Obobok vae lanu (Harrya chromipes)
- Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
- Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
- Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
- Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
- Poloaiga: Boletales (Boletales)
- Aiga: Boletaceae (Boletaceae)
- Ituaiga: Harrya
- ituaiga: Harrya chromipes (Mogo vali vae)
- Boletus vali-vae
- Birch valiina i vae
- Tylopilus chromapes
- Harrya chromapes
E faigofie ona iloga mai isi pata pata uma e ala i le lanu piniki o le pulou, lanu samasama ma fua piniki, piniki, ma aano samasama susulu i le pito i lalo ole ogalaau, mycelium samasama ma spores piniki. E ola i le oak ma le birch.
O lea ituaiga mushroom o Amerika i Matu-Asia. I lo tatou Atunuu, e na o Siberia i Sasaʻe e iloa (Eastern Sayan) ma Sasaʻe Mamao. Mo feeseeseaiga lanu piniki, o nisi tusitala e le o le ituaiga o obabok, ae o le genus tilopil.
O le pulou e 3-11 cm le lautele, e pei o se aluga, e masani ona le tutusa le lanu, piniki, hazel ma se lanu olive ma le lilac, lagona. E paepae le pulupulu. Tubules e oʻo atu i le 1,3 cm le umi, lautele lautele, faʻavaivai i le ogalaau, kulimi, piniki-efuefu i tino laiti fualaʻau, enaena enaena ma se piniki piniki i mea tuai. Vaevae 6-11 cm le umi, 1-2 cm mafiafia, paʻepaʻe ma una lanu viole poʻo piniki; i le afa pito i lalo pe naʻo le faʻavae samasama susulu. Spora pauta chestnut-enaena.
Spores 12-16X4,5-6,5 microns, oblong-elipsoid.
Obabok lanu lanu e ola i luga o le eleele i lalo o se birch i le oak mago ma le oak-pine togavao ia Iulai-Setema, masani.
taumafa
Suamu e mafai ona taumafa (2 vaega). E mafai ona faʻaaogaina i le vasega muamua ma le lua (faʻafefe mo le 10-15 minute). A fa'agasolo, e liu uliuli le pulu.