Faʻauiga o suʻega parasitological o nofoa

Faʻauiga o suʻega parasitological o nofoa

Un siama parasitological o le faʻataʻavalega (EPS) e aofia ai le iloiloina o le nofoa mo le iai o p, pe a tupu fa'ailoga e pei o tatā finafinau

A kolokokota e mafai foi ona faatino: e mafai ai ona saili mo le i ai o siama i totonu o le nofoa.

O afea e fai ai se su'esu'ega parasitological o le nofoa?

O le su'ega lea e fa'atonuina pe a iai ni fa'ailoga fa'amama e fa'ailoa mai aifa'ama'i parasitic:

  • manava manava e tumau pea mo le silia ma le 3 aso e ui lava i togafitiga faʻamaʻi
  • faifai pea (2 vaiaso) po'o fa'ama'i (sili atu i le 4 vaiaso) manava manava
  • tiga o le manava,
  • pa'u o le anal, leai se fia'ai, faufau, ma isi.
  • fiva
  • toe fo'i mai se malaga i se atunu'u o lo'o tele ai fa'ama'i fa'ama'i (endemic area)
  • eosinophilia (= iai ose numera maualuga ole toto pa'epa'e eosinophilic ile toto).

Le suʻega

O le su'ega e aofia ai le su'esu'eina sa'o o le i ai o parasite e ala i le mata'ituina i lalo ole microscope. O auala fa'ata'ita'iga e mafai ona 'ese'ese e tusa ai ma su'esu'ega su'esu'ega, ma e mafai ona faia i luga ole nofoaga po'o ile fale.

I le tulaga lautele, o nofoa uma e gaosia e tatau ona aoina i totonu o se pusa faʻamaʻi vave ave i le fale suʻesuʻe. E tatau ona aloese mai le pusaaisa, lea e mafai ona faʻaumatia ai nisi o parasite, e aofia ai nisi ituaiga o protozoa.

Faʻalagolago i le tulaga, o nisi taimi e mafai ona aoina naʻo le 20 i le 40 g o le nofoa e faʻaaoga ai se spatula (e tutusa ma se walnut tele).

E fautuaina e fa'atino ni su'ega se tolu i luga o le nofoa e aoina fa'atasi i nai aso e va ai e fa'afaigofie ai su'esu'ega. I le fa'atinoga, e masani ona mana'omia e fale su'esu'e ni fa'ata'ita'iga se 2, e ave i le 2 i le 3 aso e va ai.

 

O a ni taunuuga e mafai ona tatou fa'amoemoeina mai se su'esu'ega parasitological o le nofoa?

O le suʻesuʻeina o le parasitological o le nofoa e mafai ai ona faʻamaonia parasites i ituaiga eseese, e faʻatatau i le ituaiga: fuamoa, larvae, cysts, mea e taʻua o vegetative forms, spores, anufe, mama, ma isi.

E faia muamua ma mata le lava, ona i lalo o se microscope (pe a uma togafitiga faʻapitoa e faia i luga o le faʻataʻitaʻiga).

O se numera tele o parasite e mafai ona nafa ma siama o le manava, pe i totonu o atunuu atiaʻe pe a maeʻa se malaga i nofoaga faʻamaʻi.

Mo se fa'ata'ita'iga, e mafai ona va'aia nisi fa'ama'i e pei o pinworms, roundworms po'o tapeworm rings i le mata le lava.

Ole su'esu'ega microscopic e mafai ai ona iloa fuamoa ma larvae o helminths, amoebae, coccidial oocysts, ma isi.

Faʻalagolago i le taunuuga ma le ituaiga o parasite e iloa, o le a fautuaina e le fomaʻi se togafitiga talafeagai.

Faitau foi:

La matou pepa faʻamaumauga i luga o le manava tata

 

Tuua se tali