niumonia matautia

O le Pneumonia o se fili mata'utia. E masani lava ona mafua mai i faʻamaʻi pipisi o le manava muamua ma faʻalavelave e mulimuli mai. O togafitiga e le faigofie ma e masani ona muta i le nofo i le falemaʻi, aemaise lava pe a maʻi se tagata matua.

O le Pneumonia o loʻo faʻamatalaina o soʻo se mumu e tupu i totonu o le mama - i totonu o le alveoli ma totonu o le aano o le interstitial. O lenei faʻamaʻi e tupu soo, tusa lava po o le a le vaitau. O le mea taua, e mafai ona tupu i se faiga fa'a'ole'ole, e aunoa ma ni fa'ailoga iloga muamua.

Osofaʻiga siama

O se fa'ama'i e le'i amana'ia, e le'i togafitia (bacterial po'o viral) o le pito i luga o le manava (su'u, laryngitis) e faigofie ona sosolo atu i le manava pito i lalo, e o'o atu ai i le bronchitis po'o le niumonia. E moni lenei mea pe a leaga le siama ma faʻaititia le puipuiga o le tino.

O virus e nafa ma le mea e taʻua o le viral pneumonia, o le auala sili ona ogaoga o le influenza pneumonia. O lea ituaiga osofa'iga e masani ona oso i taimi o fa'ama'i. O le fa'ama'i e masani ona tupu i ni vaega se lua. I le taimi muamua, matou te taulimaina naʻo faʻamaoniga o le malulu: o tagata gasegase e faitio i le malaise, fiva, malulu, tiga i maso, sooga, ulu, latou te vaivai. O nisi taimi latou te le iloa le faʻamaʻi latou te atiaʻe. Na'o ni nai aso pe a o'o fo'i i ni nai aso, pe a a'afia le tino mama, e aliali mai fa'ailoga o le manava - tiga o le fatafata, pua'a le manava ma le tale mago, vaivai.

siama fa'afefe

O nisi taimi o le niumonia fa'ama'i (viral) e lavelave ona o le superinfection siama ma liliu atu i le mea e ta'ua o le niumonia siama. E masani ona osofaʻia tagata e le atoatoa le puipuiga, aemaise lava tamaiti ma tagata matutua. O lenei ituaiga o fula e fiafia i ai: fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i, fa'ata'ita'iga o le bronchitis tumau, emphysema, bronchiectasis, fa'ama'i fa'ama'i fatu fatu, fa'ata'ita'iga fa'aletonu o le fatu, fa'aitiitia le puipuiga o le tino ona o isi fa'ama'i, fa'ama'i viral, aemaise influenza, fa'ama'i pipisi. O faʻamaoniga o le mumū e faʻaalia i latou lava i foliga o se fiva faʻafuaseʻi, maualuga, e masani lava i luga aʻe o le 40 ° C. E iai foʻi le malulu, afu tele ma vaivaiga ogaoga. E i ai le tale ma le tele o le tafe, tiga o le fatafata, ma le dyspnoea e eseese le ogaoga. Ole mafua'aga sili ona taatele ole niumonia ole Streptococcus pneumoniae - e tusa ma le 60-70% o fulafula uma. O lea ituaiga fa'ama'i e masani ona muamua i fa'ama'i pipisi o le manava pito i luga. O le fa'ama'i fa'ama'i lona lua o le Haemophilus influenzae. Staphylococcal pneumonia e mafai ona avea ma fa'alavelave ole fulū po'o isi fa'ama'i viral.

O le a le mea e manaʻomia mo suʻesuʻega?

I le taimi o le auscultation ma le paʻu o le fatafata, ua matauina e le fomaʻi suiga i mama, o loʻo i ai i le viral ma bacterial pneumonia - na te faʻalogoina le paʻu, faʻafefe, tagi. O nisi taimi na te fa'atonuina se X-ray e fa'amaonia ai se fa'ama'i. I le niumonia viral, e faanenefu le ata, o le paolo o lobe siama e pisipisia ma fefiloi, ma e ono iai le sua i totonu o le gutu. O nisi taimi e manaʻomia ai suʻesuʻega faʻaopoopo: toto, siama siama, bronchoscopy, faʻasologa o le mama.

Togafitiga i lalo o le vaavaaiga a se fomaʻi

Togafitiga o le niumonia e tatau ona i lalo o le vaavaaiga a le fomaʻi, ma o ana metotia e faʻalagolago i le mafuaʻaga o le mumū. O vailaau fa'ama'i e masani lava e le mana'omia ile fulafula viral, e ui o nisi taimi e mafai e le foma'i ona fa'atonuina i latou e puipuia le superinfection siama. O mea fa'ama'i tiga, fa'ama'i fa'ama'i, ma vaila'au e fa'aitiitia ai le fiva e masani ona fa'atonuina. O nisi taimi e te manaʻomia togafitiga o le okesene ma vailaʻau o le fatu. O vailaau fa'ama'i ose vaila'au aoga e fa'asaga i siama. Filifilia lelei e tatau ona faʻatinoina mai le amataga o le faʻamaʻi. E tupu o le fomaʻi, pe a maeʻa ni nai aso o togafitiga le aoga, suia le vailaʻau i se isi mea. E le tatau ona fa'alavelaveina togafitiga fa'ama'i - na'o le foma'i e faia lea fa'ai'uga.

E taua tele le tatala pea o le ea. E tatau ona e tale i taimi uma e mafai ai, popo lou fatafata, fai faamalositino manava (ta'oto i lalo ma punou ou vae i tulivae, manava loloto ile isu a'o tulei i fafo le manava ma manava lemu ile gutu ma toso le manava - 3 taimi a aso mo le 15 minute). E manaʻomia foʻi ona e tuʻuina atu le tele o vai, e tusa ma le 2 lita i le aso. Faʻafetai ia i latou, o le viscosity o le sputum o le a faʻaitiitia, lea o le a faʻafaigofie ai lona faʻamoemoe. E tāua foʻi se taumafa lelei ae faigofie ona faamalū.

Siaki foi: Pneumocystosis – fa'ailoga, ala, togafitiga

O afea i le falemaʻi?

E mafai ona togafitia le niumonia i le fale, ae i lalo o le vaavaaiga a le fomaʻi. Ae ui i lea, i nisi tulaga e manaʻomia le falemaʻi. E tupu lenei mea pe a tigaina le ala o le faʻamaʻi ma o le tagata maʻi o loʻo i ai i se tulaga le lelei. E masani ona faʻatatau i tagata matutua ma tamaiti.

E taua le faamamafa atu o le niumonia e mafai ona oʻo atu ai i faʻalavelave matuia. O tagata mama'i tigaina, aemaise lava i latou o lo'o a'afia i isi fa'ama'i manava, e ono pagatia i le fa'aletonu tele o le manava. O tagata e iai fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i fatu, ma'i suka ma le kanesa o lo'o i ai fo'i le fa'atuputeleina o a'afiaga. Afai e tupu mai le pleurisy, o le sua e fa'atupuina e fa'apipi'i ai mama ma fa'alavelave ai le manava. O le mama o le mama, e pei o le necrosis o le tino mama e mafua mai i meaola ninii e mafua ai manuʻa purulent, e mafai ona avea ma faʻalavelave matuia. O nisi taimi o fa'alavelave mai le niumonia siama e mafai ona o'o atu ai i le sepsis e ono lamatia ai le ola.

Tusitusi: Anna Romaszkan

Tuua se tali