Faʻamafanafana meaʻai e lelei mo le mama ... ma le maloloina?

Faʻamafanafana meaʻai e lelei mo le mama ... ma le maloloina?

Faʻamafanafana meaʻai e lelei mo le mama ... ma le maloloina?

Le tama'i kāloti, o se mea'ai fa'amafanafana?

E masani ona fesoʻotaʻi ma suka ma gaʻo, meaʻai faʻamafanafana - poʻo mea'ai fa'amafanafana - ua iloa e caloric. Ae, e tusa ai ma Jordan LeBel o le Cornell University i le Iunaite Setete, o meaʻai maualalo i kalori e mafai foi ona manaʻomia, manaia ma faʻamafanafana.

I se suʻesuʻega talu ai nei2 na faia i le 277 tagata, sili atu i le 35% o tagata tali mai na fai mai o meaʻai sili ona faʻamafanafanaina, o le mea moni, o meaʻai maualalo-kalori, e masani lava o fualaau 'aina ma fualaau faisua.

"O se meaʻai faʻamafanafana e iai lona tino, lona tofo, fua, faʻaoso, ma se itu faʻalagona," o le tala lea a Jordan LeBel. Ma o lagona e mafai ona iloa ai mea'ai mafanafana e te sailia. “

 

Ole tama'i kāloti, e lauiloa i talavou matutua

E ui ina suamalie, tama'i kāloti pa'u'u fa'atau atu i ato ose mea'ai fa'amafanafana mo le tele o talavou matutua. “Latou te maua nei kāloti fiafia e 'ai, o le fua e lagona ai le 'circus i le gutu'", o le faʻataʻitaʻiga lea a Jordan LeBel. O nei kāloti e maua ai fo'i ni lagona lelei. “Sa avea i latou ma vaega masani o le latou ato meaai,” na ia faaopoopo mai ai. Latou te faamanatu atu ia i latou le mafanafana o le aiga, le alofa o o latou matua. “

O le suʻesuʻega na tuʻuina atu e Jordan LeBel o loʻo faʻaalia ai o meaʻai maloloina e masani lava ona muamua i lagona lelei, o lona uiga e sili atu le tele o meaʻai pe a tatou maua i lagona lelei. “I le isi itu, pe a tatou popole, e sili atu ona tatou naunau i meaʻai e maualuga le gaʻo poʻo le suka,” o lana tala lea.

E le gata i lea, o le taumafaina o mea'ai maualalo kalori e maua ai lagona lelei. "E le gata i le lelei mo le soifua maloloina, o nei meaʻai e aoga foi e tumau ai i se tulaga lelei o le mafaufau," o lana tala lea.

E tusa ai ma ia, e talafeagai le peti i luga o lagona e faʻamalosia ai tagata faʻatau e liliu atili i meaʻai lelei, mai le soifua maloloina lautele. “A e fa'atau mea fa'atau ma e te fia 'ai, e sili atu lou ita ma e matele lava ina e faia ni filifiliga e fesiligia," o le tala lea a Jordan LeBel. O le mea lea e taua ai le iloa lelei e le tasi le isi. “

E talitonu o ia e tatau foi i le au kuka ma pule o auaunaga tau taumafa ona ave atili le faamamafa i tagata faatau. “I fale’aiga, aemaise lava i fale’aiga vave, e faia mea uma e puipuia ai o tatou popolega i aso uma, e pei o le i luga ole laiga ma faia se faaiuga vave,” o lana tala lea. Ae, e tatau ona e fatuina se siosiomaga e valaaulia ai oe e malolo ma 'ai lemu, aua e itiiti lau 'ai pe a e 'ai lemu. “

Legumes: mo le soifua maloloina ma le siosiomaga

Mai le 1970 i le 2030, o le manaʻoga o le lalolagi mo aano o manufasi o le a toetoe lava faaluaina, mai le 27 kilokalama i le 46 kilokalama i le tagata. Ina ia faʻaitiitia le faʻateleina o le mamafa o lafumanu i le siosiomaga, e manaʻomia se suiga, e tusa ai ma le tagata suʻesuʻe Dutch Johan Vereijke. “E tatau ona tatou sui mai aano o manufasi i leki. E mafai ona tatou ausia le manaʻoga mo polotini e aunoa ma le mokesiina o la tatou paneta, ”o lana tala lea.

O lea faiga e mafai ai ona faaitiitia i le tolu i le fa taimi le maualuga o le eleele o loo faaaogaina faapea foi ma le tele o vailaau ma vailaau e manaomia e le galueaina o manu, e tusa ai ma le faamatalaga a lenei tagata poto faapitoa i tekinolosi tau taumafa. "Ma ia faʻaitiitia mai le 30% i le 40% o le vai e manaʻomia," o lana faʻaopoopo mai lea.

Ae ua iloa e Johan Vereijke o le tofo o pi, pi ma lentils e afaina pe a faatusatusa i le aano o manu ua sili atu ona lauiloa i Pasila, Mekisiko ma Saina. "Aemaise lava i le tulaga o le tino: e tatau ona tatou pulea e toe gaosia le aafiaga o alava i le gutu pe a tatou mananao e faʻamaonia tagata faʻatau e 'ai sina aano ma sili atu legumes," o lana tala lea.

Ae ui i lea, na te tuʻuina atu se isi auala faʻamoemoeina: ia faia ni oloa e tuʻufaʻatasia ai polotini o aano o manufasi ma fatu.

O Joyce Boye, o se tagata suʻesuʻe o Faatoaga ma Agri-Food Canada, e ioe e faapea: “O le paluina o polotini legume ma isi oloa o se auala lelei lea mo le gaosiga o oloa.” E taua tele, fai mai a ia, le atinaʻeina o auala fou "e toe gaosia ai meaʻai masani e fiafia i ai tagata, ma ia faia foi ni meaʻai fou fou."

I lenei tulaga, Susan Arnfield, o le Iunivesite o Manitoba, faʻafeiloaʻi le taunuʻu mai i luga o le maketi o oloa e faʻavae i luga o legumes tunu pe faʻafefeteina. “E le gata o lekimu e suitulaga i le polotini a manu, ae e maualuga tele i alava meaʻai – ma e matua le lava foi tagata Kanata i lenei alava! Ua ia alaga.

O se fofoga fetalai mo Pulses Canada3, o loʻo faʻatusalia le pisinisi pulus a Kanata, e sili atu. E talitonu Julianne Kawa o nei laumei e tatau ona avea ma se vaega o le fuafuaga e tetee atu ai i le tino puta: "O le taumafaina o le 14 g o legumes i le aso e faʻaitiitia ai le manaʻomia o le malosi i le 10%".

O Kanata o le lona tolu sili ona tele gaosi fatu laau i le lalolagi, pe a uma Saina ma Initia. Ae na te auina atu i fafo le tele o ana gaosiga.

Ga'o Trans: ose aafiaga ile atina'eina o tamaiti

O ga'o e feso'ota'i ma le fa'atuputeleina o le fa'afitauli o le fatu fatu. O lo latou taumafaina e fesoʻotaʻi foʻi ma le faʻaalia o faʻafitauli tau atinaʻe i tamaiti laiti.

O le tala lea a Hélène Jacques, faʻapitoa i meaʻai a tagata i le Institute of Nutraceuticals and Functional Foods (INAF).4 a le Iunivesite o Laval, e ala i le iloiloina o suʻesuʻega faʻasaienisi e feagai ma lamatiaga o nei gaʻo i le soifua maloloina o tagata.

Ma o le afaina o ga'o e mafai ona a'afia ai tamaiti a'o le'i fananau mai. "O fafine Kanata e mamafa tele le faʻaaogaina o gaʻo faʻaliliu ma e faʻafeiloaʻi mai le placenta i le fetus. E mafai ona afaina ai le atinaʻeina o le faiʻai ma le vaʻai o le tamaititi, ”o lana tala lea.

I totonu o le atunu'u, o pepe laiti e fa'atupula'ia le fa'aletonu o le atina'e, o se su'esu'ega o lo'o fa'aalia ai o le susu o tina e mafai ona o'o atu i le 7% ga'o.

O Kanata, siamupini faanoanoa

O tagata Kanata o loʻo i ai i le tele o tagata faʻatau faʻatau gaʻo i le lalolagi, e oʻo lava i luma o tagata Amerika. E le itiiti ifo i le 4,5% o latou malosi i aso uma e maua mai i lenei ituaiga gaʻo. E fa taimi sili atu lea nai lo le mea ua fautuaina e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO), poo le 1%.

“E le itiiti ifo i le 90% o ga'o e fa'aaogaina i totonu o le atunu'u e sau mai mea'ai o lo'o gaosia e le pisinisi fa'ato'aga. O isi mea e sau mai aano o manu ma suauʻu faʻamaʻi, "o le tala lea a Hélène Jacques.

I le taʻua o se suʻesuʻega a Amerika, na ia faʻamalosia ai o le 2% o le faʻaopoopoga o le gaʻo i totonu o meaʻai e faʻaliliuina i se taimi umi i le 25% o le faʻatupulaia o le lamatiaga o le maʻi cardiovascular.

 

Martin LaSalle - PasseportSanté.net

Tusi na faia ile: Iuni 5, 2006

 

1. O lenei fonotaga, lea e faia i tausaga taʻi lua, e mafai ai e tagata tomai faapitoa i le agrifood alamanuia, saienitisi, faiaoga ma sui o le malo i le fanua e tumau i le taimi nei i le poto ma mea fou i le agrifood alamanuia, faafetai i le auai o le tele o Kanata ma failauga mai fafo.

2. Dubé L, LeBel JL, Lu J, Aʻafia le tutusa ma le faʻamafanafanaina o meaʻai, Physiology & Amioga, 15 Novema 2005, Vol. 86, No 4, 559-67.

3. Pulses Canada o se fa'alapotopotoga e fai ma sui o le pisinisi pulus a Kanata. O lona upega tafa'ilagi www.pulsecanada.com [maua 1er Iuni 2006].

4. Mo nisi fa'amatalaga e uiga i le INAF: www.inaf.ulaval.ca [fa'atalanoa ile 1er Iuni 2006].

Tuua se tali