CSF: o le matafaioi ma pathologies fesoʻotaʻi ma cerebrospinal suavai

CSF: o le matafaioi ma pathologies fesoʻotaʻi ma cerebrospinal suavai

Cerebrospinal suavai o se suavai e fufulu fausaga o le ogatotonu sisitema sisitema: o le faiʻai ma le uaula. E i ai le matafaioi o le puipuiga ma le teʻi faʻaaogaina. O le cerebrospinal suavai o loo i se tulaga masani, leai ni siama. O le vaʻaia o se siama i totonu e mafai ona tali atu ai mo faʻamaʻi pipisi tuga.

O le a le cerebrospinal suavai?

Faamatalaina

Cerebrospinal fluid poʻo le CSF o se suavai o loʻo ufitia ai le totonugalemu o neula (faiʻai ma le uaula). E taamilo i totonu ole ventricular system (ventricles o loʻo tu i le faiʻai) ma le subarachnoid avanoa.

O se faʻamanatu, o le ogatotonu sisitema sisitema o loʻo siʻomia e teutusi e taʻua o le meninges, faia mai o 3 faaputuga:

  • o le dura, o le mafiafia fafo pito;
  • o le arachnoid, o se mea manifinifi i le va o le dura ma le pia mater;
  • o le pia mater, totonu manifinifi laupepa, pipiʻi i le cerebral luga.

O le avanoa i le va o le arachnoid ma le pia mater e tutusa ma le avanoa subarachnoid, nofoaga e faʻataʻamilo ai le suavai o le cerebrospinal.

Features

O le aofaʻi o aso taʻitasi gaosiga o le CSF ua fuafuaina e tusa ma le 500 ml.

O lona tusi e 150 - 180 ml, i tagata matutua, ma o lea e faʻafouina ai i le tele o taimi i le aso.

O lona mamafa e fuaina i le faʻaaogaina o le lumbar puncture. E fuafua ile va ole 10 ma le 15 mmHg i tagata matutua. (5 i le 7 mmHg i pepe).

I le vaai atu le lavalava, CSF o se manino suavai fai mai o le papa vai.

tuufaatasiga

Celphalo-spinal fluid e faia i luga:

  • vai;
  • leukocytes (selau pa'epa'e) <5 / mm3;
  • o polotini (valaʻauina proteinorrachia) i le va 0,20 - 0,40 g / L;
  • kulukose (lauiloa o le glycorrachia) faʻatusa 60% o glycemia (toto suka tulaga), pe tusa ma le 0,6 g / L;
  • tele ion (sodium, chlorine, potassium, calcium, bicarbonate)

O le CSF e matua faʻaumatia lava, o lona uiga e le aofia ai microorganism pathogenic (siama, siama, fungi).

Suavai Cerebrospinal: faalilolilo ma faataamilosaga

Features

Cerebrospinal suavai o se suavai e taele fausaga o le ogatotonu sisitema sisitema. E i ai le matafaioi o le puipuiga ma le teʻi faʻaaogaina o le mulimuli, aemaise lava i taimi o gaioiga ma suiga o tulaga. Cerebrospinal suavai e masani, leai se siama (sterile). O le vaʻaia o se siama i totonu e mafai ona tali atu i faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi e mafai ona taitai atu ai i le neura faʻasologa poʻo le oti foi o le tagata maʻi.

Faʻalilolilo ma faʻasalalauina

O le cerebrospinal suavai e gaosia ma faʻalilolilo e le choroid plexuses e faʻatatau i fausaga o loʻo tu i le maualuga o puipui o venetula eseʻese (venetula lautele, 3 ventricle ma le venetula lona 4) ma mafai ai ona faia se fetaulaiga i le va o le toto sisitema ma le ogatotonu neula

E i ai le faʻaauau ma le saoloto faʻasalalauina o le CSF i le tulaga o le itu ventricles, ona oʻo atu i le lona 3 ventricle ala atu i Monroe pu ona faʻasolo atu ai lea i le 4th ventricle ala i le Sylvius aqueduct. Ona ofi ai lea i le avanoa subarachnoid e ala i le malosi o Luscka ma Magendie.

O lona reabsorption faia i le tulaga o le arachnoid villi o Pacchioni (villous tuputupu tu o lo oi luga o le pito i fafo o le arachnoid), faʻatagaina lona tafe i le venous sinus (sili atu tonu le pito i luga long veni sinus) ma faʻapea ai lona toe foʻi i le veni faʻataʻamilosaga . .

Suesuega ma auiliiliga o suavai cerebrospinal

O le suʻesuʻega o le CSF ua mafai ai ona iloa le tele o faʻataʻitaʻiga, o le tele o na mea e manaʻomia se tausiga faanatinati. O lenei auiliiliga e faia e le lumbar puncture, lea e aofia ai le aveina o le CSF, e ala i le faʻaofiina o se nila manifinifi i le va o le lua lumbar vertebrae (o le tele o mataupu, i le va o le 4th ma le 5th lumbar vertebrae ina ia aloese mai soʻo se lamatiaga o le faʻaleagaina o le tuasivi ., taofi faʻafeagai ma le 2nd lumbar vertebra). Lumbar puncture o se osofaʻiga gaioiga, lea e tatau ona faia e se fomaʻi, faʻaaogaina asepsis.

O loʻo i ai ni faʻafitauli (ogaoga le faʻasoesa o le toto, faʻailoga o le toto maualuga i luga o le toto, faʻamaʻi i le tulaga o le puncture) ma aʻafiaga e ono tutupu (post-lumbar puncture syndrome, faʻamaʻi, hematoma, tiga i lalo lalo).

O le iloiloga a le CSF e aofia ai:

  • o se macroscopic suʻega (suʻega ma le le lavalava mata faʻatagaina le vaʻaia ma le lanu o le CSF e auiliiliina);
  • se siama siaki (saili mo siama ma le iloaina o aganuu);
  • se suʻesuʻega ole uila (vaʻai mo le aofai o sela papaʻe ma mumu toto);
  • se suʻesuʻega o meaola (saili le numera o polotini, kulukose);
  • faʻaopopoga auiliiliga e mafai ona faia mo faʻapitoa siama (Herpes virus, Cytomegalovirus, Enterovirus).

Cerebrospinal suavai: o a fesoʻotaiga fesoʻotaʻi?

Faʻamaʻi pipisi

Meningitis

E tutusa i le pupuga o le meninges o le tele o tulaga e lona lua i siama e se pathogenic sooupu (siama, siama poʻo parasite po fungi) ona o le faʻaleagaina o le cerebrospinal suavai.

O faʻailoga iloga o le fiva faiʻai o le:

  • salalau ma ogaoga ulu ulu ma le le mautonu mai leo (phonophobia) ma le malamalama (photophobia);
  • a fiva;
  • niniva ma puaʻi.

I suʻesuʻega ile falemaʻi, e mafai e se tasi ona maua se maʻi fiva meningeal, o lona uiga ole teteʻe atu ma le tiga ole teteʻe ile ua.

Lenei o loʻo faʻamatalaina e ala i le tuʻufaʻatasia o para-vertebral maso e fesoʻotaʻi ma le itaitagofie o meninges.

Afai e masalomia le meningitis, e taua le faʻaʻofuina atoa o le tagata maʻi, ina ia mafai ai ona vaʻai faʻailoga o le purpura fulminans (paʻu hemorrhagic o le paʻu e fesoʻotaʻi ma se faʻamaʻi pipisi, e le mafai ona mou atu pe a oʻo le mamafa). O le Purpura fulminans o se faʻailoga o se faʻamaʻi faigata tele, e masani ona faʻalua ile faʻamaʻi ole meningococcus (siama). O se faʻalavelave faʻafuaseʻi e lamatia ai le ola e manaʻomia ai se tui i totonu o le vailaʻau oona i se vave e mafai ai.

O suʻega faʻaopopo e masani ona manaʻomia mo le mautinoa o faʻamaoniga.

  • lumbar puncture (seʻi vagana ai tulaga o le contraindication) faʻatagaina se suʻesuʻega e faia;
  • iloiloga o meaola (faitauga o le toto, iloiloga o le hemostasis, CRP, toto ionogram, glycemia, serum creatinine, ma le toto toto);
  • Faʻataʻitaʻi vave faia ata i tulaga nei o loʻo faʻafetauia lumbar puncture: faʻalavelaveina o le malamalama, neurological deficit ma / poʻo le faoa faamalosi.

O le auiliiliga o le CSF ua mafai ai ona faʻasino saʻo i se ituaiga o fiva faiʻai ma faʻamaonia le i ai o se pathogenic agents.

Togafitiga o le a faʻalagolago i le ituaiga o siama o loʻo i ai i le cerebrospinal suavai.

Meningoencephalitis

E faʻamatalaina e le fesoʻotaʻiga o le fulafula o le faiai ma le teutusi meningeal.

E faʻavae i luga o le faʻafesoʻotaʻiga o se meningeal syndrome (tiga o le ulu, puaʻi, niniva ma meningeal malo) ma le faʻaletonu o le faiʻai faʻatonutonuina e le i ai o faʻafitauli o le malamalama, faʻasolosolo faʻasolosolo poʻo le atoa faʻasolosolo poʻo le faʻailoga foi o le neurological deficit (motor deficit , aphasia).

Meningoencephalitis o se ogaoga pathology e mafai ona taitai atu ai i le oti o le onosai ma o lea e manaʻomia ai vave togafitiga faafomai.

Ole masalosalo ole meningoencephalitis e manaʻomia vave ai le faʻataʻitaʻiga ole faiai, ma e tatau ona faia aʻo leʻi tui le lumbar.

O isi suʻega faʻaopopo e faʻamaonia ai le faʻamaoniga.

  • o le suʻesuʻeina o meaola (faitauga o le toto, CRP, toto ionogram, toto aganuu, hemostasis iloiloina, serum creatinine);
  • se EEG (electroencephalogram) mafai ona faia, lea e mafai ona faʻaalia ai faʻailoga i le fiafia o faiʻai leaga.

O le pulega e se togafitiga faʻafomaʻi e tatau ona vave ona faʻafetauiina lea i le faʻaalia germ.

Fiva kanesa

O le fiva kanesa o le fulafula o le maninges ona o le iai o sela kanesa o loʻo maua i le CSF. Sili atu saʻo, o se fesili o metastases, o lona uiga o le lona lua faʻasalalauina e mafua mai i le muamua kanesa (faʻapitoa mai kanesa kanesa, melanoma ma susu kanesa).

O faʻailoga e polymorphic, e aofia ai:

  • meningeal syndrome (tiga o le ulu, niniva, puaʻi, ua ua)
  • faʻalavelave o le malamalama;
  • suiga o amioga (manatuaina leiloa);
  • faoa faamalosi;
  • faaletonu neura

O suʻega faʻaopopo e manaʻomia e faʻamaonia ai le faʻamaoniga:

  • faia se faiʻai imaging (faiʻai MRI) e mafai ona faʻaalia ai faʻailoga e fiafia i ai le faʻamaoniga;
  • o le lumbar puncture e vaai mo le i ai o kanesa sela i le CSF ma faʻamaonia ai le faʻamaoniga.

O le vavalo o le gasegase o le meningitis o loʻo faanoanoa pea i aso nei ma nai aoga lelei togafitiga auala.

Hydrocephalus

Hydrocephalus o se faʻaputuputuina o se tele aofaʻi o cerebrospinal suavai i totonu o le cerebral ventricular system. E faʻaalia e ala i le faia o se faiʻai faʻataʻitaʻiga e maua ai faʻalauteleina o le cerebral ventricles.

O lenei sili atu e mafai ona mafua ai le faʻateleina o intracranial pressure. Ioe, o le intracranial pressure o le a faʻamoemoe i luga o le tele faʻatulagaina ia e:

  • o le faiʻai parenchyma;
  • suavai cerebrospinal;
  • voluma cerebrovascular.

Ma afai o le tasi pe sili atu o nei faʻataʻitaʻiga e toe fesuiaʻi, o le a i ai sona aʻafiaga i le intracranial pressure. Intracranial toto maualuga (HTIC) ua faʻamatalaina o se taua> 20 mmHg i tagata matutua.

E i ai ituaiga eseese o hydrocephalus:

  • lē fesoʻotaʻi hydrocephalus (faʻalavelave): e tutusa ma le sili atu faʻaputuputuina o cerebrospinal suavai i le ventricular faiga lona lua i se papupuni afaina ai le faʻataʻamilomiloina o le CSF ma faapena ai i lona reabsorption. Tele taimi, e mafua ona o le i ai o le tumo oomiina le ventricular system, ae mafai foi ona avea ma tulaga lua i malformations i ai mai le fanau mai. E iʻu i le faʻateleina o le intracranial pressure e manaʻomia ai se togafitiga faʻanatinati. E mafai ona faʻataunuʻuina se auala i fafo atu o le CSF (fofo le tumau) pe oʻo atu foʻi talu ai nei, o le iloaina o le endoscopic ventriculocisternostomy (fausiaina o se fesoʻotaʻiga i le va o le cerebral ventricular system ma cisterns e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le subarachnoid avanoa) faʻapea faʻatagaina e alo le faʻalavelave ma ia maua se talafeagai tafe o le CSF;
  • fesoʻotaʻi hydrocephalus (leai-faʻalavelave): e tutusa ma le sili atu faʻaputuga o cerebrospinal suavai i fesoʻotaʻiga ma se kenera i le reabsorption o CSF. E masani lava lona lua ile faʻaletoto subarachnoid, ulu tiga, meningitis pe atonu idiopathic. E manaʻomia le puleaina e le CSF shunt i totonu e taʻua o le ventriculoperitoneal shunt (peʻa faʻatatau le suavai i le peritoneal hole) poʻo le ventriculo-atrial shunt (peʻa faʻatatau le suavai i le fatu);
  • masani hydrocephalus i masani uunaiga: e tutusa ma le sili atu o cerebrospinal suavai i le cerebral ventricular faiga ae aunoa ma le faateleina i intracranial uunaiga. E masani ona aʻafia ai tagata matutua, peʻa mavae le 60 tausaga ma le tele o aliʻi. O le pathophysiological auala e le malamalama lelei i ai. E mafai ona maua i tagata ma le talaʻaga o le subarachnoid hemorrhage, ulu tiga poʻo ua faia taotoga intracranial.

O loʻo faʻamatalaina le tele o taimi ile tafatolu o faʻailoga, taʻua ole Adams ma Hakim triad:

  • faʻaleagaina le manatuaina;
  • faʻaleagaina sphincter (urinary incontinence);
  • faʻalavelave i le savali ma le savali lemu.

O faʻataʻitaʻiga o faiʻai e mafai ona faʻaalia ai le faʻalauteleina o le venetula o le cerebral.

Faʻavae e faʻavae faʻavae i luga o le faʻavaeina o se totonu ventricular alo, a le ventriculo-peritoneal poʻo ventriculo-atial.

Isi auala

Iloiloina o cerebrospinal suavai mafai ona faʻaalia le tele o isi pathologies:

  • subarachnoid hemorrhage ma faʻamaoniga o le toto faʻataʻamilomilo i le CSF;
  • faʻamaʻi pipisi afaina ai le totonugalemu sisitema (tele sclerosis, sarcoidosis, ma isi);
  • faʻamaʻi neurodegenerative (faʻamaʻi o le Alzheimer);
  • neuropathies (ma'i Guillain-Barré).

Tuua se tali