E faʻaleagaina e le susu o le povi o tatou ponaivi
 

Ua silia ma le 20 tausaga o mafatia loʻu tinamatua mai le osteoporosis. Na amata i le mea moni na see o ia, pa'ū ma gagau lona tuasivi. O le faʻailoga muamua lea o le faʻamaʻi, ae e leʻi vave faʻailoaina.

Ina ua maeʻa, sa gagau lona suilapalapa ma tele taimi - ona ivi asoaso. E le gata i lea, na lava mo ia i totonu o se pasi e tumu i tagata mo le tasi pe lua ivi asoaso e taʻei. E lelei na toaga loʻu tinamatua i taimi uma: faʻafetai i lenei mea, na ia faia se fusipaʻa malosi maso, lea i se isi itu o loʻo taofia ai lona auivi atoa - o se mea e ofo ai i fomaʻi na faʻamautinoa mai na faʻatamaʻia o ia i se "pepelo" olaga ma ona ponaivi e nutililii e pei o le penisina…

Ina ua oʻu lima i loʻu laʻitiiti (na tupu faalua lenei mea), na amata ona fafagaina aʻu e oʻu matua le sisi, yogurt ma isi meaʻai susu, ma le talitonu faamaoni latou te fesoasoani e faʻamalosia ponaivi. O se talafatu. E ui lava e masani lava: na matou ola aʻe ma talitonuina o le aoga o meaʻai susu mo le soifua maloloina o ponaivi o se mea moni lauiloa o le susu, sisi sisi o se vaega taua o se taumafataga maloloina. "Inu, tamaiti, susu - o le ae ola maloloina."

I le taimi nei, ua faʻamaonia e saienitisi i le tele o tausaga ua mavae o le susu e matua leaga lava. I le faagasologa o le suʻesuʻeina o le mataupu o le tupu mai o le osteoporosis, na ou maua ai le tele o suʻesuʻega * e teena pe fesiligia ai le lelei o le susu i le soifua maloloina o tagata ma faʻamaonia ona aʻafiaga leaga. Faatasi ai ma isi mea (lea ua uma ona ou tusia e uiga i ai ma o le a faaauau pea ona tusia), o le talafatu e fesoasoani le susu i tamaiti e fausia ai ponaivi malolosi, ma tagata matutua - e aloese mai le osteoporosis ua faʻamaonia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o atunuu e sili ona maualuga le taumafaina o susu ma meaʻai susu na faʻamauina le maualuga o le maualuga o tagata o loʻo mafatia i faʻamaʻi ponaivi eseese ma le maualuga o le gau (USA, Niu Sila, Ausetalia) **.

 

I se faapuupuuga, o le faagasologa o le faʻavaivaia o ponaivi i le susu e mafai ona faʻamatalaina e pei ona taua i lalo. O le taumafaina o le susu ma meaʻai susu e maua ai se siosiomaga sili ona acidic i le tino. Ina ia faʻaitiitia le maualuga o le acidity, e faʻaaogaina e le tino le calcium, lea e ave i ponaivi. I le fa'ata'ita'iga, o le susu e fa'ate'a ese le calcium mai o tatou tino (o tagata e taumafaina susu e sili atu le maualuga o le maualuga o le urine nai lo tagata e aloese mai susu ma mea'ai susu).

Aua neʻi e sese ma lenei suʻesuʻega: E taua tele le kalisiu mo o tatou ponaivi, ae mafai ona maua (i tau manaʻomia) ma isi, mea e sili atu le saogalemu nai lo le susu.

Ma le isi mea: e aliali mai o le faʻamalositino e taua tele mo le faʻaleleia o le soifua maloloina o ponaivi ***. O lenei vaega e iai sona aafiaga iloga. I le faʻaopoopoga i le faʻamalositino, e fautuaina e le au atamamai le faʻateleina o le taumafaina o fualaau faisua, fualaau 'aina, legumes aemaise lava lanu meamata: collard greens, browncoli, broccoli, spinach ma isi laulaau lanu meamata e iai le calcium. (O le lisi lenei o nisi o laʻau e maua ai le calcium.)

E taua foi le tuʻuina atu o susu ma meaʻai susu ona o lo latou faʻaaogaina e fesoʻotaʻi ma le tupu mai o faʻamaʻi cardiovascular (o le mafuaʻaga autu lea o le oti i Rusia), kanesa, lactose intolerance, suka, rheumatoid arthritis, acne, obesity, etc. o le a tusi mulimuli ane.

I se faʻaopopoga, o susu i nei ona po e aofia ai le tele o aofaʻi vailaau faʻasaina (ona o mea e 'ai e le povi), tuputupu ae homone (lea e fafagaina ai povi ina ia maua susu susu le mafaamatalaina i le natura) ma fualaau (lea e togafitia ai povi mo mastopathy ma isi faʻamaʻi e aliaʻe mai le faʻasusu e le gata). Masalo e te le manaʻo e 'ai uma nei)))))

Afai e le mafai ona e ola e aunoa ma le susu, filifili isi mea: susu faʻavae (alaisa, hemp, soya, almond, hazelnut) poʻo 'oti ma mamoe.

punaoa:

*

  • Osteoporosis: fast facts. National Osteoporosis Foundation. Accessed January 24, 2008. 2. Owusu W, Willett WC, Feskanich D, Ascherio A, Spiegelman D, Colditz GA. intake and the incidence of forearm and hip fractures among men. J Nutr. 1997; 127:1782–87. 3. Feskanich D, Willett WC, Stampfer MJ, Colditz GA. , dietary calcium, and bone fractures in women: a 12-year prospective study. Am J Public Health. 1997; 87:992–97.

  • Bischoff-Ferrari HA, Dawson-Hughes B, Baron JA, et al. Calcium taumafaina ma suilapalapa gaugauina tulaga lamatia i alii ma tamaitai: o se meta-auiliiliga o faamoemoe potopoto suʻesuʻega ma randomized pulea tofotofoga. Am J Clin Nutr. 2007; 86: 1780–90.

  • Lanou AJ, Berkow SE, Barnard ND. Calcium, meaʻai susu, ma le soifua maloloina o ponaivi i tamaiti ma talavou matutua: o se toe iloiloga o faʻamaoniga. Pediatrics. 2005; 115:736-743 .

  • Feskanich D, Willett WC, Colditz GA. Calcium,, susu faʻatauina, ma suilapalapa gau: o se lumanaʻi suʻesuʻega i le va o fafine postmenopausal. Am J Clin Nutr. 2003; 77:504-511 .

**

  • Frassetto LA, Todd KM, Morris C, Jr., et al. "I le lalolagi atoa afaina o le suilapalapa gau i fafine matutua: e faatatau i le taumafaina o manu ma fualaʻau meaai." J. Gerontology 55 (2000): M585-M592.

  • Abelow BJ, Holford TR, ma Insogna KL. «Kolisi-aganuu faʻatasia i le va o meaʻai manu meaʻai ma le vae o le suilapalapa: o se manatu.» Calcif. Pepa solo Int 50 (1992): 14-18.

***

  • Lunt M, Masaryk P, Scheidt-Nave C, et al. O Aʻafiaga o le Soifuaga, Meaʻai o Meaʻai o Meaʻai ma Meaʻai o le Maʻi suka i luga ole Bone Density ma le Vertebral Deformity Prevalence: O le Suʻesuʻega a le EVOS. Osteopores Int. 2001; 12:688-698 .

  • Prince R, Devine A, Dick I, et al. Aʻafiaga o le calcium faʻaopoopoga (susu pauta poʻo papa) ma faʻamalositino luga o ponaivi mineral density i postmenopausal fafine. J Bone Miner Res. 1995; 10:1068-1075 .

  • Lloyd T, Beck TJ, Lin HM, et al. Faʻaleleia suiga o ponaivi tulaga i fafine talavou. ivi. 2002; 30:416-421 .

Tuua se tali