa'alavelave na faia e le caffeine e fa'aletonu ai le gaioiga o le inumaga. O fa'agasologa o le ga'ina ma fa'ama'i fa'agesegese. E umi se taimi e nofo ai mea'ai i totonu o le manava ma ui atu i le vaega o mea'ai mo se taimi umi. E mafua ai le faateleina o le gaosiga o le kesi ma le le gaioi, lea e faateleina ai le ono maua o le kanesa colon (silasila i le Mataupu 13). O le caffeine o se fili leaga!

KAFEINISI

O se tasi o aʻafiaga sili ona ogaoga o le faʻaaogaina o caffeine o le atinaʻeina lea o se tulaga e taʻua i le psychiatry e pei o le neurosis popole. Ona o le leai o se igoa sili atu, matou te taʻua lea tulaga caffeinism. O le caffeine e faʻaalia i le niniva, popole ma le le mautonu, ulu faifaipea, ma le le mautonu. O le pa'epa'e o foliga, tetete o lima, afu o lima ma vae o fa'ailoga fo'i ia o le caffeinism. Na suʻesuʻeina e fomaʻi mafaufau i le Falemai o Walter Reed lenei ituaiga o neurosis. Na latou iloa o le togafitia o ia o se maʻi mafaufau e le aoga. Ae i tulaga uma, o le fofo na vave ona oʻo mai ina ua uma ona faʻaumatia le caffeine mai meaʻai. Caffeinism o se tasi lea o faʻamaʻi masani e feagai ma fomaʻi i aso nei. O le tele o taimi e sese le iloa. I laʻu faʻataʻitaʻiga, ua ou vaʻaia se tasi pe lua faʻataʻitaʻiga o le caffeinism i aso uma. O le Garvey lea na taʻua muamua, o i latou na mumusu e togafitia. E masani ona manatu tagata gasegase latou te manaʻomia ni vailaʻau faʻamafanafana poʻo sedatives. O nisi e oo lava ina fesili mo psychotherapy. O aʻu togafitiga e saua saʻo. E le lava le faʻaitiitia o mea inu kafeina. Ou te fai atu i tagata gasegase e tatau ona latou tipi ese atoa le caffeine. O le kofe ma meainu uma e iai le kafeina e afaina ai se'ia o'o lava i le matau'a mulimuli. E toʻatele tagata e manatu e le mafai ona tuʻuina atoa le kofe, lauti, poʻo le Coca-Cola. Ae o le taimi lava e te maua ai le fiafia o le lagona maloloina ma lagona saoloto mai sasa faifaipea, o le ae mafaufau pe aisea na e le faʻaumatia vave ai. A e aʻoaʻoina isi vaega o se olaga soifua maloloina - meaʻai, faamalositino, ea fou, vai, o le a e malamalama e te le manaʻomia ni vailaʻau, soʻo se mea faʻaosofia e manatu e fesoasoani e tausia le soifua maloloina lelei. O le ae lagona le manaia. Ma e le o se faafoliga. O se mea moni, matagofie, tumu i le olaga moni! O le a se mea e mafai ona e faia? 1. Aloese mai le fa'a'ole'ole fa'a'ese'ese e ala i le taofi o le kofe, lauti, vai inu sua o le cola, ma isi mea inu kafeina. 2. Ina ia faafaigofieina le aveese, inu le tele o vai fou pe a mafai, faatapulaa lau galuega masani, ae faateleina lau "dose" o faamalositino i aso taitasi. E mafai ona e mauaina nisi o togafitiga vai malu o loo faamatalaina i le Mataupu e 9 e fesoasoani. 3. Afai o oe. Afai e te fiafia i meainu vevela, taumafai e inu lau laulaau po'o le kofe cereal e sui ai. 4. Alu e moe vave ma maua se moe lelei i le po. 5. Amata le ola moni, e aunoa ma le caffeine "faaili". O le a le caffeine ma pe fa'afefea ona a'afia ai se tagata I vaila'au, o le caffeine e ta'ua o le trimethylxanthine. O lona fua fa'atatau ole C8H10N4O2. I lona foliga mama, o le caffeine o loʻo i ai i foliga o se paʻepaʻe tioata paʻepaʻe ma se tofo oona tele. I vailaʻau, o le caffeine e faʻaaogaina e avea o se fatu faʻamalosi ma faʻamaʻi. E faʻaaogaina foi e mafua ai le "paʻia o le malosi" poʻo le faʻateleina o gaioiga. O le tele o taimi, e taumafaina e tagata le caffeine ina ia mataala atili ai ma aua le momoe. E i ai foi i latou e lagona le le fiafia i le aso atoa pe a leai se ipu kofe i le taeao. O le caffeine o se vaila'au e fai ma vaisu. E a'afia ai le fai'ai e ala i le faiga tutusa e pei o amphetamines, cocaine, ma heroin. O le mea moni, o le aafiaga o le caffeine e sili atu le feololo nai lo, fai mai, cocaine, ae e galue i luga o auala tutusa, ma o le mea lea, afai e lagona e se tagata e le mafai ona ola e aunoa ma le kofe i le taeao ma e tatau ona inu i aso uma, ona ia ei ai se vaisu o fualaau faasaina. i caffeine. Kafeina i Mea'ai E masani lava ona maua le caffeine i le tele o la'au, e aofia ai fatu kofe, lau lauti, ma fatu koko. O mea'ai uma mai nei la'au e iai caffeine. I le pito i luga o lena mea, e faʻaopoopoina faʻapitoa i le tele o isi oloa. Ole lisi pu'upu'u lea o puna'oa o caffeine mo le tagata lautele. • E tasi le ipu kofe e iai le 90 i le 200 milligrams o caffeine. • I le tasi ipu lauti - mai le 30 i le 70 milligrams. • I kola eseese (Pepsi, Coca ma RC) 30 i le 45 milligrams i le ipu tioata. O le mea lea, e sili atu ma le afa o tagata e faʻaaogaina le 1000 milligrams o caffeine i aso uma e aunoa ma le iloaina. Kafeina ma le Adenosine E fa'afefea la ona galue le caffeine, aisea e fa'amaua ai tatou? O lo tatou faiʻai e faʻasaʻolotoina se mea e taʻua o le adenosine, pe a fusifusia le adenosine i ona faʻafeiloaʻi, e mafua ai le tulemoe e ala i le taofia o le gaioiga o sela neura. E fa'atupu ai fo'i le fa'apalapala o va'a toto i le fai'ai (mo le fa'aleleia atili o le okesene o le fai'ai a'o moe). I le sela neura, e foliga tutusa le caffeine i le adenosine. O le mea lea e mafai ai e caffeine ona fusifusia i le talipupuni lea e faʻatatau mo le adenosine. Ae e le faʻagesegese ai le gaioiga o sela. E foliga mai ua suia e le caffeine le adenosine, ma o lea ua le mafai e le adenosine ona auai i le sela. O lea e le faʻagesegese le galuega a le nerve cell, ae, i se isi itu, faʻavave. O le caffeine e mafua ai foi ona faʻapipiʻi alātoto aua e taofia ai le adenosine mai le faʻalauteleina. O le mea lea, o nisi o vailaʻau o le ulu e iai caffeine, latou te faʻaitiitia ai le toto maualuga i le faiʻai. O lea la, faʻafetai i le caffeine, matou te faʻateleina le gaioiga o le popole i le faiʻai. O le pituitary gland (pituitary gland) e vaʻaia o loʻo iai se mea o loʻo tupu malosi i totonu o le faiʻai, ona filifili lea talu ai o ia gaioiga o lona uiga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi lea ma faʻaumatia ai se hormone e mafua ai le faʻatupuina o le adrenaline. O le Adrenaline e tutusa lava le hormone “Tatou tau a leai o le a tatou fasiotia” e aumaia ai le tino i se tulaga o le sauni atoatoa e tau. E mafai ona e iloa o loʻo i ai le faʻateleina o le adrenaline i totonu o le tino e ala i faʻailoga nei: • Faʻateteleina o tamaiti - ia sili atu le vaʻai. • Manava vave – ia maua atili le okesene • Fa'ateleina le tātā o le fatu – ia fa'avave atu le okesene i maso. • O le toto i totoga e pei o le paʻu, manava ma le manava (lea e le auai i le taua mo le ola) amata ona tafe lemu, o le toto autu e alu i le maso maso. • E amata ona lafo e le ate le tele o le suka i totonu o le toto mo le faʻateleina o maso. • Ma le mea mulimuli, o maso lava ia ua tete ma sauni mo le taua. O le mea lea e fa'amatala ai pe a uma le ipu kofe tele e maalili o tatou lima ma tatou lagona le malosi. Kafeina ma Hormone Fiafia O le caffeine e faʻateleina foi le gaosiga o le dopamine (faʻapitoa foi o le hormone fiafia). Ioe, na te le faia lenei mea i ni aofaiga e pei o, mo se faataitaiga, amphetamine, ae o le faiga lava lea e tasi. Itu Aafiaga E pei ona e vaʻai mai i le faʻamatalaga, atonu e fiafia o tatou tino i le caffeine i nai tui laiti, aemaise lava pe a manaʻomia le tumau malosi, aua e poloka ai le adenosine e tumau ai le malosi, faʻateleina le gaosiga o le adrenaline e faʻateleina ai le malosi, ma pulea le maualuga o le dopamine ina ia mafai ai ona tatou lagona lelei. O faʻafitauli i le caffeine e amata pe a faʻaaogaina mo se taimi umi. Ona ulu atu lea o le tagata i le spiral. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a uma le adrenaline, tatou te lagona le vaivai ma le gaogao. O le a la le tatou mea o fai? E saʻo, matou te inu foi se ipu kofe e toe faʻaleleia ai le maualuga o le adrenaline i le toto. Ae o oe lava e malamalama o le "mataala" i taimi uma e le sili ona lelei, ma e le gata i lea, e mafua ai ona tatou faʻafefe ma ita. Ae o le faafitauli sili i le caffeine o le moe. Adenosine e taua tele mo le moe, aemaise lava mo le moe loloto. E tusa ma le 6 itula mo le tino e aveese ai le caffeine. O lona uiga afai o le 3 i le afiafi e inu ai le tagata i le ipu kofe, o lona uiga o le 9 i le afiafi o le kofe lea e afaina ai le tino o le tino. E mafai ona moe se tagata, ae o lenei miti o le a papa'u. O le leai o se moe loloto e vave tele ona afaina. O le aso e sosoo ai o le a tatou savavali solo ai e pei o lago onana ma tautevateva mai lea itu i lea itu. O le a la le mea e fai e lenei tagata? E masani lava, o le a ia inuina se ipu kofe manogi i le taimi lava e alu ese ai mai le moega. Ma o lenei taamilosaga o le a toe fai lava i lea aso ma lea aso. Kofe fa'a'ese'ese'ese E taua le maitauina e le o iai ni tagata e fiafia i kofe e le'i fa'a'afia. O se suʻesuʻega a le Iunivesite o Florida (Iunivesite o Florida, ISA) na faʻaalia ai o le caffeine o loʻo i ai pea i le kofe e leai se caffeine, ma i se aofaiga tele. O lenei faʻamatalaga na lomia e le Journal of Analytical Toxicology. O se auʻiliʻiliga o kofe e 10 e leai nicaffeina na faatau atu i le Iunaite Setete na maua ai e 10 ipu kofe vave ua faaigoaina o le “decaffeinated” o loo iai le tele o caffeine e pei o le lua ipu kofe masani. O le averesi o le tu'uina atu o le "kofe decaffeinated" vave o lo'o i ai i le va o le 8,6 ma le 13,9 milligrams o caffeine. O le tu'uina atu o le "kofe fa'ato'a pala" e 12-13,4 milligrams. I le taimi lava e tasi, o se ipu kofe masani masani e iai le 85 milligrams o caffeine, ae o le ipu malamalama o Coca-Cola e 31 milligrams. I lalo o le US ma Western European standards, o le kofe decaffeinated e tatau ona le sili atu i le 3 milligrams o caffeine i le tautua. E oo lava i nai tui laiti o caffeine e aafia ai le fatu, toto maualuga ma le mafaufau o le tagata. E fa'apea e masani le taumafaina o le 300 milligrams o caffeine i le aso. Caffeine Facts O le averesi Amerika e faʻaaogaina le 210 mg o caffeine i aso uma. E tutusa lea ma le 2-3 ipu kofe, e fuafua i lona malosi. O le auala e saunia ai le kofe e fesoʻotaʻi tonu lava ma le aofaʻi o caffeine e gaosia. O se ipu kofe vave e iai le 65 mg o caffeine; o se ipu kofe na luina i totonu o se masini kofe faʻafefe e aofia ai le 80 mg; ma le ipu kofe miti o loʻo i ai le 155 mg. O fa'apogai masani e fa o caffeine i Amerika o kofe, meainu suamalie, lauti, sukalati, i lena fa'atonuga. O le averesi Amerika e maua le 75% o latou caffeine mai le kofe. O isi fa'apogai e aofia ai fa'ama'i tiga; mea e taofiofi ai le mana'o; vailaau malulu; ma nisi o talavai. O le a le mea e tupu i le caffeine e maua mai i le kofe i le taimi o le gaosiga o le kofe e leai se caffeine? O le tele o lo'o fa'atau atu i kamupani vai inu suamalie (cola ua uma ona iai caffeine fa'alenatura, ae fa'aopoopo atili). O e maua atili caffeine nai lo lau fanau? Afai e te suʻesuʻeina e faʻatatau i le mamafa o le tino, e foliga mai e leai. E masani ona maua e tamaiti le tele o caffeine mai sukalati ma meainu e pei ona maua e matua mai le kofe, lauti, ma isi punaoa. Kofe - o se isi vailaʻau o le XNUMXth seneturi Kofe - o se isi vailaʻau o le XNUMXth seneturi E leai se masalosalo o le caffeine o se vailaʻau malosi. Ioe, e sa'o, fualaau. O avanoa, e te le na o le fiafia i lau kofe i aso uma poʻo Coke, ua e fai ma vaisu. O le caffeine e galue tuusaʻo i le fatugalemu o le tino. E fa'aosofia ai se lagona toetoe lava fa'afuase'i o le manino o mafaufauga ma fa'aitiitia ai le vaivai. E fa'aosofia ai fo'i le fa'asa'olotoina o le suka o lo'o teuina i totonu o le ate, ma fa'amatala ai le lagona maualuga e mafua mai i le kofe, cola ma le sukalati (le caffeine trio tele). Ae ui i lea, o aʻafiaga itu e mafai ona sili atu nai lo nei lagona manaia. O le tuʻuina atu o le suka mai faʻaagaga e oʻo atu ai i se avega mamafa i le endocrine system. O tagata inu kofe fa'atosina e masani ona o'o i le popolevale po'o le fa'afefeteina. O fafine nofofale inu kofe, ina ua latou sui i meainu e le-caffeinated, na faʻaalia uma uiga o le tuʻuina atu o fualaau faʻasaina. Dr. O John Minton, o se polofesa o taotoga i le Iunivesite o Ohio State ma le kanesa oncologist, ua iloa o le soona taumafaina o le methylxanthine (o vailaʻau malosi e maua i le kofe) e mafai ona mafua ai le tuputupu aʻe o susu poʻo faʻafitauli prostate. O le tele o fomaʻi e talitonu o le caffeine e nafa ma le toto maualuga ma isi faʻamaʻi o le cardiovascular system. Na lipotia mai e Dr Philip Cole i le UK Medical Journal The Lancet o se sootaga malosi i le va o le taumafaina o le kofe ma le aʻafiaga o le manava ma le kanesa o le urinary tract. E tusa ai ma faʻamaumauga na lomia i le British Medical Journal, o tagata e inu 5 ipu kofe i aso uma e 50% le maualuga o le lamatiaga o le fatu nai lo i latou e le inu kofe. Na lipotia mai e le Journal of the American Medical Association se faamaʻi e taʻua o le caffeinism ma faailoga o le leiloa o le manaʻo ma le mamafa o le tino, itaitagofie, le mautonu, lagona le malulu, ma o nisi taimi o le fiva vaivai. Ua faʻaalia e saienitisi i le Iunivesite o Johns Hopkins e mafai e le caffeine ona faʻalavelave i le toe gaosia o DNA. Ua fautuaina e le American Center for Science in the Public Interest fafine maʻitaga ina ia aloese mai le taumafaina o caffeine, ona o le fua o le caffeine e maua i le 4 ipu kofe ua faʻaalia e mafua ai le faʻaleagaina o le fanau mai o manu faʻataʻitaʻi. O le tele o tui o le caffeine i su'esu'ega na mafua ai ona fete'ena'i manu, ona oti ai lea. O le kafeina e mafai ona o'ona tele (o le fua e tusa ma le 10 g e fa'atatau i le oti). O suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai o le 1 lita o le kofe inu i totonu o le 3 itula e mafai ona faʻaumatia ai se vaega taua o le thiamine (vitamini B1) i le tino. O le laulau o loʻo i lalo o loʻo faʻaalia ai le aofaʻi o caffeine (i mg) o loʻo i totonu o nisi mea inu | Ituaiga meainu ma lona aofaiga | Tele | | | caffeine (i mg) | | Pepsi-Cola, 330 ml | 43,1 mg | | Coca-Cola, 330 ml | 64,7 mg | | Kofe (1 laulau): | | | Solu | 66,0 mg | | Fa'atasi ai ma le fa'amama | 110,0 mg | | Mauaina e ala i mataua pasi | 146,0 mg | | | fa'apuna vai i le kofe eleele | | | | taga lauti | | | Black 5-minute brew | 46,0 mg | | Black 1-minute brew | 28,0 mg | | lauti matala | | | Black 5-minute brew | 40,0 mg | | Green 5-minute brew | 35,0 mg | | Koko | 13,0 mg | E iai isi mea e sui ai le caffeine? O le kofe fa'a'ese'esea e le'o se vaifofo sili lea i le fa'ama'i. Na aliali mai o le trichlorethylene, lea na faʻaaogaina muamua e aveese ai caffeine, e matua faʻateleina ai le aʻafiaga o le kanesa i manu faʻataʻitaʻi. Ua sui le au gaosi oloa i le methylene chloride e sili atu le saogalemu, ae o loo iai pea le chlorine-carbon bond uiga o le tele o iniseti oona. O le taumafaina masani o le lauti e le o se auala e alu ese ai, aua o loʻo i ai foi le tele o caffeine. Ae ui i lea, e mafai ona faʻamalosia lau lauti, ma o le tele o faleoloa meaʻai masani e tele naua filifiliga. E le gata i lea, e mafai ona e maua le siʻitia tutusa e pei o caffeine, ae aunoa ma aʻafiaga, mai le ginseng, aemaise lava Siberian ginseng. I fale talavai, ginseng tincture, aralia, eleutherococcus extract o loʻo faʻaalia lautele i tau talafeagai. Cola, mea'ai uma ma masani, ua avea ma lauiloa e pei o le kofe mo i latou ua masani i le fiafia i le caffeine lagolago.

Tuua se tali