PSYchology

Mai le LiveJournal a Timur Gagin:

Na ou mauaina lenei imeli:

“Sa umi se taimi na ou faanoanoa ai. O le mafuaʻaga e faʻapea: Na ou auai i aʻoaʻoga Lifespring, ma i se tasi oi latou na faʻamaonia e le faiaoga, e aunoa ma se faʻalavelave faʻafuaseʻi, na faʻamaonia ai o le olaga o se tagata ua matuaʻi fuafuaina. O na. ua muai fuafuaina lau filifiliga. Ma sa avea lava au ma se lagolago malosi o filifiliga ma matafaioi. O le taunuuga o le atuatuvale. E le gata i lea, ou te le manatua le faʻamaoniga… I lenei tulaga, o le fesili o le: faʻafefea ona faʻafetaui le faʻatonuga ma le matafaioi? Filifiliga? Ina ua uma nei manatu uma, ua le aoga lo'u olaga. Ou te faia laʻu masani ae leai se isi mea e fai. E faʻafefea ona alu ese mai lenei faʻalavelave?

A o ou tali atu, sa ou manatu atonu e manaia i se isi tagata ☺

O le tali na sau e pei o lenei:

“Ia tatou faamaoni: E LE MAFAI “faasaienisi” ona e faamaonia le tasi po o le isi. Talu ai o so'o se "fa'asaienisi" fa'amaoniga e fa'avae i luga o mea moni (ma na'o i latou), fa'amaonia fa'ata'ita'iga ma toe fa'aleleia. O isi mea o taumatematega. O lona uiga, mafaufau i luga o se seti filifilia o faʻamaumauga 🙂

O le manatu muamua lea.

O le lona lua, pe afai tatou te talanoa e uiga i le "saienisi" i se uiga lautele, e aofia ai filosofia galu iinei, ma o le manatu lona lua e faapea "i soo se faiga faigata o loo i ai tulaga e tutusa unprovable ma le mafai ona teena i totonu o lenei faiga." Gödel's theorem, e pei ona ou manatua.

O le olaga, o le atulaulau, sosaiete, le tamaoaiga - o nei mea uma o "faiga lavelave" ia i latou lava, ma sili atu pe a tuufaatasia. Godel's theorem «scientifically» ta'uamiotonuina le le mafaia o se fa'asaienisi fa'amaoniaga — a moni fa'asaienisi se tasi — e le o le «filifiliga» po o le «mua'aiga». Se'i vagana ua faia e se tasi e fa'atatau le Chaos i filifiliga e faitau piliona-tala mo taunuuga o filifiliga laiti ta'itasi i vaega ta'itasi ☺. Ioe, atonu e iai ni nuances.

O le manatu lona tolu: o le "faʻasaienisi faʻamaonia" o mea uma e lua (ma isi "manatu tetele") o loʻo fausia i luga o "axioms", o lona uiga, o manatu na faʻaalia e aunoa ma se faʻamaoniga. E tatau lava ona e eli lelei. Ia Plato, Democritus, Leibniz ma isi. Aemaise lava pe a oo i le matematika. E oo lava ia Einstein na toilalo.

O latou manatu e fa'amaonia e fa'atuatuaina fa'asaienisi na'o le mea lava e ILOA ai nei ulua'i manatu (o lona uiga, talia e aunoa ma se fa'amaoniga). E masani lava e talafeagai i totonu!!! Newtonian physics e sa'o - i totonu o tapula'a. E sa'o Einsheinova. I totonu. E sa'o le fa'ailoga Euclidean - i totonu o le fa'ava'a. O le manatu lea. E lelei fa'asaienisi NA'O le fa'aoga uiga. E oo mai i le taimi nei, o ia o se matematega. A tu'ufa'atasia se fa'amoemoe ma le fa'amatalaga sa'o I LE E moni ai, e avea ma fa'asaienisi. I le taimi lava e tasi, e tumau pea le faʻavalevalea pe a faʻaoga i isi, "sese" tulaga.

O lea na latou taumafai ai e faʻaoga le fisiki i upu, pe afai e te faʻatagaina oe lava i se faʻasalalauga lyrical.

Saienisi e fa'atatau. E tasi le saienisi o mea uma ma mea uma e le o iai. Ole mea lea e mafai ai ona tu'uina atu a'oa'oga fou ma fa'ata'ita'i pe a suia tulaga. O se malosiaga ma se vaivaiga o le faasaienisi.

Malosi i tulaga, i mea patino, i tulaga ma taunuuga. Vaivaiga i "teori lautele o mea uma".

Fa'atatauga fa'atatau, va'aiga fa'atatau i faiga tetele ma le tele o fa'amaumauga o le ituaiga tutusa. O lou olaga patino o se faʻamatalaga faʻafuainumera laʻititi, o se tasi o na mea e "le faitaulia" i faʻatusatusaga tetele 🙂 O aʻu foi :)))

Ola e pei ona e mana'o ai. Faʻafeiloaʻi ma lena manatu tauagafau e le popole le Atulaulau ia te oe 🙂

E te faia lau oe lava "lalolagi maaleale" itiiti. E masani lava, "e oo atu i se tapulaa patino." So'o se a'oa'oga e iai lona fa'amatalaga. Aua le faʻafeiloaʻi "le taunuuga o le atulaulau" i "le taunuuga o nai minute e sosoo ai o tagata taʻitoʻatasi."

Tuua se tali