Tipia

Tipia

O le a ?

O le diphtheria ose fa'ama'i pipisi tele lea e sosolo i le va o tagata ma fa'atupu ai se fa'ama'i o le manava pito i luga, lea e ono i'u ai i le manava ma le manava. O le diphtheria na mafua ai faʻamaʻi mataʻutia i le lalolagi atoa i le tala faasolopito, ma i le faaiuga o le 7th seneturi, o le faʻamaʻi na avea pea ma mafuaʻaga autu o le feoti o pepe i Farani. E le o toe fa'ama'i i atunu'u fa'apisinisi o lo'o fa'aulufale mai ai fa'afitauli e seasea maua. Ae ui i lea, o le faʻamaʻi o loʻo avea pea ma faʻafitauli o le soifua maloloina i vaega o le lalolagi e le masani ai tui puipui o tamaiti. E silia ma le 000 mataupu na lipotia i le WHO i le lalolagi atoa i le 2014. (1)

O auga

E faia se eseesega i le va o le manava manava ma le diphtheria pa'u.

A maeʻa se vaitaimi faʻafefe o le lua i le lima aso, o le faʻamaʻi e faʻaalia o ia lava o le tiga o le faʻaʻi: faʻafefe o le faʻaʻi, fiva, fulafula o glands i le ua. O le faʻamaʻi e iloa e ala i le fausiaina o paʻu paʻepaʻe poʻo le lanu efuefu i le faʻaʻi ma o nisi taimi o le isu, e mafua ai le faigata i le foloina ma le manava (i le gagana Eleni, "diphtheria" o lona uiga "membrane").

I le tulaga o le diphtheria paʻu, aemaise lava i nofoaga vevela, o nei membrane e maua i le maualuga o se manuʻa.

Le amataga o le maʻi

O le diphtheria e mafua mai i siama, Corynebacterium diphtheriae, lea e osofaia ai aano o le fa'a'i. E maua mai ai se o'ona e mafua ai le fa'aputuina o a'ano tino mate (sese membranes) lea e mafai ona o'o atu i le fa'alavelaveina o le ea. E mafai fo'i ona sosolo atu lea 'ona i le toto ma fa'aleagaina ai le fatu, fatuga'o ma neura.

E lua isi ituaiga o siama e mafai ona maua ai le diphtheria toxin ma mafua ai faʻamaʻi: Corynebacterium ulcerans et Corynebacterium pseudotuberculosis.

Faʻamatalaga o tulaga lamatia

O le manava manava e sosolo mai lea tagata i lea tagata e ala i matāua o lo'o fa'ata'atia ile tale ma le mafatua. Ona ulu atu lea o siama i le isu ma le gutu. O le diphtheria paʻu, lea e vaʻaia i nisi o itulagi o le teropika, e salalau e ala i fesoʻotaʻiga tuusaʻo ma se manuʻa.

E tatau ona maitauina, e le pei Corynebacterium diphtheriae lea e feavea'i mai le tagata i le tagata, o isi siama e lua e nafa ma le diphtheria e feavea'i mai manu i tagata (o zoonoses ia):

  • Corynebacterium ulcerans e feavea'i i le taumafaina o le susu mata po'o le fa'afeso'ota'i ma povi ma fagafao.
  • Corynebacterium pseudotuberculosis, o le mea e sili ona seasea, e tuʻuina atu e ala i fesoʻotaʻiga ma 'oti.

I o tatou latitudes, o le taumalulu e sili ona masani ai le diphtheria, ae i nofoaga vevela e matauina i le tausaga atoa. O fa'ama'i fa'ama'i e sili atu ona faigofie ona a'afia nofoaga to'atele tagata.

Puipuiga ma togafitiga

Le tui

O tui mo tamaiti e faamalosia. Ua fautuaina e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi le tu'i fa'atasi ma tui mo le tetanus ma le pertussis (DCT), i le 6, 10 ma le 14 vaiaso, soso'o ai ma tui fa'aola i le 10 tausaga. O tui puipui e puipuia ai le 2 i le 3 miliona maliu mai le diphtheria, tetanus, pertussis ma le misela i tausaga taʻitasi i le lalolagi atoa, e tusa ai ma faʻamatalaga WHO. (2)

Le togafitiga

O le togafitiga e aofia ai le tu'uina atu o se sua anti-diphtheria i se vave e mafai ai e taofi le gaioiga o mea oona e gaosia e siama. E fa'atasi ma togafitiga fa'ama'i e tape ai siama. E mafai ona tu'u le tagata ma'i i totonu o le manava mo ni nai aso ina ia 'alofia ai le pipisi atu i tagata o lo'o siomia ai o ia. E tusa ma le 10% o tagata e maua i le diphtheria e feoti, e oʻo lava i togafitiga, na lapatai mai ai le WHO.

Tuua se tali