Coronavirus: faʻafefea ona taʻu atu i tamaiti le faʻamaʻi

Ole taimi lea ua iai, ole Covid-19 coronavirus ua nofoia i Farani. O se taunuuga, ua i ai nei i le fatu o tala fou ma i talanoaga uma a tagata matutua. E fa'afefea ona talanoa i lau tama? Mo Florence Millot, fomaʻi o le mafaufau mo tamaiti ma talavou i Pale, e tatau ona matou fesili i le taua pe leai foi le talanoa e uiga i le coronavirus i lau tama.

Aua, o le mea e ofo ai mo tagata matutua, e le tutusa lagona ma iloa e tamaiti i mea.

Coronavirus: ae leʻi atoa le 7 tausaga, e le manaʻomia e tamaiti ona iloa mea uma

Na matou faʻafesoʻotaʻi, na faʻamatala mai e Florence Millot ia i matou aʻo leʻi atoa le fitu tausaga, ua lava le tamaititi "manatu faapito”. E ese mai i lona olaga i aso uma ma ona matua, o ana uo aoga, o lana aoga, o isi mea e itiiti se taua, pe afai e leai.

"O aʻuO se mea e le vaaia. Tatou te le o i ai i se mea tuusao e pei o se osofaiga e mafai ona o mai ai 'tagata leaga' ma osofaia i latou”, o le faamalamalamaga lea a le fomai o le mafaufau. E le gata i lea, afai ua iloa e tamaiti laiti le upu "coronavirus", ma atonu na faalogo i ai i le aoga poʻo talafou, e leai se fefe e fesootai. Sei vagana ua fefe se tasi o matua ia te ia lava, ma tuu atu e ui lava ia te ia lava i lana tama.

Mai lona lava poto masani, o loʻo vaʻaia nei e Florence Millot ni nai tamaiti o loʻo faʻaalia le fefe moni pe a feagai ma le coronavirus. “Afai o lana uo tama o loʻo i le falemaʻi, o le a faʻanoanoa le tamaititi mo lana uo tama ae o le a le mafai ona fatuina se lalolagi atoa e pei ona faia e se tagata matua, o ia na te faʻamoemoe i mea uma.”, na ia faaopoopo mai ai.

Mo tamaiti laiti, o le mea lea e le o se mea e manaʻomia pe manaʻo e faʻamatala auʻiliʻili, pe faʻasalalau le mataupu pe a le tautala le tamaititi e uiga i ai. O lenei mea o le a lamatia ai le faʻatupuina o le fefe ia te ia e leʻi iai muamua.

I le isi itu, afai e tuʻuina le tamaititi (poʻo lana aʻoga atoa) i le karantina mo le 14 aso, o le a faigofie lava ona faʻamatalaina, e pei o le misela, rubella, moa poʻo le gastroenteritis, Matou te nonofo i le fale "le taimi e alu ai le siama”, Fautua ia Florence Millot.

O lea mo le faʻaaogaina o le "puʻu" faʻataʻitaʻiga fautuaina e le pulega (fufulu lima, mafatua i le tulilima, mea e faʻaaogaina): matou te faʻamatala atu ia te ia o loʻo faʻasalalau se siama, e pei o se vaitaimi o se faʻamaʻi o le gastroenteritis poʻo le flu, ma o nai laasaga faigofie e mafai ona taofia le siama mai le sosolo atili.

 

Coronavirus: mai le 8 i le 15 tausaga le matua, fesoasoani i le tamaititi e faʻatautaia faʻamatalaga, ia tuʻuina i se vaaiga mamao

"A latou maua na o latou lava i faʻamatalaga, fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai, ata sese, ona mafai lea e tamaiti ona maua le fefe, ona o lenei manatu o osofaʻiga.”, Lapata'i le foma'i mafaufau.

I lenei tausaga, o le mea taua fesoasoani i lana tama e faavasega faamatalaga na te mauaina, ia fesili atu ia te ia pe manao e talanoa i ai, pe a iai se mea e fefe ai o ia.

O le a mafai ona tatou faia tu'u lenei fa'ama'i fou i se vaaiga mamao, e ala i le tuʻuina atu ia te ia o faʻataʻitaʻiga o isi faʻamaʻi pipisi faʻapitoa, e ala i le faʻaosoina o isi faʻamaʻi tetele i le tala faasolopito na mafai ona ia suʻesuʻeina i le aʻoga (faʻamaʻi faʻatausaga i tausaga taʻitasi, ae faʻapea foi le SARS, H1N1, HIV, e oʻo lava i le Spanish flu ma le mala, faʻalagolago i le tausaga o le tamaititi). O le sini ia alu ese mai lenei"fa'asalalauga fa'asalalau"Lea e mafai ona avea ma vete o le popole ma le le mautonu, ma ia manatua o se virus foi e iu ina mou atu, e ala i le oti. “E ala i le fa'avasegaina, tatou te iloa ai e fa'aauau pea le olaga”, Faamamafaina le fomai o le mafaufau.

"E le tele ni mea e fa'amatala i le tamaititi, se'i vagana ai o lenei virus e feavea'i e ala i le fa'afeso'ota'i lima-i-gutu, ma e tatau ai. fa'aeteete e fufulu lelei ou lima, ma isi. E mafai ona tatou faʻamatalaina lena mea talu ai o se siama e sosolo vave, matou te faʻaogaina faiga faigofie e puipuia ai i matou, ma matou nonofo i le fale pe a manaʻomia”, Faaopoopo mai e Florence Millot. Aemaise lava talu ai e foliga mai e sili atu ona tetee tamaiti i le siama, atonu ona o le sili atu ona lelei o puipuiga.

O le manaʻoga e talanoa i ai pe a afaina se tasi o le vasega

Afai o se tasi o le vasega o loʻo taofia ile falemaʻi ona o le Covid-19 coronavirus, e taua le faʻaalu o le taimi e nofo ai i lalo ma lau tama, ma talanoa ma ia. E mautinoa o le a ootia o ia i le iloaina o lana uo tama i le falemai, ae pei o le a oo i ai i se isi gasegase. O le a avea ma se fesili o le faʻamafanafanaina o lana tama, e ala i le taʻu atu ia te ia o lana uo o loʻo tausia lelei, o loʻo i ai le avanoa e togafitia ai, ma tatou te le feoti faʻasolosolo i le coronavirus, e mamao ese mai ai.

I se tulaga lautele, e fautuaina e le fomaʻi mafaufau e aua le faʻamatalaina mea uma pe faʻamatalaina mea uma i le tamaititi. O se matua popole o le a taumafai e teu meaʻai poʻo le mauaina o gel hydroalcoholic e le tatau ona lagona le tatau ona faʻamatalaina lana auala i lana tama. “I le tasi itu, e le o se mea e fiafia ai o ia ma atonu na te le faailogaina pe ana matou le taʻuina atu ia te ia se mea, ma i le isi itu, e lamatia ai le faatupuina o le fefe, faaopoopo le fefe i le fefe.”, Lapataia e Florence Millot.

Afai e faʻaalia e se tamaititi lona fefe i le maua o le coronavirus, e sili ona faʻamautinoa ia te ia e ala i le taʻu atu ia te ia afai e aʻafia o ia, o le a faia mea uma e togafitia ai o ia, ae maise o tulaga ogaoga o le Covid-19 e laki e le afaina ai le toʻatele o tagata. tagata ua aafia.

 

I le vitio: Aoao o ia e fufulu ona lima na o ia

I le vitio: Coronavirus: pe faʻaauau pea ona faʻaaoga le aia tatau asiasi ma nofo i le taimi o le saisaitia?

Tuua se tali