sasa aila (Pluteus cervinus)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Agaricales (Agaric poʻo Lamellar)
  • Aiga: Pluteaceae (Pluteaceae)
  • Ituaiga: Pluteus (Pluteus)
  • ituaiga: Pluteus cervinus (Deer Pluteus)
  • Suamu tia
  • Plyutey enaena
  • Plutey pogisa fibrous
  • Agaricus pluteus
  • Hyporrhodius stag
  • Pluteus tia f. aila
  • Hyporrhodius cervinus var. cervinus

le sasa (Pluteus cervinus) ata ma fa'amatalaga

Igoa nei: Pluteus cervinus (Schaeff.) P. Kumm., Der Führer in die Pilzkunde: 99 (1871)

O le sasa o le tia e salalau lautele ma taatele i le tele o Eurasia ma Amerika i Matu, aemaise lava i itulagi malulu. E masani lava ona ola le limu lea i luga o laau malo, ae e le o se mea e pipii tele pe o le a le ituaiga o laau e ola ai, e le o le tau tele foi i le taimi e fua mai ai, e aliali mai i le tautotogo e oo i le tautoulu ma e oo lava i le taumalulu i tau mafanafana.

O le pulou e mafai ona eseese lanu, ae o lanu o le lanu enaena e masani lava ona sili. O papatusi matala e papaʻe muamua, ae vave maua se lanu piniki.

O se suʻesuʻega talu ai nei (Justo et al., 2014) faʻaaogaina faʻamaumauga DNA o loʻo taʻu mai ai e tele ituaiga "enigmatic" e masani ona taʻua o Pluteus cervinus. Justo et al lapatai e le mafai ona faʻalagolago i taimi uma e tuʻueseese ai nei ituaiga, e masani ona manaʻomia microscopy mo le faʻamaonia saʻo.

ulu: 4,5-10 cm, o nisi taimi e oʻo atu i le 12 ma e oʻo lava i le 15 cm le lautele o loʻo faʻaalia. I le taimi muamua e lapotopoto, fa'afefete, foliga logo.

le sasa (Pluteus cervinus) ata ma fa'amatalaga

Ona fa'asolosolo lautele ai lea pe toeitiiti lava mafolafola, e masani ona fa'atasi ai ma le tubercle ogatotonu lautele.

le sasa (Pluteus cervinus) ata ma fa'amatalaga

Faatasi ai ma le matua – toeitiiti lava mafolafola:

le sasa (Pluteus cervinus) ata ma fa'amatalaga

O le pa'u i luga o le pulou o pulou talavou e pipii, ae e le pine ae mago, ma e mafai ona pipii pe a susu. I'ila, lamolemole, pala atoa po'o le sinasina/fibrillar i le ogatotonu, e masani ona i ai fa'aalaala.

O nisi taimi, e faʻatatau i tulaga o le tau, o le pito i luga o le pulou e le lamolemole, ae "maanuminumi", faʻafefe.

le sasa (Pluteus cervinus) ata ma fa'amatalaga

O le lanu o le pulou e pogisa i le enaena enaena: enaena, enaena enaena, chestnut enaena, e masani ona i ai se faʻailoga o le olive poʻo le efuefu poʻo (seasea) toetoe lava paʻepaʻe, faʻatasi ai ma le pogisa, enaena poʻo le lanu enaena ogatotonu ma se pito mama.

O le pito o le pulou e masani lava e le faʻapipiʻiina, ae atonu o nisi taimi e taʻe pe taʻe i faʻataʻitaʻiga tuai.

papatusi: Tatala, lautele, fai soo, ma le tele o papatusi. E lanu pa'epa'e tamaiti laiti:

le sasa (Pluteus cervinus) ata ma fa'amatalaga

Ona avea lea ma piniki, efuefu-lanu piniki, piniki ma iu ai ina maua se lanu tele o le tino, e masani ona i ai le pogisa, toetoe lava o lanu mumu.

le sasa (Pluteus cervinus) ata ma fa'amatalaga

vae: 5-13 cm le umi ma 5-15 mm mafiafia. E sili atu pe itiiti le saʻo, atonu e faʻapipiʻi teisi i le pito i lalo, cylindrical, mafolafola poʻo se faʻavae mafiafia teisi. Mago, lamolemole, pala pe sili atu le sinasina mama ma una eenaena. I le pito i lalo o laʻau, o una e paʻepaʻe, ma o le mycelium basal paʻepaʻe e masani ona iloa. Atoa, o le pulupulu i le ogatotonu o le vae e fai si pa'u.

le sasa (Pluteus cervinus) ata ma fa'amatalaga

Pulp: vaivai, paʻepaʻe, e le suia le lanu i luga o le tipi ma nofoaga manunumi.

sogi vaivai, toetoe lava a le mafai ona iloa, faamatalaina o se manogi o le susu poʻo le fafie susu, "e pei e seasea", e seasea pei o le "mushroom vaivai".

tofo e masani lava e foliga tutusa ma seasea.

Vailaau: KOH leaga ile moli sesega ile pito i luga ole pulou.

Fa'ailoga o le pauta o le spore: piniki enaena.

Uiga laititi:

Spores 6-8 x 4,5-6 µm, ellipsoid, lamolemole, lamolemole. Hyaline i sina ocher i KOH

Plyutey deer e tupu mai le tautotogo e oʻo i le tuai o le tautoulu i luga o fafie o ituaiga eseese, taʻitoʻatasi, i vaega poʻo ni fuifui laiti.

le sasa (Pluteus cervinus) ata ma fa'amatalaga

E fiafia i le lau, ae mafai foi ona ola i vaomatua coniferous. E ola i luga o laau mate ma tanumia, i luga o tagutugutu ma latalata ane, e mafai foi ona ola i lalo o laau ola.

O faʻamatalaga eseese o loʻo faʻaalia ai le eseʻese o faʻamatalaga e mafai ai e se tasi ona ofo: mai le le mafai ona 'ai i le 'ai, faʻatasi ai ma le fautuaga e faʻafefe e aunoa ma le toilalo, mo le itiiti ifo i le 20 minute.

E tusa ai ma le poto masani o le tusitala o lenei tusi, o le mushroom e mafai ona 'aina. Afai o loʻo i ai se manogi malosi e le masani ai, e mafai ona faʻapupulaina pulou mo le 5 minute, faʻafefe ma kuka i soʻo se auala: falai, siti, masima poʻo le marinate. E mou atu atoa le tofo ma le manogi seāseā.

Ae o le tofo o sasa aila, tatou fai atu, leai. O le pulupulu e malu, e le gata i lea e matua faʻafefeteina i lalo.

O le ituaiga o sasa e sili atu i le 140 ituaiga, o nisi o ia mea e faigata ona iloa le tasi mai le isi.

le sasa (Pluteus cervinus) ata ma fa'amatalaga

Plyuteus atromarginatus (Pluteus atromarginatus)

O se ituaiga e seasea ona maua, lea e iloga i se pulou uliuli ma lanu uliuli pito o papatusi. E tupu i luga o laʻau coniferous semi-pala, fua mai le afa lona lua o le taumafanafana.

Pluteus pouzarianus Pese. E iloga i le i ai o fusi i luga o le hyphae, lea e mafai ona iloagofie i lalo ole microscope. E tupu aʻe i luga o laʻau o ituaiga vaivai (coniferous), e leai se manogi manino.

Plyutey – Reindeer (Pluteus rangifer). E ola i le boreal (matū, taiga) ma vaomatua fesuiaiga i matu o le 45th parallel.

Ituaiga tutusa o le ituaiga e fesootai Volvariella iloga i le i ai o Volvo.

Tulaga tutusa o le ituaiga entolome fai papatusi pipii nai lo papatusi saoloto. Tupu i luga o le eleele.

le sasa (Pluteus cervinus) ata ma fa'amatalaga

Collybia platyphylla (Megacollybia platyphylla)

Kollybia, e tusa ai ma faʻamatalaga eseese, o se mushroom e le mafai ona 'ai pe faʻamaonia, e iloga i se mea e seasea, paʻepaʻe poʻo le kulimi-lanu faʻapipiʻi paʻu ma manoa uiga i le pito i lalo o le aʻa.

sasa tia (Pluteus cervinus) vol.1

Tuua se tali